Nastavite davati svoj maksimum i Hrvatska vojska imat će sjajnu budućnost…

RAZGOVOR – potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević

Ministarstvo obrane i Hrvatsku vojsku ostavljam u boljem stanju nego što sam ga zatekao i uvjeren sam ako nastavite davati svoj maksimum kao i dosad da Hrvatska vojska ima sjajnu budućnost. Vaša je trajna misija jačanje Hrvatske vojske i ta misija nema alternativu…

Iako smo razgovor s ministrom Damirom Krstičevićem radili u ozračju priprema za obilježavanje Dana Hrvatske vojske želeći se osvrnuti na dosadašnja postignuća i uspjehe, tragični događaj u kojem su poginula dva hrvatska pilota i zbog kojeg je ministar dao ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra obrane, ne umanjuje sve ono što je kao čelni čovjek Ministarstva obrane svojim entuzijazmom i beskrajnom energijom učinio za obrambeni sustav i ostavio u nasljeđe. Njegov moralan i vojnički čin još jednom je potvrdio ono što je tako često isticao, da je čovjek ono najvrednije što Hrvatska vojska ima i na čemu i dalje treba ustrajati.

Neosporna je činjenica da je Hrvatska vojska danas, u usporedbi s onom iz 2016. godine kad je preuzeo mandat, izrasla u moderno opremljenu, sposobnu, motiviranu, obrazovanu vojsku prožetu domoljubljem i vrijednostima Domovinskog rata. U ovom razgovoru još ćemo jednom podsjetiti na ključne i velike iskorake koji potvrđuju napredak Hrvatske vojske u protekle četiri godine i na kojima su izgrađeni čvrsti temelji njezina daljnjeg razvoja.

 Prošlog je tjedna Vlada Republike Hrvatske uputila u saborsku proceduru Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti. Što to konkretno znači za razvoj Hrvatske vojske?

 Sljedeće je godine velika trideseta obljetnica ustrojavanja Hrvatske vojske, a transformacija Hrvatskog vojnog učilišta u Sveučilište obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” od posebnog je državnog interesa. Ta je transformacija dokaz ustrajnosti na ulaganju u znanje, obrazovne programe, obuku i razvoj sposobnosti hrvatskog vojnika jer ljudi su najvažniji dio Hrvatske vojske.

Predloženim Zakonom o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti stvaraju se ključni preduvjeti za daljnji razvoj sposobnosti Hrvatske vojske i vojnog umijeća kao znanosti, što je prepoznato i u Strategiji nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske koju je Vlada donijela 2017. godine. Želimo Sveučilište koje će razvijati sposobne, samopouzdane i kreativne lidere, koji će biti spremni odgovoriti na sve izazove koji su pred nama. Vojno obrazovanje zahtjevno je i kompleksno područje koje pokriva širok spektar aktivnosti i znanja. Uvjeren sam, međutim, kako se zajedničkim radom može stvoriti organizacija koja će biti spremna stvarati moderne lidere za Hrvatsku vojsku i ostale sastavnice sustava domovinske sigurnosti.

Osim u obrazovanje kao važan element profesionalnog razvoja vojnika, puno je napora uloženo i u poboljšanje smještajnih kapaciteta na Hrvatskom vojnom učilištu, ali i u ostalim vojarnama. Jeste li zadovoljni učinjenim i što biste istaknuli od kapitalnih građevinskih projekata u idućem razdoblju?

Kako bi kvaliteta obrazovanja bila što bolja, potrebno je svim polaznicima osigurati najbolje uvjete za učenje te stjecanje novih znanja i sposobnosti. Upravo zato intenzivno se radi na izgradnji prateće infrastrukture na Hrvatskom vojnom učilištu. Grade se novi i obnavljaju postojeći sportski sadržaji i smještajni kapaciteti. Sljedeće se godine očekuje i završetak izgradnje novog kongresnog centra sa 400 sjedećih mjesta. Ipak, vrhunac i najvidljiviji simbol transformacije Hrvatskog vojnog učilišta u Sveučilište obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” bit će završetak izgradnje smještajnog objekta “Vukovar”, koji će biti otvoren na Dan Hrvatske vojske 28. svibnja ove godine.

Iz svega navedenog jasno je kako će Sveučilište obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” imati jedan od najmodernijih kampusa, ne samo u Republici Hrvatskoj nego u ovom dijelu Europe. Daljnja izgradnja infrastrukture pratit će razvoj samog Sveučilišta kao središnjeg mjesta za školovanje hrvatskih, savezničkih i partnerskih vojnika te ostalih sudionika sustava domovinske sigurnosti.

Što se tiče infrastrukture u ostalim vojarnama, svjedoci smo da se godinama u njih nije ulagalo. Neki su projekti počeli u Petrinji, no ostatak vojarni u Hrvatskoj bio je prepušten vremenu. To smo u mojem mandatu uvelike promijenili. Počeli smo od obnove onih najosnovnijih stvari koje naši vojnici koriste u svakodnevnom radu: uredskih prostora, smještajnih kapaciteta, sanitarnih čvorova, sportskih terena, restorana. Željeli smo postići još i više, međutim kroz 3-4 godine teško je nadoknaditi ono što se godinama nije ulagalo i obnavljalo. Možda je najočitiji primjer ulaganja u infrastrukturu restoran u vojarni “1. gardijske brigade Tigrovi – Croatia”. Dovoljno je prisjetiti se kako je izgledao 2017. godine, a kako izgleda danas.

Posebno mi je drago što smo vratili Hrvatsku vojsku u gradove u kojima je uvijek tradicionalno bila. Tako je Hrvatska vojska vraćena u Vukovar, Varaždin, Sinj, Ploče i Pulu s ciljem povećanja sigurnosti svih područja Republike Hrvatske te efikasnijeg odgovora na nove izazove. To nije bilo lako realizirati. Vojarne su u svim tim gradovima bile zapuštene, a ova ih je Vlada obnovila tako da se u njima sad može normalno boraviti i raditi.

Tu posebno želim istaknuti Vukovar, gdje smo iz temelja gradili nove smještajne kapacitete, na što sam iznimno ponosan. U Vukovaru smo prvo izgradili smještajne kapacitete za jednu satniju, a do studenog ove godine izgradit će se smještajni objekti za potrebe cijele Inženjerijske bojne.

Ove smo godine izgradili sportske objekte i smještajne kapacitete u Petrinji; u vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” u Splitu izgradili smo smještajne kapacitete za potrebe Vojne policije i kadeta, kao i sportske sadržaje. Gradi se i u Kninu, Vinkovcima, Našicama, Divuljama i na Plesu, tako da gotovo nema vojarne u kojoj se nije gradilo i obnavljalo.

 Jedan je od važnijih projekata u vašem četverogodišnjem mandatu poboljšanje materijalnih prava i statusa pripadnika Hrvatske vojske. Od 1. svibnja stupila su na snagu i tri nova pravilnika iz područja personalne problematike. Možete li nam objasniti koje su nove mjere donesene tim pravilnicima?

Od 1. svibnja na snagu su stupili novi pravilnici: Pravilnik o vrstama pohvala i nagrada, uvjetima i postupku njihove dodjele, Pravilnik o stanovanju i Pravilnik o postupku ostvarivanja prava i troškovima pogreba. Navedenim pravilnicima rješavamo stambeno pitanje obitelji poginulih hrvatskih vojnika na način da će njihove obitelji dobiti stan u trajno vlasništvo.

Pravilnikom o vrstama pohvala i nagrada napravili smo iskorak pa tako sad zapovjednici satnije mogu nagraditi svoje podređene s tri slobodna dana, što prije nije bio slučaj.

Važno je naglasiti i druge mjere koje smo tijekom mandata donijeli, a koje su utjecale na materijalni status pripadnika. Spomenut ću samo neke od najvažnijih. Na početku mandata izjednačili smo standard prehrane za sve pripadnike Hrvatske vojske. Prošle godine dodatno smo pojačali normativ, izjednačili subvencionirani i besplatni obrok te je uveden i desert tri puta tjedno.

Također, 2018. godine vratili smo naknade za dežurstvo u iznosu od 85 kuna radnim danom, a vikendom i blagdanom 100 kuna; naknadu za stražarsku službu u iznosu od 100 kuna radnim danom, a vikendom i blagdanom 120 kuna; naknadu za rad na terenu u iznosu od 100 kuna radnim danom, a vikendom i blagdanom 120 kuna. Kad su se stvorili financijski uvjeti, u 2019. povećali smo iznose naknada pa tako one danas iznose 100 kuna radnim danom, a vikendom i blagdanom 130 kuna za dežurstvo; 130 kuna radnim danom, a vikendom i blagdanom 150 kuna za stražu i rad na terenu. Promijenili smo i uvjete za dobivanje naknada za stanovanje za prvo postavljenje časnika. Danas časnik nakon dodjele prvog časničkog čina i postavljenja izvan mjesta prebivališta ima pravo na naknadu za stanovanje, što dosad nije bio slučaj.

Što se tiče stambenog zbrinjavanja naših pripadnika na potpomognutim područjima, u suradnji s lokalnom samoupravom i Središnjim državnim uredom za stambeno zbrinjavanje dosad smo osigurali pet stanova u Kninu i osam u Vukovaru za pripadnike HV-a koji ondje žive i rade. Za Vukovar je u tijeku rješavanje još pet stanova, a do kraja godine u planu je dodjela još 22 stana u Vukovaru, četiri u Petrinji i osam u Kninu.

Izmjenama i dopunama Zakona o službi u Oružanim snagama osigurali smo sigurnost zaposlenja za vojnike tako da sad potpisuju samo dva ugovora, prvi na dvije godine i drugi na neodređeno, što im daje određenu sigurnost zaposlenja. Jedna od mjera koju smo donijeli u zadnjim izmjenama i dopunama tog Zakona bila je da vojnicima dva puta mjesečno platimo trošak prijevoza od mjesta službe do mjesta prebivališta. Smatram kako je to dobra mjera, što se odrazilo i na dodatak primanjima vojnika, a imat će i priliku više vremena provesti s obiteljima.

Naknadu za dragovoljno vojno osposobljavanje povećali smo dva puta: prvo 2017. na 2000 kuna, a zatim 2019. godine na 3000 kuna mjesečno, što je i najveći iznos otkad provodimo dragovoljno vojno osposobljavanje. Velik je iskorak učinjen i donošenjem izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju, čime je djelatnim vojnim osobama koje odlaze u mirovinu omogućeno da nastave raditi, i to na način da rade puno radno vrijeme i primaju pola mirovine ili da primaju cijelu mirovinu i rade pola radnog vremena.

Prošle godine osnovali smo Zakladu vojne solidarnosti, koja je već sad dala iznimne rezultate i aktivno pomaže potrebitim pripadnicima. Iskoristio bih stoga ovu priliku i pohvalio rad Zaklade te pozvao sve pripadnike da se uključe.

Također, nakon 28 godina od ustrojavanja Hrvatske vojske, prvi put u povijesti donijeli smo Pravilnik o dodjeli vojnih medalja. Tijekom inozemnih posjeta primijetio sam kako časnici iz zapadnih zemalja koje nisu bile zahvaćene ratom imaju po dva, tri reda odlikovanja, dok naši časnici koji su ušli u sustav nakon Domovinskog rata nemaju niti jedno odlikovanje. To se sad sustavno mijenja.

Kao što smo mogli vidjeti prošle godine, Hrvatska vojska obilježavala je obljetnice na trgovima s narodom. Što možemo očekivati ove godine s obzirom na epidemiološke mjere?

Jedna je od vrijednosti Domovinskog rata obilježavanje obljetnica važnih operacija i akcija Hrvatske vojske, ali i proslava obljetnica ratnih brigada. Proslavom obljetnica ustrojavanja brigada napravili smo potpuni zaokret. Hrvatsku vojsku otvorili smo prema javnosti. Izišli smo iz vojarni među naš narod, kako bismo dodatno osnažili vezu između naroda i vojske stvorenu u Domovinskom ratu, a to treba nastaviti kad god se ukaže prilika. Hrvatska vojska iznikla je iz naroda u najtežim trenucima Domovinskog rata i ona danas mora živjeti uz narod.

Važno je kontinuirano graditi i osnaživati odnos Hrvatske vojske i naroda. Zbog našeg naroda vratili smo nakon 17 godina Veliku smjenu straže na Trg sv. Marka.

Ove godine važne obljetnice iz Domovinskog rata obilježavamo drukčije, zbog mjera propisanih u svrhu suzbijanja širenja koronavirusa. Na dostojanstven način odajemo počast i iskazujemo poštovanje poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, koji su branili slobodu i zajedništvo hrvatskog naroda. Namjera nam je ove godine važne datume, poput Dana državnosti, Dana Hrvatske vojske i Dana Hrvatske kopnene vojske te obljetnice Oluje, obilježiti prikazivanjem dokumentarnih filmova i drugim medijskim sadržajima kao što smo to napravili i tijekom obilježavanja vojno-redarstvene operacije Bljesak.

Hrvatsku i svijet zahvatila je dosad nezapamćena pandemija, a grad Zagreb u tom je teškom razdoblju pogodio i potres. U tim su situacijama uz Hrvatsku vojsku u pomoći stanovništvu sudjelovale i ostale sastavnice sustava domovinske sigurnosti. Kako je sustav funkcionirao na terenu i jesu li ti događaji pokazali svu njegovu vrijednost u zajedničkom i koordiniranom djelovanju?

Svjedoci smo krize prouzročene pandemijom koronavirusa, i u našoj domovini, i širom svijeta. Tu je zahtjevnu situaciju dodatno otežao jak potres koji je pogodio naš glavni grad Zagreb i okolicu. Vlada Republike Hrvatske ulaže velike napore, upravlja krizom te svakodnevno daje efikasne političke, ekonomske i sigurnosne smjernice. Rezultati tog rada vidljivi su i zasad možemo biti zadovoljni, prije svega zato što nemamo velikih gubitaka ljudskih života kao što je slučaj u mnogim drugim zemljama.

Trenutačna situacija već se odrazila na aktivnosti Hrvatske vojske, a sigurno će utjecati i u idućem razdoblju. Smatram da Hrvatska vojska na svoj dosadašnji angažman može biti ponosna i da smo pokazali da hrvatski narod uvijek može računati na Hrvatsku vojsku. Prvo smo u samo 72 sata ispred Kliničke bolnice Dubrava podignuli ekspedicijski kamp kojim su, bude li potrebno, dodatno povećani kapaciteti za zbrinjavanje oboljelih od koronavirusa. Osim Dubravi, potpora je pružena i drugim bolnicama slanjem dodatnih šatora, bolničkih nosila i svega što je potrebno u ovoj situaciji.

Dana 22. ožujka dogodio se snažan potres, najjači u zadnjih 140 godina. Vidjeli ste odmah našu brzu i pravodobnu reakciju. Hrvatska vojska prva je izišla na teren neposredno nakon potresa i usporedno pružala pomoć u prebacivanju nedonoščadi i opreme iz Petrove bolnice, raščišćavanju ruševina te evakuaciji Samostana sv. Franje Asiškog na Kaptolu. Bitno je istaknuti dodatnu važnost te brze i učinkovite reakcije Hrvatske vojske jer smo tako stvorili uvjete koji su ostalim službama i civilnim institucijama omogućili pristup pogođenom području, a samim tim ubrzali vrijeme njihove reakcije, što je ključno u takvim situacijama. To je ujedno bio školski primjer djelovanja sustava domovinske sigurnosti. Imali smo sinergijsko, združeno i koordinirano djelovanje svih sastavnica sustava, braniteljskih udruga proizišlih iz Domovinskog rata, udruga, navijačkih skupina i samih građana.

Hrvatska javnost još je pod dojmom izvrsno provedene operacije uklanjanja tornja zagrebačke katedrale. Jednu od ključnih uloga u tome imala je i Hrvatska vojska. Kako je uopće došlo do njezina angažmana?

Kao što znate, tijekom sanacije i izviđanja stanja nakon potresa korišteni su dronovi Hrvatske vojske kojima su snimana nastala oštećenja. Analizom snimki, uočeno je, nažalost, i oštećenje sjevernog tornja zagrebačke katedrale. Uslijedila je operacija skidanja tornja u kojoj je Hrvatska vojska sudjelovala od početka do kraja. Skidanje tornja definitivno je pothvat kakav je rijetko viđen igdje u svijetu. Možemo ponosno reći kako je Hrvatska vojska sa svojim sposobnostima bila jedna od važnijih sastavnica sustava domovinske sigurnosti koja je sudjelovala u tako složenoj operaciji i bila ključna za njezinu uspješnu provedbu.

Ove su krize pokazale pravu vrijednost sustava domovinske sigurnosti, koji nam združivanjem resursa omogućuje uporabu svih dostupnih mehanizama i sposobnosti koje su nam na raspolaganju na razini cijele države. Uskoro počinje i protupožarna sezona, koja će i ove godine zahtijevati angažman sposobnosti sastavnica sustava domovinske sigurnosti, a među njima i Hrvatske vojske.

Spomenuli ste djelovanje Hrvatske vojske u sklopu PP sezone. Jesmo li spremni za ovogodišnju sezonu s obzirom na situaciju s pandemijom koronavirusa?

Danas svi moramo biti svjesni kako sadašnjost nije više što je bila, a ni budućnost neće biti onakva kakvom smo je zamišljali prije pandemije. Ali, jedno je sigurno: požari s kojima smo se dosad suočavali zasigurno neće nestati. Zato moramo biti spremni odgovoriti na njih. U zaključcima prve sjednice Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti ove godine naglasio sam važnost pravodobne pripreme za ovogodišnju protupožarnu sezonu. Kao i svake godine, trebamo se pripremati za najgore moguće stanje.

Vlada je, za razliku od prethodnih godina, u prvim danima siječnja ove godine donijela Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara kako bi se sastavnice sustava domovinske sigurnosti još bolje pripremile za PP sezonu. Situacija oko koronavirusa iscrpljuje državu u svakom pogledu, međutim, ne smijemo dovesti u pitanje spremnost snaga za PP sezonu. Zato smo naglasak stavili na kvalitetnu pripremu operativnih snaga i tehnike, ali i uvezivanje senzora koji nam pomažu u ranom otkrivanju požara. Kao što znate, ključna je rana detekcija požara. Ako se požar i dogodi, važno ga je pravodobnom reakcijom ugasiti u prvom satu. Od prošle godine ojačani smo bespilotnim letjelicama u sklopu novog Središta za besposadne zrakoplovne sustave, a sukladno novom operativnom rasporedu, Hrvatska vojska razmještena je bliže potencijalnim požarištima. Tu je i Operativno vatrogasno zapovjedništvo u Divuljama sa situacijskim središtem koje nam osigurava bolji protok informacija i upravo je zahvaljujući dobroj koordinaciji brzina reakcije veća.

Provedbi protupožarne sezone 2020. prethodile su i opsežne raščlambe protupožarne sezone 2019. Zaključci su uvršteni u planove za pripremu i provedbu zadaća gašenja požara otvorenog prostora. Hrvatska vojska poduzela je sve mjere i radnje u cilju kvalitetne provedbe glavnog dijela protupožarne sezone, izrađeni su i odobreni planski dokumenti te je izvršena popuna potrebnim sredstvima.

Želim ovom prilikom još jednom čestitati i zahvaliti pilotima i tehničarima Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, ali i Hrvatskoj kopnenoj vojsci, na svemu što čine kako bi Hrvatska bila sigurnija zemlja što se tiče požara.

Prije tjedan dana u tragičnoj su nesreći poginula dva vojna pilota. Zbog tog događaja dali ste ostavku. Zašto ste preuzeli odgovornost za tu nesreću?

Podnio sam ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade i ministra obrane zbog moralne odgovornosti i vojničke časti. Postoje trenuci u životu kad, jednostavno, čovjek ne može pogaziti vlastite principe. To je bio upravo taj trenutak kad smo izgubili dva mlada života, dva vojna pilota. Kao zapovjednik ratne Četvrte gardijske brigade znam koliko je teško u ratu gubiti svoje vojnike, a u miru je to još i teže. Jako me pogodila smrt naših pilota jer svakog od njih gledam kao vlastito dijete. Uvijek sam, i u ratu, i u miru, preuzimao odgovornost i brigu za ljude, a to sam učinio i sad i nije mi žao!

Hrvatska vojska ubrzo obilježava 29 godina ustrojavanja. Kako vidite Hrvatsku vojsku danas u odnosu na 2016. kad ste preuzeli mandat?

Kad pogledam Hrvatsku vojsku danas i usporedim je s onom iz 2016. godine, uistinu mogu biti sretan i zadovoljan. Zajedno sa suradnicima u Ministarstvu obrane te svim pripadnicima Hrvatske vojske vratili smo Hrvatskoj vojsci pobjednički sjaj kakav je imala u Domovinskom ratu.           

U potpori svim sposobnostima Hrvatske vojske intenzivirali smo i opremanje i modernizaciju. Vodili smo računa da sve grane Hrvatske vojske ravnomjerno razvijamo. Vatrenu moć Hrvatske kopnene vojske dodatno smo ojačali samohodnim Panzer haubicama PzH 2000. U ovom četverogodišnjem mandatu pokrenut je i bit će završen projekt opremanja osam Patria daljinski upravljanom oružnom stanicom – topom 30 milimetara i integriranim protuoklopnim vođenim raketnim sustavom – SPIKE. Time ne jačamo samo vatrenu moć nego i znatno unapređujemo sposobnosti protuoklopne borbe.

Svjesni smo tehnološke zastarjelosti BVP-a, stoga smo počeli projekt opremanja Hrvatske vojske vozilima Bradley. Cilj nam je opremiti tešku bojnu moćnim i izdržljivim vozilima. Projekt je trenutačno u ranoj fazi. To se ne može riješiti preko noći, ali nadam se da bi kroz dvije godine prva vozila mogla dolaziti u postrojbe. Opremili smo Hrvatsku ratnu mornaricu brzim čamcima, obalnim ophodnim brodom za Obalnu stražu. Ove smo godine ugovorili i drugi brod, koji očekujemo 2021. U tijeku je i remont raketnih topovnjača, čijim će se završetkom dodatno ojačati postojeći kapaciteti i sposobnosti HRM-a. Ojačano je i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, pogotovo što se tiče helikopterskih sposobnosti. U punu operativnu uporabu uveli smo helikoptere Kiowa Warrior. Ove godine isporučene su nam i rakete Hellfire, kojima dobivamo nove sposobnosti protuoklopne borbe. I ne samo protuoklopne nego i za uništavanje ostalih ciljeva visoke vrijednosti. U sastav HRZ-a dolaze uskoro i četiri potpuno nova helikoptera Black Hawk. Dva su donacija našeg strateškog partnera Sjedinjenih Američkih Država, dok je dva kupila ova Vlada. Velike napore uložili smo i u održavanje postojećih helikoptera Mi-171Sh, a upornošću i dobrom pripremom sklopili smo ugovor i uspješno proveli remont helikoptera.

Iz svega navedenog vidljivo je kako je Hrvatska vojska danas moderna, ozbiljna i sposobna za izvršenje svih zadaća koje su pred nama. S provedenim i budućim modernizacijama i opremanjem, Hrvatska vojska imat će još bolje i veće kapacitete za izvršenje zadaća.

Koja biste postignuća posebno istaknuli, a za čim žalite?

Hrvatska vojska živi je organizam koji je ranjiv, koji se mora odgajati i o kojem se mora brinuti. Zato smo na početku mandata postavili jasnu filozofiju upravljanja, a to je čovjek u fokusu i te paradigme držali smo se do danas! Prepoznali smo kako su obučeni, motivirani i obrazovani hrvatski vojnici prožeti domoljubljem najveća snaga i temelj daljnjeg razvoja Hrvatske vojske.

Na početku smo analizirali i naše trenutačne sposobnosti, gdje smo dobri i u kojim područjima trebamo biti još bolji. Tako smo procijenili da nam u ovom mirnodopskom vremenu neke sposobnosti nisu potrebne, dok su nam neke poput bespilotnih letjelica ili kibernetičkih sposobnosti od presudne važnosti. Tako smo nabavili nove besposadne zrakoplovne sustave Orbiter III te smo ustrojili Središte za besposadne zrakoplovne sustave s razmještajem u Puli i Sinju. U današnjem svijetu, kad je sve prožeto tehnologijom i kad je sve povezano i umreženo, ne trebam posebno naglašavati važnost kibernetičkog prostora, stoga smo ustrojili Zapovjedništvo za kibernetički prostor.

Procijenili smo kako je potrebno pojačati individualnu obuku naših dočasnika i časnika na temeljnim razinama vođenja i zapovijedanja te smo ustrojili novo Središte za razvoj borbenih vođa “Marko Babić” s razmještajem u Udbini, po uzoru na Središte koje je za vrijeme Domovinskog rata funkcioniralo u Šepurinama. U Središtu smo implementirali potpuno novi način obučavanja.

U sklopu Hrvatske ratne mornarice razvili smo, sa sjedištem u Pločama, sposobnost mornaričko-desantnog pješaštva. Ta nam je sposobnost itekako potrebna s obzirom na bogatstvo i razvedenost naše obale.

Zatim, tu je i pričuvna komponenta Hrvatske vojske s ustrojenih šest pješačkih pukovnija i šest rodovskih pričuvnih postrojbi. To je golem iskorak s obzirom na to da smo pričuvu prije 2016. godine imali samo na papiru.

Žao mi je što zbog pandemije nismo uspjeli realizirati održavanje prvog međunarodnog aeromitinga u Hrvatskoj CROIMAS 2020, za koji smo se intenzivno pripremali i očekivali velik broj stranih i domaćih posjetitelja. Međutim, odgovorno smo postupili i vjerujem kako će se dogodine steći uvjeti za održavanje tog značajnog događaja.

 


U osvrtu na proteklo vrijeme moram istaknuti kako sam iznimno ponosan na sve učinjeno. Želim se ovom prilikom obratiti te zahvaliti svim pripadnicima pobjedničke Hrvatske vojske i djelatnicima Ministarstva obrane na suradnji, angažmanu i potpori tijekom mandata. Bez svih vas ne bismo uspjeli u realizaciji ovih projekata i zadaća. Ministarstvo obrane i Hrvatsku vojsku ostavljam u boljem stanju nego što sam ga zatekao i uvjeren sam ako nastavite davati svoj maksimum kao i dosad da Hrvatska vojska ima sjajnu budućnost. Vaša je trajna misija jačanje Hrvatske vojske i ta misija nema alternativu. Hvala vam još jednom!

Pripremila Vesna Pintarić

Fotoarhiva HVGI-ja