Talijanski proizvođač zrakoplova tvrtka Alenia Aermacchi uspješno je obavila prvi probni let njihova lakog vojnog…
Nova dimenzija ljepote
Iza uspješnog i prepoznatog projekta Muzeja Domovinskog rata Karlovac – Turanj mnogo je čimbenika, no ravnateljica Hrvojka Božić posebno ističe povezanost muzeja s lokalnom zajednicom koja je, kaže, najvažnija za njegov rast i promociju
Ući u Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj, obići njegove prostore i porazgovarati s onima koji o njemu brinu i čuvaju ga znači, prije svega, doživjeti izvrsnost koja iznenađuje bogatstvom svojih pojavnih oblika sabranih na tom, jednom mjestu.
Sljedeći je dojam slojevitost i time stvorena nova dimenzija ljepote. Okružene primjercima krupne vojne tehnike, staklene plohe moderne zgrade muzeja otvorenog 2019. godine ljeskaju na zimskom suncu, zrcale boje neba i rijeke. U sloju ispod, kao jezgra zdanja koje to staklo štiti, otkrivaju se ratnim eksplozijama i gelerima izbušeni, razvaljeni cigleni zidovi povijesnog braniteljskog položaja na Turnju prozvanog Hotel Californija. Konzerviran je onakav kakav je bio na kraju Domovinskog rata, natkriljen stakleno-čeličnom konstrukcijom novog muzeja i sačuvan. Pa još dublje, ulaskom u tu zgradu-u-zgradi otkrivaju se tri etaže muzeja, zbirke, kronologije, multimedijski i interaktivni sadržaji, s ljubavlju i pažnjom skupljani predmeti izloženi u staklenim vitrinama – a mnogi od njih su osobni, imaju svoje ime, lice i životnu priču nekog od branitelja često vezanu baš za Hotel Californiju. Na početku svega stoji davna ideja, san umirovljenog brigadira i karlovačkog branitelja Dubravka Halovanića koji je još za ratnih godina počeo skupljati primjerke krupne vojne tehnike i zamišljati muzej Domovinskog rata na Turnju.
Povijest lokaliteta Križanić – Turanj, koji je od 2013. godine na popisu kulturnih dobara Republike Hrvatske, traje puno dulje, stoljećima unatrag, no zadržat ćemo se na zadnjih tridesetak godina i priči Muzeja Domovinskog rata Karlovac – Turanj koji se prostire na više od 13 000 četvornih metara i danas je dio Muzeja grada Karlovca. Nakon što je 2010. započeto s razvojem muzeološke koncepcije, a 2012. s građevinskim radovima, Muzej je otvoren u srpnju 2019. U prizemlju zgrade uređene su Spomen-soba poginulim karlovačkim braniteljima Domovinskog rata i muzejska suvenirnica. Stalna izložba Karlovac
1991. – 1995. u kojoj se prepliću teme obrane grada Karlovca i života civila tijekom Domovinskog rata postavljena je na prvom katu, a na drugom katu smještena je višenamjenska dvorana u kojoj se održavaju povremene izložbe te knjižnica s čitaonicom. Stalni postav u suvremenom, ambijentalnom i interaktivnom dizajnu obuhvaća više od 400 originalnih muzejskih predmeta te gotovo četiri sata multimedijskih sadržaja. Godina u kojoj se svijetom počeo širiti COVID-19 sigurno nije bila najsretnije vrijeme za početak rada muzeja, no on je i pored tih poteškoća postao u zemlji i izvan nje prepoznato i često posjećivano mjesto. Samo u 2022. godini bilo je više od 30 000 domaćih i stranih posjetitelja, a ukupno ih je bilo više od 80 000 – i to, u najvećem broju, ne slučajnih putnika državnom cestom koji usput svraćaju na Turanj već onih koji ciljano i prethodno informirani dolaze znajući što traže.
Dok nas provodi muzejskim prostorom i odgovara na novinarska pitanja, u riječima ravnateljice Muzeja grada Karlovca Hrvojke Božić uz puno stručnosti i profesionalne odmjerenosti raspoznaje se ponos i ljubav prema muzeju i svemu što on predstavlja. Iza ovog uspješnog i prepoznatog projekta mnogo je čimbenika, no ravnateljica posebno ističe povezanost muzeja s lokalnom zajednicom koja je, kaže, najvažnija za njegov rast i promociju. ”Mi često kažemo kako ovaj muzej i postav podjednako komemoriraju i na branitelje, i na civile – jer je vrlo teško u Karlovcu podijeliti uloge i reći tko je taj tko je samo branio. U Karlovcu ste cijelo vrijeme imali i svjež kruh, i otvorene dućane, imali ste struju, nakon granatiranja sve civilne službe bi izišle van i popravljale komunalnu infrastrukturu. A vojnik, branitelj, ovdje je najčešće bio mladić koji u tenisicama odlazi nekoliko kilometara od svoje kuće na prvu crtu bojišta, pa se onda vraća, pa tu ima djevojku, pa se ženi, pa ta žena u podrumu karlovačke bolnice rađa dijete, pa se on opet vraća na prvu crtu. Mi često kažemo da se Karlovac branio životom. Kao muzealci htjeli smo napraviti dobru izložbu o tome, a onda smo počeli shvaćati kako svi civili i branitelji već od početka doživljavaju ovaj muzej svojim.” To duboko srastanje muzeja i lokalne zajednice, taj osjećaj mnogih Karlovčana da je muzej na Turnju baš njihov i da priča priču njihovih života doveo je do toga da su brojne obitelji emotivno vrijedne materijalne uspomene na izgubljenog člana obitelji, branitelja s povjerenjem donirali upravo ovom muzeju koji ih danas čuva i izlaže. Hrvojka Božić ističe: ”Povjerenje koje nam dajući takve predmete iskazuju branitelji i njihove obitelji možda je najbolja potvrda da smo na dobrom putu, da su nas prihvatili i da nam vjeruju.”
Taj osjećaj povezanosti Karlovčana s muzejom donio je i brojne anegdote. Hrvojka Božić tako se sa smijehom prisjeća vremena u kojem su trajali građevinski radovi a njezin je telefon neprestano zvonio. ”Šta sad radite? Kakvi su to kablovi? Zašto ta nadstrešnica? Svi su zvali, ispitivali, svi su htjeli sve znati, svima sam morala objašnjavati. Imala sam osjećaj da s pola Karlovca trebam dogovarati radove i graditi muzej. No, zapravo, svi su bili jako involvirani i svi su imali osjećaj da će tu biti neki dio priče njihovih života.”
Posjetiteljski prosjek ovog muzeja otkriva kako najviše dolaze obitelji, zatim odrasle grupe, najčešće branitelji, zatim pojedinačni posjetitelji pa na kraju organizirane školske grupe. Hrvojka Božić objašnjava: ”Obitelji koje dolaze su najvećim dijelom braniteljske obitelji i ljudi koji su emotivno vezani uz Domovinski rat. Recimo, djed koji dođe s unukom koji je niži razred osnovne škole. Dirljivo je gledati kako pokazuje unuku gdje se on borio, i dirljiva je reakcija djeteta na to. Naime, muzej je napravljen tako da stvarno mogu dolaziti djeca. Nigdje nema mrtvog čovjeka, nema krvi, nema nečeg što bi prestrašilo dijete. Mi radimo i s predškolskom djecom, i s djecom nižih razreda, ali njima, naravno, prilagodimo sadržaj – njima govorimo o domovini, o granici, o zastavi.”
U 2020. na više od 150 stranica tiskan je Katalog stalnog postava muzeja ”Karlovac 1991-1995“. Od prosinca 2021. ovaj muzej postaje Muzej grada Karlovca, mijenja se vizualni identitet i pokreće novu web-stranicu – https://mgk.hr/ – koja objedinjava četiri karlovačke muzejske lokacije u jednu cjelinu. Od listopada 2022. web-stranica pruža mogućnost virtualnih šetnji koje su koncipirane u cjelinama kroz koje posjetitelj učinkovitije rasuđuje što na lokaciji može doživjeti. Audiovodič je na engleskom i njemačkom jeziku, a uskoro će biti i na talijanskom.
A planovi? Mnogo ih je, a očekuje se da će se na Turnju nastaviti događati vrijedne i lijepe stvari. O doglednoj budućnosti Hrvojka Božić kaže: ”U 2023., u suradnji s našom 129. brigadom namjeravamo napraviti zajedničku izložbu. Početkom 2023. izlazi i animirana karta karlovačke bojišnice koja će pokazati kako se ona kroz Domovinski rat pomicala i što se na njoj događalo. S vremenom ćemo još malo proširiti i pojačati vanjski postav s predmetima krupne vojne tehnike.”
Prepoznat izniman rad
Posebno priznanje Hrvatskog muzejskog društva 2020. godine dobile su Ružica Stjepanović, autorica muzejske koncepcije i Hrvojka Božić kao voditeljica projekta izgradnje muzeja. U 2021. godini Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj bio je nominiran za Nagradu za europski muzej godine (EMYA 2021) Europskog muzejskog foruma i ušao je u najuži izbor. Iste je godine muzeju, u okviru 6. Međunarodnog kongresa povijesnih gradova, odlukom stručnog žirija dodijeljena međunarodna kulturno-turistička nagrada ”Plautilla”. Godinu dana poslije, 2022., Muzejima grada Karlovca dodijeljen je IQM certifikat za provođenje projekta upravljanja kvalitetom destinacije za četiri lokacije – Gradski muzej Karlovac, Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj, Galeriju “Vjekoslav Karas” i Stari grad Dubovac. Ravnateljica Muzeja grada Karlovca Hrvojka Božić imenovana je u prosincu 2022. na mandat od četiri godine u Hrvatsko muzejsko vijeće (HMV), savjetodavno tijelo Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
”Ako hoćete dobar vojni muzej, zovite žene“
Završavamo razgovor uz rubno spomenut, ali zanimljiv podatak. Za Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj, najveći i jedan od najljepših muzeja Domovinskog rata u Hrvatskoj i njegov stalni postav zaslužne su žene. Autorica muzejske koncepcije je Ružica Stjepanović. Glavni projektant bila je Vlasta Lendler-Adamec, dok je likovni postav izložbe djelo dizajnerice Nikoline Jelavić Mitrović. Hrvojka Božić, voditeljica je projekta izgradnje, ravnateljica i u našem razgovoru predstavnica tog ženskog, pobjedničkog tima koja uz smijeh zaključuje: ”Dakle, ako hoćete dobar vojni muzej, zovite žene!“
TEKST: Lada Puljizević/FOTO Željko Gašparović Gašo