Pitanja koja se odnose na svemir i klimu međusobno su dosta isprepletena, a novi dokumenti koje je donio Sjevernoatlantski savez tvrde da su u XXI. stoljeću temeljna za učinkovitost sustava obrane i odvraćanja

Klimatske su promjene jedan od velikih izazova za NATO s kojim se Savez mora suočavati ne samo danas, nego i u budućnosti. Zbog toga je pomoć svemirske tehnologije sve bitnija u praćenju brzih promjena u okolišu i prepoznavanju s njima povezanih opasnosti. NATO je u lipnju ove godine na samitu u Madridu objavio svoju prvu Procjenu utjecaja klimatskih promjena i sigurnosti (Climate Change & Security Impact Assessment – CCSIA). Riječ je o elementu ambicioznog Akcijskog plana o klimatskim promjenama i sigurnosti, usvojenom na samitu u Bruxellesu u lipnju 2021. Glavni je cilj navedene procjene povećati svijest saveznika o utjecaju klimatskih promjena na sigurnost. Povezano s tim, novoodobreni Strateški koncept NATO-a potvrđuje da su nesputani pristup i sigurne operacije u svemirskom prostoru ključni za učinkovito odvraćanje i obranu te predlaže jačanje otpornosti savezničkih svemirskih sposobnosti. Pitanja koja se odnose na svemir i klimu međusobno su dosta isprepletena, pa su svemirska i klimatska otpornost temeljni za NATO-ovu obranu i odvraćanje u XXI. stoljeću.

Bolje razumijevanje klimatskih promjena

Zahvaljujući satelitima saveznici iz NATO-a imaju precizan uvid u podatke o Zemljinoj klimi i vremenskim obrascima, a time i bolje razumijevanje klimatskih promjena u cjelini. Temeljito praćenje različitih prirodnih katastrofa poput klizišta, poplava i velikih šumskih požara omogućuje rano prepoznavanje događaja i njegova opsega, baš kao i smanjenje ukupne štete brzim i učinkovitim reagiranjem. Zahvaljujući tome, tijekom krize nadležne službe mogu pružiti pravodobnu pomoć. Također, promatrački sustavi iz svemira također pomažu u praćenju emisija stakleničkih plinova (GHG) i ukupnih promjena u sastavu naše atmosfere. Ti su sustavi ključni za poboljšanje točnosti predviđanja klimatskih promjena i razvoj učinkovitih strategija ublažavanja i prilagodbe.

Operativna učinkovitost

Napretkom svemirske tehnologije pristup internetu moguć je i na udaljenim lokacijama pa se tako smanjuju ograničenja u globalnoj komunikaciji. Bitno je naglasiti kako potencijal satelita i drugih svemirskih tehnologija ne ostaje samo na praćenju klime i poboljšanju komunikacije, nego je više od toga. Tehnologije koje su prvobitno osmišljene i korištene za praćenje vremenskih događaja danas pomažu savezničkim vojskama poboljšati svoje borbene sposobnosti, operativnu učinkovitost i svijest o situaciji na bojnom polju. To je posebno vidljivo u trenutačnom ratu u Ukrajini, gdje ukrajinske snage koje prate kretanje ruskih snaga dobivaju pomoć od radarskih podataka i satelitskih slika.

Kada bismo gledali u budućnost, mogli bismo zaključiti kako će svemirski promatrački sustavi omogućiti članicama Saveza učinkovitije planiranje operacija tako da bolje optimiziraju svoje rute i logistiku uz uštede u potrošnji goriva. Ključno je smanjenje NATO-ova oslanjanja na fosilna goriva, koje oružane snage čine ranjivijima na napade.

5G tehnologija, u kombinaciji s telekomunikacijskim satelitima i naprednim metodama šifriranja, imat će također značajne strateške i bojne implikacije za vojne operacije. S 5G i novim tehnologijama podatkovne veze, savezničke će vojske moći komunicirati i provoditi daljinska očitavanja u stvarnom vremenu, kao i integrirati različite senzore iznad i na bojnom polju. To će pomoći i vojsci i civilnom sektoru da dodatno optimiziraju svoju logistiku i svijest o situaciji.

Spremnost za nepoznato

Učinci klimatskih promjena sve su vidljiviji i očito je kako NATO treba upotrijebiti sve raspoložive alate kako bi se održala sigurnost saveznika. U toj zadaći, svemirske tehnologije imaju važnu ulogu koja će se pogotovo očitovati u nadolazećim godinama. U svemirske tehnologije potrebna su također i dodatna ulaganja uz dovoljan kadrovski kapacitet u NATO-u za provođenje kvalitetnog programiranja. Jedan od izvora financiranja bit će novopokrenuti inovacijski fond od milijarde eura, koji bi se trebao usredotočiti na svemir. Stalna prilagodba i prilagodba NATO-ove svemirske politike i svijesti o situaciji u svemiru jednako je važna.

Naravno, članice Saveza moraju se bolje pripremiti i zaštititi svoje svemirske sposobnosti od opasnosti povezanih s klimom i klimatskim promjenama. Naime, one su izazov u pružanju ključne usluge svojem stanovništvu i vojnim snagama u vitalnim sektorima, uključujući komunikacije, energiju, transport te hranu i vodu. Jedan od načina za rješavanje rizika povezanih s klimom je svakako ulaganje u otporniju i pokretniju kopnenu infrastrukturu. Potrebna je i potpora istraživanju novih tehnologija za zaštitu satelita od krhotina te razvoj novih strategija za djelovanje u svemirskom okruženju. Jednako je važno poboljšati preciznost vremenske prognoze i istraživanje usmjereno na svemirsko vrijeme.

Kao Savez koji ima zadaću pružiti visoku razinu sigurnosti svojih članica, NATO mora procijeniti taj izazov, prilagoditi mu se i pridonijeti ublažavanju njegovih učinaka uvijek održavajući vojnu učinkovitost. Prema riječima glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, za NATO i saveznike imperativ je da nastave jačati nacionalnu i međunarodnu otpornost, uzimajući u obzir utjecaj klimatskih promjena.

TEKST Janja Marijanović