Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI) ove godine nije objavio uobičajenu listu top-100, nego top-25 tvrtki svjetske vojne industrije s najvećom godišnjom prodajom roba i usluga

Političari, ekonomisti i gospodarstvenici u godini u kojoj svijetom dominira pandemija zabrinuto promatraju statističke podatke. Globalni negativni trendovi vidljivi su u gotovo svim stavkama svjetskog gospodarstva. Međutim, za potpunu analizu mora proći cijela godina, a onda će trebati još neko vrijeme da statističari dobiju sve podatke i relevantno izračunaju što se 2020. dogodilo. Upravo je dugotrajna, dubinska, a time i potpuno relevantna analiza s iznimno strogim metodološkim kriterijima karakteristična za sva istraživanja i baze podataka koje objavljuje Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI). Ne iznenađuje stoga da je analizu tvrtki vojne industrije s najvećim prodajnim prihodima u 2019. objavio 7. prosinca 2020. godine. Kao i uvijek, podaci su iznimno zanimljivi za sve koji prate trendove i novitete u vojnoj industriji, i to ne samo za stručnjake za obrambeno-sigurnosna pitanja ili geopolitiku, inženjere ili ljubitelje vojne tehnologije nego i za puno širi krug ljudi. Naime, ta je grana po tehnološkim inovacijama često ispred svih ostalih i time udara temelje za proizvode koje s vremenom vidimo u masovnoj proizvodnji te uporabi u svim dijelovima društva.

Ovisnost o domaćim narudžbama

Velika je novost ove godine to da štokholmski institut nije objavio uobičajenu listu top-100, nego top-25. Razlog nije objašnjen, možda se krije u sve većem okrupnjavanju i internacionalizaciji tvrtki pa praćenje i onih malih uzima previše vremena analitičarima i zapravo nije posebno interesantno osim “okorjelim” ljubiteljima statistike. Znakovito je i što je jedan od fokusa ovogodišnje analize prvi put na međunarodnoj prisutnosti, tj. raširenosti najvećih tvrtki. Komentar poretka 25 tvrtki s najvećom prodajom u 2019. treba početi s napomenom da nije konačan. Naime, SIPRI-jevi stručnjaci i dalje kontinuirano prikupljaju i osvježavaju podatke pa je moguće da s vremenom dođe do promjena u poretku.

Godina je bila uspješna za one najjače jer je 19 od 25 tvrtki povećalo prihode. Na listi koja i nije doživjela neke tektonske promjene u odnosu na prošlu godinu prvi put prvih pet mjesta drže američke tvrtke na čelu s Lockheed Martinom, koje su ukupno privrijedile 166 milijardi dolara. Naime, kineski zrakoplovni konglomerat AVIC prošle godine bio je peti, a sad je šesti: istisnuo ga je General Dynamics. Sjedinjene Države i općenito dominiraju: u top-25 drže čak 12 pozicija i 61 % ukupne prodaje. Daleko je iza Kina s četiri tvrtke i 16 %, a po dvije imaju Velika Britanija, Francuska i Rusija. U Kini AVIC-ov pad sigurno ne smatraju zabrinjavajućim jer je ukupan udio njezinih četiriju tvrtki u top-25 povećan za 4,8 % u odnosu na 2018. godinu. Zato je prihod dviju ruskih tvrtki pao, a United Aircraft Corporation ispala je iz top-25 jer joj je prodaja u jednoj godini smanjena za 1,3 milijardi dolara. Unatoč zamjetnom izvozu, i kineska i ruska vojna industrija uvelike ovise o domaćim narudžbama, a ruska vlada tu često povlači kočnicu unatoč ambicioznim najavama gradnje i kupnje aviona, brodova, tenkova, PZO-a i drugih sustava.

Dobar primjer za regiju

Zanimljivo je novo ime na listi EDGE iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je zauzevši 22. mjesto postao prva tvrtka s Bliskog istoka plasirana u top-25. Utemeljen je prošle godine spajanjem tridesetak manjih tvrtki pa nudi zaista širok raspon proizvoda: propulzijske, lansirne, autonomne i sustave za kibernetičku obranu, brodove, oklopna i laka vojna vozila, integraciju oružnih sustava… SIPRI-jev analitičar Pieter Wezeman navodi da je EDGE “dobar primjer kako velike nacionalne potrebe za vojnim robama i uslugama u kombinaciji sa željom za manjom ovisnošću o stranim dobavljačima dovode do rasta tvrtki vojne industrije na Bliskom istoku”. Ipak, SIPRI je uz objavljenu tablicu top-25 stavio komentar da su EDGE-ovih 4,75 milijardi dolara prihoda procijenjena suma koju treba uzeti s rezervom, a to vrijedi i za spomenuti AVIC te ruski United Shipbuilding Corporation (25. mjesto). Uz EDGE, u top-25 (na 10. mjesto) stigla je još jedna potpuno nova tvrtka koja zapravo i nije nova: L3Harris Technologies, nastala spajanjem L3 i Harrisa, dvaju američkih divova na polju vojnih komunikacijskih i senzorskih sustava. Zanimljiv je i velik skok francuskog Dassaulta s 38. na 17. mjesto, postignut zahvaljujući unosnim prodajama višenamjenskog borbenog aviona Rafale koje su udvostručile prihode.

Bez obzira na to što je SIPRI-jeva nova lista opet izazvala brojne medije da je objave te dodaju vlastite komentare i zaključke, s velikim interesom čekaju se liste koje će stići sredinom i krajem iduće godine. Potonja će predstaviti top-25 tvrtki vojne industrije, a prva proračunsku obrambenu potrošnju zemalja svijeta u 2020. godini. Tad ćemo precizno saznati što COVID-19 čini nacionalnim obrambeno-sigurnosnim sustavima i vojnoj industriji.

Raspoređeni po cijelom svijetu

Kad biste nekog upitali otkud dolaze tvrtke vojne industrije koje imaju najviše predstavništava, konzorcija i tvrtki kćeri izvan matične zemlje, vjerojatno bi automatski odgovor bio: “iz SAD-a”. Međutim, ne bi bio točan: na vrhu su francuski Thales i europski Airbus, koji su prisutni u 24 zemlje, s tim da Thales ima 67 subjekata, a Airbus 41. Na trećem je mjestu američki Boeing, no dijeli ga s talijanskim Leonardom (21 zemlja), a tek onda slijedi Lockheed Martin (19). Daljnji pogled na SIPRI-jeve informacije govori da se “internacionalizacija” u top-25 u najvećoj mjeri odnosi na zapadne tvrtke, iz Europe i Sjeverne Amerike, a najviše stranih subjekata iz najjačih tvrtki imaju Australija (38), Saudijska Arabija (24) i Indija (13). Trend stranih subjekata raste jer zemlje domaćini vole uvjetovati da se kupljeni sustavi proizvode kod njih zbog povećanja broja radnih mjesta i transfera tehnologije. Kako Kina i Rusija nisu previše sklone takvim scenarijima, a tvrtke su im uvelike u državnom vlasništvu, takav je scenarij kod njih rjeđi.

Domagoj VLAHOVIĆ