Trideset godina nakon rata 1832 obitelji tragaju za svojim najmilijima, od čega njih oko 400 zna da su ubijeni, ali ne i gdje se nalaze njihovi posmrtni ostaci

Povodom Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu razgovarali smo s Ljiljanom Alvir, predsjednicom Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja koji predstavlja obitelji nestalih branitelja s područja cijele Hrvatske. Broji šest udruga članica: Udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja ”Hrvatska majka“ Vinkovci, Udruga roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja ”Vukovarske majke“, Udruga obitelji nestalih i nasilno odvedenih branitelja Domovinskog rata Osječko-baranjske županije Osijek, Udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Varaždinske županije, Udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja ”Hrvatski Feniks“ Zagreb i Udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Međimurske županije.

Temeljni cilj Saveza jest maksimalan doprinos da se dozna istina o nestalim osobama, da se pronađu njihovi posmrtni ostaci te da se dostojno pokopaju. Žele ispuniti elementarno i osnovno pravo čovjeka na istinu i grobno mjesto najmilijih. Zalažu se za rješavanje pitanja svih nestalih: branitelja i civila, građana Republike Hrvatske bez obzira na njihov status, pripadnost, nacionalnost, vjeru, uvjerenja, stavove itd. Svaka obitelj zaslužuje istinu o sudbini svojih nestalih članova kao i povratak njihovih posmrtnih ostataka. ”Na kostima nema nikakvih oznaka identiteta, možemo samo zaključiti njihov spol i procijeniti njihovu dob. Tek detaljnijim analizama možemo otkriti njihov identitet. Njima je njihov identitet oduzet i mi ga želimo vratiti,“ kaže nam Ljiljana Alvir. Trenutačno 1832 obitelji tragaju za svojim najmilijima, od čega njih oko 400 zna da su ubijeni, ali ne i gdje se nalaze njihovi posmrtni ostaci.

Suradnja  i partnerstvo

Savez udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja bavi se isključivo nestalima te pravima i potporom njihovim obiteljima. Za rad im je važna suradnja s drugim udrugama i institucijama, kao i s pojedincima koji mogu dati informacije o mogućim lokacijama posmrtnih ostataka. ”Kao Savez te kao pojedinačni članovi imamo direktnu suradnju s Ministarstvom hrvatskih branitelja, Upravom za zatočene i nestale. Zadnjih šest godina ta je suradnja doživjela novu razinu otvorenosti, transparentnosti i učinkovitosti. Iako ne možemo govoriti o velikom broju pronađenih nestalih osoba, naše su obitelji informirane, podaci koje posjeduje Uprava i drugi resori uključeni u pitanja nestalih dostupni su nam, uvažavaju se naši stavovi, aktivno smo uključeni u proces. Usko surađujemo sa Zajednicom udruga civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, koji se također bave i pitanjem nestalih te u tom segmentu djelujemo zajedno na međunarodnoj i regionalnoj razini. Izvrsnu suradnju imamo s Udrugom djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Dio njihovih članova sudjelovao je s majkama i bakama u aktivnostima Saveza, no odrastanjem su odlučili osnovati vlastitu udrugu. S braniteljskim i drugim stradalničkim udrugama surađujemo na lokalnoj i državnoj razini kroz međusobnu potporu i zajedničke aktivnosti,“ doznajemo od Ljiljane Alvir.

Savez se dalje razvija kako bi bio koristan zajednici i u drugim segmentima osim njegove primarne zadaće, osobito u podizanju kvalitete življenja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji te prijenosu stečenih znanja i iskustava. Tako uz potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva djeluju u 9. Centru znanja zajedno s još 13 udruga iz Domovinskog rata. ”Smatramo da ćemo naše iskustvo vjerojatno prenositi i obiteljima nestalih u Ukrajini u potrazi za njihovim najmilijima,“ kaže Ljiljana Alvir. Od 2010. godine Savez uz potporu Međunarodne komisije za nestale osobe djeluje i  unutar Regionalne koordinacija udruga obitelji nestalih s područja bivše Jugoslavije, a cilj je ojačati suradnju između Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Kosova na razmjeni informacija o nestalim osobama.

Najvažnije je doći do istine

Pronalaskom prvih masovnih grobnica na lokacijama Vila Gavrilović, Ovčara i Vukovarsko novo groblje započeo je val pronalaska velikog broja posmrtnih ostataka nestalih. Tijekom godina dolazak do informacija postajao je sve teži. Najveći je problem u potrazi za posmrtnim ostacima organizirano premještanje grobnica na okupiranim područjima Hrvatske. ”Danas je iznimno teško doći do informacija, a posebice velikog broja informacija koje se nalaze u arhivima u Beogradu. Važnost otvaranja tih arhiva jest u količini podataka, ali i naznakama da se ti arhivi uništavaju. Suradnja sa srpskim stanovništvom u Hrvatskoj je jako tanka. Oni koji bi možda i željeli dati neke informacije boje se odmazde onih koji žele spriječiti otkrivanje istine te izbjegavaju kontakte s nama. Također imamo mučnih i teških situacija u kojima osobe samo troše naše vrijeme i resurse, a pritom ne daju informacije koje bi omogućile pronalazak nestalih osoba,“ govori nam o problemima dobivanja informacija. ”Obitelji su gladne informacija i idu i za najmanjim tračkom nade. Mnogo je obećanja, a malo rezultata. Mi ćemo s crnim vragom sjesti za stol, iznova i iznova, samo kako bismo konačno doznali istinu. S nadom da će jednom ta naša upornost uroditi plodom,“ kaže Ljiljana Alvir naglašavajući da su obitelji koje traže svoje nestale vrhunac ljudske strpljivosti. Unatoč nedostupnosti velikog broja informacija i različitim opstrukcijama, hrvatske institucije uspjele su doći do nekih rezultata. Na području Marinaca kod Vukovara pronađeni su ostaci četiri hrvatska branitelja, nekoliko je pojedinačnih grobnica pronađeno u Negoslavcima na području Banovine kao i masovna grobnica kod Bobote.

Samo da mi je još pronaći sina, brata, oca, kćer…

”Dva hrvatska branitelja pronađena su na području Banovine zahvaljujući svjedoku. Pronađeni su zajedno na mjestu na kojem su ubijeni. Te su obitelji pronašle svoj spokoj i pokopale svoje najmilije. Supruge su ih položile u grobove s njihovim prerano preminulim sinovima, koji nisu dočekali pronalazak svojih očeva,“ govori nam o jednom od brojnih primjera tragedija obitelji nestalih.

Roditelji, supruge, djeca nestalih osoba stare, obole, teško se kreću, poginu u nesrećama… Roditelji se približavaju kraju svojih života, a njihovi najmiliji još nisu pronađeni. Ne žele ostaviti taj teret generacijama koje dolaze. ”Najveći problem s kojim se mi susrećemo jest emocija obitelji. Oni su svjesni da su stari i njihov je najveći strah da neće doživjeti pronalazak nestalih članova obitelji. Hvataju se za slamku. Samo da mi je još dočekati sina, brata, oca, kćer… Te obitelji žive, rade, kupuju novi namještaj, prate nove tehnološke trendove, grade, odgojili su djecu, brinu se za unučad, ali uvijek se na kraju vraćaju na onu početnu točku u 1991. godinu u potragu za nestalima. Tu postoji strašna potreba da oni to riješe i saznaju za života,“ opisuje Ljiljana najveću agoniju obitelji nestalih te navodi priču vlastite majke, koja je nakon otkrića da boluje od raka zaplakala samo na kratko i potom utvrdila: ”Nije to ništa, trideset godina nosim veću bol, mogu i ovo. Samo bih voljela da nađemo Roberta dok sam još živa.“

”Obitelji nestalih osoba su toliko emotivno osjetljive i istodobno žilave obitelji. Dva puta godišnje dolaze u Zagreb kako bi otišle do Zida boli gdje su uklesana imena nestalih da se pomole. Bakice u 80-im godinama života ustaju se u tri sata ujutro da bi putovale do kosturnice u kojima ne znaju čije se kosti nalaze, da bi ondje zapalile svijeće. Hodaju jedna drugu podupirući, ali takve su stvari njima vrlo bitne. Bolesni su često nepokretni i sad vodimo i tu bitku kako im pomoći da taj ostatak njihova života i traženja učinimo što kvalitetnijim. Napravimo im vlastitim rukama čestitke za rođendan, Uskrs, Božić, odnesemo im male vrećice darova i njima je drago da ih se netko sjetio i došao vidjeti,“ kaže.

Ljiljana Alvir je Vukovarka, podrijetlom iz livanjskog kraja, koja danas živi u Samoboru. Tri mjeseca opsade i agonije bila je u Vukovaru te padom grada zarobljena. S roditeljima i bratom traži brata, tada devetnaestogodišnjeg hrvatskog branitelja koji je nestao u pokušaju proboja u neokupirani dio Hrvatske. Bratić joj je također nestao u proboju, zaručnik je ranjen u Vukovaru, pogubljen na Ovčari. Zarobljena je s prvim susjedom i najboljim prijateljem, koji je i potom odveden u Velepromet i od tada mu se gubi svaki trag. Svoj rad na otkrivanju istine o nestalima započela je u Udruzi ”Vukovarske majke”. ”Ovo nije samo moj posao, to je moja životna misija!“ naglašava Ljiljana Alvir.

---

Međunarodni dan nestalih osoba i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu

Međunarodni dan nestalih osoba dan je kad se prisjećamo svih osoba koje se smatraju nestalim bez obzira na to jesu li nestale u vihoru ratnih zbivanja, zločina protiv čovječnosti, odnosno kršenja ljudskih prava, a čije su nam sudbine i mjesta ukopa nepoznati. Obitelji nestalih imaju pravo saznati istinu o sudbini njihovih najmilijih, a društvo ima moralnu i pravnu obvezu pomoći im u njihovu traganju. U Republici Hrvatskoj 30. kolovoza obilježava se od 2006. godine kao Međunarodni dan nestalih osoba, a istog se dana obilježava i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu. Ovaj je dan prilika da se aktualizira rasvjetljavanje slučajeva nestalih osoba te podsjeti javnost na veliku važnost svake informacije za pronalazak nestale osobe. Pitanje nestalih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja i civila je najteže pitanje posljedica rata u Republici Hrvatskoj. Već 1991. godine osnovani su institucionalni mehanizmi za rješavanje ovog pitanja sukladno odredbama međunarodnog humanitarnog prava, poglavito Ženevskih konvencija za zaštitu žrtava rata iz 1949. godine i Dopunskih protokola iz 1977. godine.

Poduzetim mjerama i aktivnostima nadležnih tijela Republike Hrvatske riješena je većina slučajeva evidentiranih nestalih i nasilno odvedenih osoba (najvećim dijelom kroz razmjene ratnih zarobljenika i identifikacije posmrtnih ostataka), no još je uvijek nepoznata sudbina 1434 osoba te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 398 smrtno stradale osobe, što ukupno čini 1832 neriješenih slučajeva iz Domovinskog rata.

U rješavanju sudbina nestalih, ključnu ulogu imaju informacije prikupljene iz svih raspoloživih izvora – građana, udruga, nadležnih tijela itd. Nažalost, protekom vremena broj i pouzdanost informacija se smanjuje. Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja nadležna je za provođenje radnji usmjerenih na traženje osoba nestalih i nasilno odvedenih tijekom Domovinskoga rata. Uprava obavlja stručne i administrativne poslove koji se odnose na traženje zatočenih i nestalih te ekshumaciju i identifikaciju posmrtnih ostataka.

---

Vratite nam naš identitet

Međunarodni dan nestalih osoba i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu obilježen je 30. kolovoza u Vukovaru, pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara, Međunarodnog odbora Crvenog križa, Hrvatskog Crvenog križa i 24 sata. Obilježavanju su, uz članove obitelji nestalih hrvatskih branitelja i civila, nazočili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved sa suradnicima, izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske brigadni general Željko Ljubas, izaslanica Hrvatskog sabora Marijana Balić, izaslanici ministra obrane general-bojnik Željko Živanović i Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale MORH-a, predstavnici Zajednice udruga civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, županija Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske, Grada Vukovara, Crvenog križa, braniteljskih i stradalničkih udruga te drugi uzvanici.

Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, potom je u župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova služena misa za sve poginule, ubijene i nestale hrvatske branitelje i civilne žrtve. Na Trgu Republike Hrvatske u organizaciji Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i Udruge ”Vukovarske majke”, održan je prigodan program u sklopu kojeg su se obratili organizatori i najviši uzvanici. Uz spomen-obilježje nestalim u Domovinskom ratu položeni su vijenci. Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja predstavila je svoje aktivnosti i opremu koja se koristi u potrazi za nestalima. Na Trgu je postavljeno 385 silueta koje predstavljaju nestale osobe s područja Vukovara. Postavljene su kako bi oživotvorile poruku: Vratite nam naš identitet!

---

Tekst i Foto Martina Stanković