Članstvo u euroatlantskim asocijacijama, prije svega NATO-u i Europskoj uniji, sve je naše napore usmjerilo u izgradnju male, ali učinkovite mornarice. Pa ipak, cijeli je niz sigurnosnih izazova u vremenu u kojem živimo na koje smo dužni odgovoriti povećanjem vlastitih i zajedničkih sposobnosti…

Komodor Ivo Raffanelli preuzeo je sredinom prosinca prošle godine dužnost zapovjednika Hrvatske ratne mornarice. U svojoj vojnoj karijeri obnašao je niz odgovornih dužnosti, među ostalim, zapovjednika desantnog broda minopolagača DBM-81 “Cetina”, zapovjednika spasilačkog broda SB-73 “Faust Vrančić”, zapovjednika Divizijuna za potporu Flote HRM-a, zapovjednika Flotile HRM-a te zapovjednika Obalne straže RH. S komodorom Raffanellijem razgovarali smo o budućim zadaćama i projektima HRM-a…
Još prošle godine zapovijedali ste Obalnom stražom. Koliko su njezine zadaće intenzivirane s obzirom na sigurnosnu situaciju na Sredozemlju i ulazak Hrvatske u Europsku uniju?
Neovisno o situaciji, naša je zadaća spremnost i sposobnost za izvršenje dodijeljenih misija – obrane teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske i saveznika, doprinos međunarodnoj sigurnosti, kao i pomoć stanovništvu u slučaju prirodnih nepogoda i katastrofa.
Aktivnosti Obalne staže RH provode se sukladno planovima i raspoloživim podacima, u suradnji s drugim tijelima državne uprave na moru te posebno sudjelovanjem na forumima obalnih straža EU-a (ECGFF) i Sredozemlja (MCGFF). Nastavljen je proces obuke pripadnika HRM-a za moguće sudjelovanje u operacijama Europske unije Themis (Triton) i Sophia, kao i za NATO-ovu operaciju Sea Guardian.
Članstvo u euroatlantskim asocijacijama, prije svega NATO-u i Europskoj uniji, sve je naše napore usmjerilo u izgradnju male, ali učinkovite mornarice. Pa ipak, cijeli je niz sigurnosnih izazova u vremenu u kojem živimo na koje smo dužni odgovoriti povećanjem vlastitih i zajedničkih sposobnosti.
Kako će HRM sudjelovati na predstojećoj intergranskoj vježbi OSRH Velebit 18? Ostaje li kalendar ostalih domaćih vježbi manje-više uobičajen?
Kako je riječ o intergranskoj vježbi, njezin je temeljni cilj provjeriti interoperabilnost unutar OSRH te prikazati sposobnost provedbe složenih združenih vježbi s bojnim gađanjima. Zadaća HRM-a jest demonstrirati obučenost, uvježbanost i osposobljenost u pripremi i provedbi pomorskih operacija usklađenim međurodovskim i intergranskim djelovanjem.
Snage HRM-a provest će na vježbi s bojnim gađanjem sve one taktike, tehnike i procedure koje i inače provode u vježbi Harpun koja je najvažniji obučni događaj mornarice. Ključne aktivnosti, osim navedenih bojnih gađanja, bit će pomorski desant i provedba raketnog udara.
Kalendar ostalih vježbi ostaje uobičajen: Zrcalo 18, Barakuda 18, Prstac 18, Brancin 18 i taktičke vježbe s bojnim gađanjem Flotile HRM-a i Obalne straže RH.
Koje su međunarodne vježbe, misije i operacije planirane za ovu godinu?
Za tekuću godinu planirano je sudjelovanje na jedanaest međunarodnih vojnih vježbi u suradnji s bilateralnim partnerima. Već u ožujku pripadnici HRM-a sudjelovali su na vježbi Dynamic Move u Belgiji, a u svibnju će sudjelovati na vježbi ITA MINEX u Italiji. U Albaniji, osim na vježbi ADRION koja se provodi u lipnju, sudjelovat će i na vježbi Albanian Lion; u Danskoj na vježbi NOCO, u Velikoj Britaniji na vježbi Joint Warrior; SARMEDOCC Squalo 18 na Sredozemlju i u Italiji, te na ECGFF vježbi Foruma europskih obalnih straža koja će se provesti u Njemačkoj. Dvije vježbe na kojima ćemo također sudjelovati provest će se u Hrvatskoj: Adriatic (LIVEX) u svibnju te SAREX (LIVEX/MAREX) u rujnu.
Na navedenim vježbovnim aktivnostima pripadnici HRM-a sudjeluju pojedinačno i skupno: Vod protuminskih ronitelja, pomorske snage Flotile HRM-a te pomorske i zračne snage Obalne straže RH. Sve vježbe provode se s ciljem potpore jačanju i razvoju sposobnosti potrebnih za izvršenje dodijeljenih misija i zadaća te implementaciji mornaričkih Ciljeva sposobnosti. Fokus je na uvježbavanju NATO-ovih procedura i postupaka te razvijanju sposobnosti odgovora na krize, planiranju i vođenju pomorskih operacija (prije svega operacije pomorskog presretanja i operacije traganja i spašavanja na moru), obuke u minskom ratovanju, to jest, uvježbavanju protuminskih ronitelja HRM-a sukladno NATO-ovim taktikama i procedurama.
Kad govorimo o misijama i operacijama potpore miru NATO-a, EU-a i UN-a, poznato je da pripadnici HRM-a daju svoj obol miru u svijetu već dugi niz godina. I ove smo godine u misijama u Afganistanu, na Kosovu, u Kuvajtu, Zapadnoj Sahari te u dvjema pomorskim operacijama: u Adenskom zaljevu (Somalija) i na području Sredozemlja. Uz navedeno, u tijeku je i razmatranje mogućnosti upućivanja broda HRM-a u operaciju Sea Guardian na Sredozemlju.
Što se tiče operacije EU NAVFOR Atalanta, smatram potrebnim istaknuti da su od našeg prvog angažmana 2009. godine u njoj sudjelovala 52 pripadnika HRM-a. Uz redovite rotacije pripadnika HRM-a, koje se dvaput godišnje odvijaju na dužnosti analitičara te operacije u Operativnom zapovjedništvu u Northwoodu, u planu je i upućivanje jednog časnika na stožernu dužnost u Zapovjedništvu snaga na brodu. Tu je i planirani angažman trećeg autonomnog tima za zaštitu broda (AVPD), čija je primarna zadaća sprečavanje i suzbijanje piratstva i oružane pljačke na moru te zaštita i osiguranje plovila koja pod okriljem Svjetskog programa za hranu (World Food Programme – WFP) prevoze pomoć u Somaliju.
U operaciju EU NAVFOR MED OP. Sophia uključili smo se popunom stožerne dužnosti u Zapovjedništvu snaga na brodu. Trenutačno na vježbi sudjeluje pripadnik HRM-a koji je ukrcan na brod RM-a Italije.
Osim što vrijedi napomenuti da se u ovom trenutku u operacijama odnosno misijama potpore miru nalazi devet pripadnika HRM-a, treba istaknuti i njihovu izvrsnost u provedbi najzahtjevnijih zadaća. Brojni primjeri potvrđuju kako, uz sposobnost zaštite RH na moru te provedbe tradicionalnih pomorskih zadaća, imamo i sposobnosti za sudjelovanje u operacijama i izvan Jadrana, što je dobar vjetar u leđa nastojanjima da takve sposobnosti dodatno poboljšamo.
Kakva je situacija s prototipom OOB-a i kad je planirano da ga HRM preuzme?
Prototip obalnog ophodnog broda trenutačno je u završnoj fazi opremanja, što podrazumijeva obuku posade te provedbu prijamnih ispitivanja u luci i na pokusnim plovidbama. Uspješan završetak svih procedura MORH-ov je preduvjet za prijam prototipa. Sve aktivnosti vezane uz izgradnju broda prati projektni tim i služba za nadzor i kontrolu kvalitete. Prva prijamna ispitivanja počela su 20. veljače ove godine. Konačan datum isporuke prototipa OOB-a vezan je uz dinamiku završnog opremanja broda, a to je uzročno-posljedično vezano uz poslovne i tehnološke procese graditelja te uz provedbu potencijalnih korekcija u cilju postizanja postavljenih taktičko-tehničkih zahtjeva. Procjenjuje se da će brod biti potpuno završen, ispitan te predan MORH-u u tekućoj godini, naravno, ako udovoljava postavljenim zahtjevima.
Je li definiran ritam isporuke ostalih obalnih ophodnih brodova?
Odgovor na to pitanje može dati isključivo Sektor za naoružanje MORH-a, s obzirom na to da je u tom projektu nositelj provedbe ugovora izgradnje OOB-ova kojim je definiran tempo isporuke ostalih brodova iz serije. Naime, odluka o nastavku gradnje preostalih četiriju brodova donijet će se nakon uspješno provedenih prijamnih ispitivanja, MORH-ova zaprimanja broda te uspješno provedenih prototipnih ispitivanja.
Kakvo je stanje raketnih topovnjača i koliko još mogu ostati u operativnoj uporabi?
Stanje raketnih topovnjača u ovom trenutku zasigurno nije onakvo kakvo bismo željeli, ali poduzeli smo sve da se ta situacija poboljša. Kako bismo udovoljili svim uvjetima za provedbu misije, u suradnji s upravama GS OSRH i MORH-a poduzeli smo niz mjera koje će osigurati da raketne topovnjače do kraja 2019. budu operativno ispravne za izvršavanje svojih namjenskih zadaća.
Sukladno raščlambi tehničke ispravnosti i pouzdanosti brodskih sustava ključnih za sposobnosti raketnih topovnjača, naše su procjene da će biti u operativnoj uporabi još najmanje deset godina.
Već se dulje vrijeme spominje nabava rabljenih lovaca mina, a odnedavno i izvanobalnog ophodnog broda. Koliko je to aktualno?
S obzirom na dinamiku promjena u sigurnosnom geopolitičkom okruženju, aktualnost tih projekata ne čudi. Izvanobalne ophodne brodove i lovce mina potrebno je razmatrati i kao jedan od bitnih preduvjeta pozitivnog razvoja hrvatskog gospodarstva, za što je nužno održavanje sigurnosti i stabilnosti vlastitim snagama.
Tijekom procesa donošenja Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske (DPR 2015. – 2024.), Hrvatska ratna mornarica provela je analize i prosudbe potreba razvoja u kojima je prioritetno navela nacionalne zahtjeve zaštite suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i interesa RH. Zaključci tih promišljanja su da se razvoj HRM-a mora usmjeriti na dogradnju raspoloživih sposobnosti koje imaju jednako važnu ulogu i funkciju i u mirnodopskim uvjetima i u uvjetima povišene odnosno neposredne ugroze. Ti su zaključci usmjerili pozornost na nužnost razvoja sposobnosti kojima će se osigurati neprekidna sigurnost i sloboda plovidbe Jadranskim morem, kontroliranog iskorištavanja morskog dna i prirodnih resursa u svim uvjetima, s težištem na osiguranju neprekidnog nadzora i ranog uočavanja mogućih ugroza te njihova odvraćanja.
Vezano uz navedeno, HRM je u procesu izrade taktičkih studija za brodove obaju tipova, koje definiraju sposobnosti u odnosu na potrebe nacionalne obrane i zaštite interesa, kao i obrane unutar NATO saveza te zahtjeva iz zajedničke obrambene i sigurnosne politike EU-a.
Naša namjera nabave rabljenih lovaca mina podrazumijeva nabavu od savezničkih mornarica, čime se osigurava puna interoperabilnost i kompatibilnost. U razmatranja ulaze brodovi koji su operativno potpuno u funkciji i za koje se dokaže mogućnost dugoročne eksploatacije s obzirom na životni vijek i njih i opreme.
Što se tiče izvanobalnog ophodnog broda, riječ je o projektu višenamjenskog broda koji bi imao sposobnosti provedbe tradicionalnih mornaričkih zadaća i mogućnost prilagodbe za zadaće u kriznim situacijama. Važnost je tog projekta u unapređivanju autonomije djelovanja na moru u svim uvjetima plovidbe te mogućnost angažiranja izvan Jadranskog mora u zadaćama zaštite nacionalnih interesa i doprinosu međunarodnoj sigurnosti.
Za oba projekta, dinamika opremanja HRM-a definirat će se tijekom ove godine kroz proces revizije DPR-a koji bi obuhvatio razdoblje od 2019. do 2030. godine.
Prema vašem mišljenju, može li hrvatski brodograđevni sektor samostalno projektirati, izgraditi i isporučiti IOB-ove, korvete ili druge veće plovne jedinice za HRM?
Dugogodišnja kriza u našoj brodogradnji očituje se prije svega u zatvaranju brodogradilišta i odlasku brodograđevnih stručnjaka u druge sektore odnosno u inozemstvo. Njihovo golemo iskustvo, znanje i umijeće u gradnji ratnih brodova i podmornica teško je nadoknaditi, a time i obnoviti izgubljene sposobnosti ili izgraditi nove.
MORH je počeo projekt gradnje obalnih ophodnih brodova, što će zasigurno pridonijeti vraćanju dijela sposobnosti. Nastavimo li projektiranje i gradnju složenijih brodova, kao što su izvanobalni ophodni brodovi i korvete, otvara se mogućnost opremanja HRM-a brodovima domaće gradnje, a brodogradilištima izlaz na svjetsko tržište. Riječ je o iznimno složenom procesu koji zahtijeva intenzivnu suradnju MORH-a, OSRH, HRM-a, hrvatske znanstvene zajednice i brodogradilišta. Taj bi projekt hrvatsku brodogradnju zasigurno vratio u svjetske okvire.
Kakva je suradnja s Pomorskim centrom za elektroniku (PCE d. o. o.), a kakva s tvrtkama koje održavaju brodove i opremu? Hoće li HRM i u budućnosti moći računati uglavnom na kapacitete u Hrvatskoj?
Općenito gledajući, HRM odlično surađuje sa svim gospodarskim subjektima RH uključenim u održavanje brodova i opreme. Održavanje svih brodskih sustava i opreme koju koristimo osigurano je temeljem okvirnih sporazuma i ugovora s gospodarskim subjektima RH. Angažiranje inozemnih tvrtki za otklanjanje neispravnosti, za koje nositelji provedbe ugovora nemaju sposobnosti, također je pravno regulirano.
Temeljem važećih ugovora s tvrtkom PCE d. o. o., korektivno i preventivno se održava kompletna elektronička oprema u HRM-u. Iako je tvrtka u odnosu na devedesete godine izgubila znatan dio sposobnosti, HRM teško može zamisliti svoj sustav održavanja bez PCE-a, prije svega zato što je to jedina tvrtka u Republici Hrvatskoj koja posjeduje dokumentaciju i koja se može upustiti u održavanje sustava za upravljanje paljbom. S obzirom na postojeći proračun, ugovaranje godišnjeg održavanja s inozemnim tvrtkama teško je ostvarivo.
Imajući u vidu sve poteškoće s kojima se naši gospodarski subjekti suočavaju u svakodnevnom poslovanju, vjerujemo da ćemo i dalje moći računati na njihovu potporu u vidu održavanja naših brodova i opreme. U prilog visokoj ocjeni sposobnosti domaćih gospodarskih subjekata navodim operativnu raspoloživost brodova i ključne mornaričke tehnike, koja se kreće na razini od 80 % usprkos nedovoljnim financijskim sredstvima za provedbu svih propisanih radova preventivnog održavanja.
Planiraju li se novi projekti nabave ili razvoja informacijsko-komunikacijskih sustava? Hoće li se nabavljati novi radari umjesto Peregrinea?
Informacijsko-komunikacijski sustav HRM-a neprekidno se razvija i nadograđuje prije svega zbog brzih tehnoloških promjena. Usto, nužno se prilagođava našim obrambenim potrebama, dostizanju pune interoperabilnosti sa saveznicima i potrebama komuniciranja s tijelima državne uprave u zaštiti interesa RH na moru.
Kad govorimo o sustavima veza, HRM je trenutačno u tzv. trećoj fazi razvoja. U prvoj, početnoj fazi, koristili smo sredstva oteta i zarobljena od bivše vojske, u drugoj pomorska komunikacijska sredstva civilne namjene dostupna na tržištu, dok danas raspolažemo vojnim komunikacijskim sredstvima nabavljenim preko MORH-a ili dobivenim donacijama naših saveznika. Svakako vrijedi istaknuti značajnu ulogu koju u tom području imaju sposobni i predani djelatnici, inženjeri i tehničari mlađe generacije, koji mogu pratiti suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije i sudjelovati u združenim međunarodnim misijama, vježbama i aktivnostima.
HRM u nadzoru hrvatskog dijela Jadrana koristi vlastite radare i podatke koje dobiva od senzora ostalih tijela državne uprave koja djeluju na moru. Radari Enhanced Peregrine nisu se, nažalost, pokazali pouzdanim, zbog čega smo pristupili izradi taktičke studije koja predviđa njihovu zamjenu novim automatiziranim radarima uz obradu dobivenih podataka sustavom kompatibilnim s NATO-ovim sustavom za nadzor mora i zapovijedanja mornaričkim snagama. Novi radari i sustav bit će slične tehnološke razine kakvu koriste pomorske zemlje članice NATO saveza i druge pomorske zemlje sličnih geografskih značajki. Nadzor mora i praćenje pomorske situacije trebali bismo osigurati u sljedećih 20 godina.
Jesu li remontirani svi planirani RBS projektili? Mogu li do daljnjeg nositi protubrodsku sposobnost ili je potrebna brza zamjena?
Remont raketa RBS-15 još uvijek je u tijeku, a trebao bi biti završen do kraja godine. Smatramo da rakete na kojima se obavlja remont i za koje se planira donijeti rješenje o produljenju životnog vijeka mogu nositi protubrodsku sposobnost HRM-a još najmanje deset godina, ali svakako u tom razdoblju treba početi proces odabira i nabave novog raketnog sustava.
Valja naglasiti da se u proces produljenja životnog vijeka rakete ušlo prije svega zbog očuvanja sposobnosti – do nabave novog raketnog sustava. To znači da ako se navedeno ne realizira u navedenom razdoblju, HRM ostaje bez ključne mornaričke sposobnosti.
Koliko su nova autonomna podvodna vozila podignula razinu protuminskih sposobnosti HRM-a?
Autonomno podvodno vozilo (APV) REMUS 100 znatno je podignulo razinu sposobnosti detekcije morskih mina, formacijskih i improviziranih eksplozivnih sredstava na plovnim komunikacijama, na prilazima lukama i u strateški značajnim lukama do 100 m dubine u skladu s misijom Flotile HRM-a. Uz navedeno, njim je ojačana naša potpora implementaciji Cilja snaga CSp M 6205, koji se odnosi na minske protumjere u vrlo plitkim vodama i lukama. Osim jačanja preduvjeta za izvršenje tradicionalnih mornaričkih zadaća, nabavom tog vozila podignuta je razina protuterorističkog djelovanja, što izravno pridonosi zaštiti turizma kao najznačajnije nacionalne gospodarske djelatnosti. Posebno pritom treba istaknuti jačanje sposobnosti pri traženju nestalih osoba, havariranih brodova ili zrakoplova u slučaju pomorskih ili zrakoplovnih nesreća, što je u skladu sa zahtjevima svih modernih, fleksibilnih i učinkovitih oružanih snaga koje se osim za tradicionalne zadaće razvijaju, opremaju i obučavaju za zadaće potpore civilnim strukturama
Jesu li definirani detalji studija Vojno pomorstvo? Povlači li taj studij produbljivanje suradnje sa znanstvenom, odnosno sveučilišnom zajednicom?
Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Vojno pomorstvo akreditiran je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja i počinje u akademskoj godini 2018./2019. Program studija usklađen je s misijom Sveučilišta u Splitu, u skladu je s Godišnjim izvještajem o stanju spremnosti obrambenog sustava te s bolonjskim procesom i prilagođen programu Erasmus u pogledu razmjene kadeta, asistenata i profesora.
Studij se oslanja na suvremene znanstvene spoznaje u području tehničkih znanosti, polju tehnologije prometa i transporta, u području pomorstva posebno, te u interdisciplinarnim područjima vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeća. Usuglašen je s odgovarajućim studijima na pomorskim fakultetima u Splitu i Rijeci te Odjelu za pomorstvo Sveučilišta u Dubrovniku.
Akreditiranje tog studija nastavak je razvoja visokoškolskog vojnog obrazovanja u OSRH, koje će budućim časnicima omogućiti stjecanje svih potrebnih znanja, vještina i kompetencija. Koncept interdisciplinarnog obrazovanja, koji će HVU “Dr. Franjo Tuđman” provoditi zajedno s Pomorskim fakultetom i srodnim studijima na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te s Filozofskim fakultetom, osim što jamči visoku znanstvenu razinu, definitivno svjedoči o jačanju suradnje sa znanstvenom zajednicom, koja je nužna u suvremenim procesima razvoja mornaričkih sposobnosti.
Bude li školski brod “Jadran” vraćen Hrvatskoj, hoćete li odmah imati definiranu njegovu uporabu i održavanje?
To je pitanje usko vezano s prethodnim, odnosno s obukom kadeta koji bi pohađali studij Vojno pomorstvo. Naime, obuka na takvom brodu kadetima omogućuje usvajanje znanja o mornaričkim vještinama koje čine temelj pomorske kulture. Uz navedeno, na brodu bi se mogla provoditi i obuka pomoraca drugih obrazovnih ustanova. Što se tiče održavanja, ono je moguće putem gospodarskih subjekata RH. Stoga, to ne vidim kao problem.
Jesu li završeni ustrojbeni dokumenti za postrojbu mornaričkog desantnog pješaštva? Kako će izgledati i kakvi će je kadrovi popuniti?
Sukladno smjernicama potpredsjednika Vlade i ministra obrane RH te načelnika GS OSRH, Hrvatska ratna mornarica izradila je Elaborat u kojem su definirani zahtjevi razvoja mornaričko-desantnog pješaštva (MDP) i način dostizanja traženih sposobnosti kroz ustrojavanje postrojbe MDP-a i osiguranje infrastrukturnih kapaciteta u vojarni “Neretva” u Pločama. Izrađen je dinamički plan personalnog i materijalnog ustroja, koji je u postupku donošenja odluke.
U ovoj fazi riječ je o satniji MDP-a punog profesionalnog sastava s elementima borbene potpore. Ustroj te postrojbe osigurat će razvoj MDP-a, planiranja i koordinacije provedbe dodijeljenih zadaća, brzu razmjestivost i manevar, dovoljno snažnu izdržljivost kod uvođenja u borbena djelovanja te sposobnost djelovanja u manjim taktičkim skupinama. Kad govorimo o zadaćama, postrojba će djelovati unutar širokog spektra borbenih i neborbenih zadaća na obalnom rubu i otocima.
Popuna postrojbe bit će provedena kroz interni natječaj OSRH sukladno definiranim kriterijima koji će osigurati ulaznu sposobnost budućih pripadnika u vidu kvalitetnog pristupa specijalističkoj obuci MDP-a, što je nužan preduvjet rasporeda.
U kojoj su fazi radovi u vojarni u Pločama za mornaričko pješaštvo? Ima li još aktualnih ili budućih infrastrukturnih ulaganja?
Radovi u vojarni “Neretva” počeli su u veljači, a osmišljeni su tako da OSRH vlastitim snagama izvodi veći dio pripremnih i dio završnih radova uređenja triju ključnih građevina koje trebaju osigurati uvjete za smještaj i rad pripadnika MDP-a.
Drugi dio radova, sukladno projektnoj dokumentaciji, izvodit će ugovorne tvrtke. Riječ je o složenim zahvatima kao što su sanacija krovišta, izgradnja sustava za pripremu tople vode, sustava za grijanje, hlađenje i ventilaciju te izvođenje novih elektroinstalacija sa strukturnim kabeliranjem. Nositelj provedbe svih radova je Sektor za vojnu infrastrukturu, dok je za radove koji se izvode vlastitim kapacitetima nositelj ZzP. U izgradnji sportskih terena i uređenju okoliša sudjelovat će i inženjerija HKoV-a. Zasad sve ide po planu i u skladu s Dinamičkim planom radova koji je odobrio načelnik GS OSRH.
Usporedno s radovima na uređenju vojarne “Neretva”, očekujemo i nastavak gradnje zapovjedno-stambene građevine na Postaji obalnog motrenja (POM) Savudrija, u cilju osiguravanja primjerenih uvjeta za život i rad naše najsjevernije izdvojene lokacije.
Nastavno na te projekte, napori se ulažu i u ugovaranje početka sanacije cjevovoda u vojno-skladišnom kompleksu “Brižine”. Kako je riječ o skupoj investiciji, sanacija se planira provesti kroz višegodišnje financiranje.

Domagoj Vlahović, snimio Tomislav Brandt