Projekt fregata F125 njemačko je viđenje ratnog broda namijenjenog djelovanju u međunarodnim mirovnim misijama, daleko od matičnih luka

U prošlom smo tekstu vidjeli da je razrada planova za nove njemačke fregate F125 donijela znatne promjene u naoružanju. To se ponajviše odnosi na uklanjanje topničkog sustava MONARC, ali i odustajanje od uporabe višecijevnih lansera raketa.

Umjesto MONARC-a kao glavno topničko naoružanje odabran je Oto Melarin top 127/64 mm Allegerito (LightWeight), koji ima povećani domet djelovanja kako bi sa sigurne udaljenosti mogao dosegnuti ciljeve na obali i u dubini kopna. To se ostvaruje uporabom streljiva obitelji Vulcano. Ova će kombinacija omogućiti fregatama F125 da gađaju ciljeve na udaljenosti od 100 km.

Brodovi će dobiti i protubrodske vođene projektile RGM-84 Harpoon, smještene u dva četverostruka lansera postavljena na nadgrađu na sredini broda, usmjerena prema bokovima. U početku se spominjala opcija postavljanja švedskih protubrodskih vođenih projektila RBS 15 Mk4, ali od toga se definitivno odustalo. Isto tako medijski su izvještaji spominjali da je Harpoon samo privremeno rješenje, no sada se tvrdi da bi on mogao postati trajno rješenje. Jedan od nedostataka Harpoona jest to što se ne može rabiti protiv ciljeva na kopnu. No, dokle god je u naoružanju njemačke ratne mornarice, bit će i na fregatama F125. Po sadašnjim planovima, fregate F125 mogle bi uz Harpoone dobiti i zasad nedefinirane vođene projektile za uništavanje ciljeva na kopnu.

Proturaketna i bliska protuzračna obrana temeljit će se na raketnom sustavu Rolling Airframe Missile (RAM), koji će biti naoružan najnovijim vođenim projektilima HAS (Helicopter Aircraft Surface). Dva RAM lansera trebala bi biti dostatna za proturaketnu obranu s obzirom na to da top od 127 mm nije prikladan za gađanje protubrodskih vođenih projektila.

Za blisku obranu broda od nekonvencionalnih napada, fregate će dobiti čak sedam teških strojnica kalibra 12,7 mm. Pet teških strojnica bit će postavljeno na Oto Melara Hitrole daljinski upravljivu paljbenu postaju, dok će dvije i dalje imati klasično ručno ciljanje. Bez obzira na način djelovanja, sve će teške strojnice biti posebno prilagođene za djelovanje protiv ciljeva koji su vrlo blizu brodu (visoka negativna elevacija).

Kao pasivni dodatak sigurnosti, brodove će opremiti snažnim reflektorima i razglasnim sustavom kako bi posada na vrijeme mogla otkriti, identificirati i pratiti sumnjiva plovila te ih upozoriti neka se odmaknu od broda. Novost je da će se reflektorima upravljati iz brodskog zapovjedno-nadzornog središta ili sa zapovjednog mosta.

Kako bi mogle djelovati kao “pravi” ratni brodovi, fregate F125 će dobiti i odgovarajuće senzore za nadzor zračnog prostora i morske površine. Iako ugrađeni radari neće biti zadnja riječ tehnike niti će imati veliki domet motrenja, bit će dostatni za namjenu ovih fregata.

Glavni radar bit će višenamjenski fazni radar s nepokretnim antenama EADS TRS-3D (C frekventni raspon) s pojačanom rezolucijom na malim daljinama. Dvije antene će motriti prednju desnu i lijevu polusferu, a dvije zadnju desnu i lijevu polusferu.
Na nadgrađu je ostavljen prostor za postavljanje antene taktičkog motrilačkog radara, koji bi radio u X frekventnom rasponu ako se za to ukaže potreba.

Fregate će se opremiti i sa četiri navigacijska radara, dva u X, a dva u S frekventnom rasponu. Kako bi se ostvarilo nesmetano motrenje svih 360 stupnjeva oko broda, dva radara (kombinacija X i S) bit će postavljena na krov zapovjednog mosta, a dva na krov helikopterskog hangara.

Budući da je ipak riječ o ratnim brodovima namijenjenima (i) borbenom djelovanju, fregate F125 će dobiti i sustave za elektroničko djelovanje. Dobit će i bacače radarskih i infracrvenih mamaca. Na brodu je predviđen prostor (i zaliha nosivosti) za naknadnu ugradnju dodatnih elektroničkih sustava za elektroničko djelovanje te bacača mamaca.

Njemačka ratna mornarica je veliki zagovornik ugradnje svih mogućih obrambenih sustava. Osobito zbog iskustva stečenih kad su njemački ratni brodovi djelovali u mirovnoj misiji UN-a ispred libanonske obale. Pritom su uglavnom morali djelovati u neposrednoj blizini obale, djelomično kako bi pružali potporu snagama na kopnu, a djelomično kako bi nadzirali priobalni promet i onemogućavali krijumčarenje oružja tamošnjim paravojskama. Brodovi su se tada suočavali s nekonvencionalnim prijetnjama kao što su laserski navođeni protuoklopni projektili. Kako su fregate F125 namijenjene upravo takvim zadaćama, oprema mora biti u potpunosti dorasla svim mogućnim opasnostima. Konačan odabir sustava za elektroničko djelovanje i obranu broda još nije obavljen, ali su zato određeni svi parametri koje će ti sustavi morati zadovoljiti.

Zbog specifične namjene, fregate F125 će dobiti i brojne elektrooptičke sustave koji će istovremeno posadi omogućiti motrenje na velikim udaljenostima, ali i potpuni nadzor nad taktičkom situacijom oko broda.

Motrenje na velikim udaljenostima omogućit će Rheinmetallov najnoviji sustav MSP600, koji će naknadno biti nadopunjen programom za ujedinjavanje snimaka kamera radi automatskog nadzora SIMONE, koji razvija tvrtka Diehl BGT Defence. SIMONE će rabiti 16 fiksnih kamera širokog kuta snimanja kako bi se dobila jedinstvena slika u svih 360 stupnjeva. Kako se radi o obrambenom sustavu zona motrenja će biti sve do jedan do dva metra od vodene crte broda. Slika sa SIMONE-a prikazivat će se na četiri mjesta na brodu kako bi se olakšalo djelovanje posade. SIMONE je skoro u potpunosti automatiziran sustav koji posadi omogućava da unaprijed unese parametre traganja i automatskog uzbunjivanja. Postoji mogućnost povezivanja s elektrooptičkim sustavom MSP600, kako bi on automatski zahvatio otkrivenu prijetnju radi preciznije identifikacije i navođenja obrambenih sustava na nju. SIMONE ima i mogućnost automatskog praćenja potencijalne prijetnje, usklađenu s kretanjem broda.

Glavne odlike
F125 neće imati protupodmorničko naoružanje pa je ostalo dovoljno prostora za ugradnju SeaFox protuminskog sustava. Svaki će brod dobiti i sonar za povećanje sigurnosti broda, čiji senzor neće biti ugrađen u trup broda već će se po potrebi spuštati u more. Sonar će se rabiti za otkrivanje mina, ronilaca i drugih prijetnji tijekom djelovanja u sumnjivim vodama te potencijalno neprijateljskim lukama.

Glavna zadaća fregata F125 bit će djelovanje u međunarodnim snagama. To znači da povrh standardne komunikacijske opreme njemačke ratne mornarice moraju dobiti i odgovarajuću komunikacijsku opremu koja će im omogućiti komunikaciju s nenjemačkim ratnim brodovima. Zbog toga će, između ostalog, dobiti i Link 11, 16 i 22, Satcom i HF Battle Force Email.
Usprkos povećanju veličine broda i mornaričkim planovima da se intenzivira njihova uporaba s do sada neviđenom dužinom neprekidnog djelovanja na moru, broj posade je začuđujuće mali. Na brodu će biti prostor za smještaj 190 ljudi, što ne znači da će biti i toliko članova posade. Zapravo je za dugotrajno djelovanje broda dostatno tek 110 članova posade. Zbog mogućnosti ukrcaja dva helikoptera, osiguran je prostor za smještaj 20 članova zrakoplovne skupine. Osiguran je smještaj za 50 pripadnika specijalnih snaga ili pripadnika stožera namjenske borbene skupine.

Za usporedbu kažimo da fregate klase Bremen (F122), koje imaju tek upola veću istisninu od F125 trebaju posadu od 219 članova. Fregate klase Sachsen (F124) sa svojih 5600 tona istisnine pak trebaju posadu od 255 časnika, dočasnika i mornara.

Povećanje mogućnosti djelovanja i nakon oštećivanja broda ostvarene su i sekundarnim zapovjedno-nadzornim središtem. Dostupan materijal ne kaže gdje se središte nalazi. No, navodi se da će i sekundarno središte dobiti više višenamjenskih prikaznika kako bi se moglo rabiti kao potpuno i neovisno središte za zapovijedanje i planiranje operacija specijalnih snaga. Tako će se omogućiti da se njihov rad potpuno odvoji od svakodnevnih zadaća posade te do maksimuma poveća tajnost i sigurnost djelovanja, barem što se tiče djelovanja s broda. Ugrađena oprema će specijalcima omogućiti neovisan prikaz taktičke situacije njihovih snaga, koji neće biti u vezan na prikaz taktičke situacije broda (iako se i ona može prikazati ako je to potrebno). Isto tako specijalne će snage na raspolaganju imati zasebnu komunikacijsku opremu, te posebno odvojenu sobu za sastanke i davanje uputa prije zadaće.

Povrh toga, kako su fregate F125 od početka planirane kao potpora i specijalnim snagama, na njima je osiguran zasebni prostor za obuku i tjelovježbu specijalaca, ali i prostor s osiguranim spremištima za njihovo oružje i opremu. Tako će specijalci moći održavati svoju fizičku spremu i borbene vještine bez ometanja brodske rutine.

Prednosti novog dizajna
Upravo će specijalci najviše profitirati od četiri desetmetarske brodice koje su posebno projektirane za uporabu na fregatama F125. Iako nisu obavljeni podaci o opremi brodica jasno je da će imati brojne komunikacijske sustave jer su opremljene sa čak 13 antena. Uz to naoružat će ih teškom strojnicom kalibra 12,7 mm namijenjenom za samoobranu brodice, ali i za pružanje paljbene potpore ukrcanim snagama. Plovila će biti postavljena unutar trupa, u posebnim nišama na bokovima broda. Svako će plovilo imati vlastiti sustav za porinuće i podizanje iz mora. Brodice će se nalaziti u neposrednoj blizini brodskih prostorija namijenjenih specijalnim snagama, što je i logično jer će ih one najčešće koristiti. Krajem lipnja ove godine konzorcij je započeo odabir podugovaratelja koji će izgraditi brodice.

Na F125 će biti i poseban prostor za smještaj dva ISO kontejnera dužine 6,1 m. Prostor će biti na nadgrađu iza zapovjednog mosta. No, ti se kontejneri neće rabiti za skladištenje materijala nego kao mogućnost proširenja kapaciteta broda. Ovisno o odlikama zadaće, na brodove će se postavljati kontejner opremljen kao ured, ili kao mini bolnica itd. Kad se fregate F125 budu rabile u humanitarnim zadaćama i pomoći unesrećenima nakon prirodne katastrofe, ti će se kontejneri rabiti kao dodatni prostor za smještaj osoblja ili tek kao dopunske hladnjače za čuvanje hrane.
Iako se na prvi pogled ne čini da je dodatni prostor za smještaj hrane bitan za brodove kao što su F125, njemačka ratna mornarica toj problematici pristupa jako ozbiljno. Naime, kako će ove fregate morati dugo vrijeme djelovati izvan matičnih luka sigurna opskrba hranom i nije tako beznačajno pitanje. Jedna je mogućnost opskrba hranom u prijateljskim i “prijateljskim” lukama, što je povezano s velikim brojem sigurnosnih i zdravstvenih problema. Druga je mogućnost opskrba s logističkih brodova. Međutim, njihova uporaba nije bitno jeftinija od uporabe ratnih brodova (ponajviše zbog troškova plaća posade i goriva), pa se i ona želi što više smanjiti. Zbog toga uporaba dva velika kontejnera puna smrznute hrane nije tako nebitna stvar kako se na prvi pogled može učiniti. Uostalom, cijeli program razvoja F125 usmjeren je ka povećanju autonomije, djelomično i kroz smanjenje broja posade.

Povećanje autonomije dovelo je do još jedne modifikacije. Naime, spremnici za hranu (uglavnom hladnjače) na F125 znatno su povećani u odnosu na prijašnje njemačke ratne brodove slične veličine. Djelomično zato da bi im se povećali kapaciteti, a djelomično zato da bi se ugradila dovoljno velika vrata da se u njih mogu uvesti palete za teret. Povećanje prostora za čuvanje hrane postignuto je smanjenjem ostalih skladišnih prostora. Zbog toga će svaka fregata F125 imati dovoljno velike hladnjače da se u njih smjesti smrznuta hrana da se 190 ljudi hranilo najmanje 21 dan.

Kako bi se do kraja pojednostavila manipulacija hranom, ali i do maksimuma iskoristio dostupan prostor, fregate će uglavnom nositi već pripremljenu ili polupripremljenu hranu (gotova jela), koja će bitno smanjiti i veličinu prostora potrebnu za njihovu pripremu (kuhinje). Ako se ovaj koncept do kraja primijeni, među posadom više neće biti ni kuhara, već će pripremu hrane obavljati priučeni mornari. Naravno, nisu svi pripadnici njemačke ratne mornarice oduševljeni smrznutom hranom, no njemačka ratna mornarica tvrdi da je već testirala ovu mogućnosti te da su rezultati jako zadovoljavajući.

Smanjeni zahtjevi za održavanje
Naravno, sve ove mjere za povećanje autonomije ne bi bile učinkovite da se posebna pažnja nije posvetila smanjenju potreba za održavanje brodskih sustava, prije svega pogonskog. Prvotni su planovi navodili da će fregate F125 na moru morati neprekidno ostati čak 60 mjeseci, dok bi razdoblje održavanja trajalo najviše osam mjeseci. No to se ipak pokazalo nerealnim te novi planovi predviđaju mogućnost neprekidnog ostanka na moru “samo” dvije godine (oko 5000 sati plovidbe).

Naravno da niti jedna posada ne bi mogla na moru “opstati” neprekidna 24 mjeseca. Zbog toga je njemačka ratna mornarica odlučila da će rotacije posada brodova na moru biti svaka četiri mjeseca. Smjenama posada na moru njemačka će ratna mornarica na svaka četiri mjeseca uštedjeti još mjesec dana. Naime, plovidba broda iz Njemačke do recimo Džibutija traje 14 dana. Kako je povratak jednako dugačak, to znači da samo odlazak i povratak “potroši” 28 dana plovidbe.

Njemačka ratna mornarica očekuje da će fregate F125 tijekom 24 mjeseca na zadaćama uglavnom ploviti, a to znači veliko opterećenje za pogonski sustav. Već smo u prijašnjem tekstu opisali CODLAG, pogonski sustav koji je hibridna kombinacija elektromotora, dizelmotora i plinskih turbina. Osim što ima visok stupanj iskoristivosti, pa će pri brzini krstarenja od 18 čvorova moći preploviti oko 4000 nautičkih milja, taj sustav bi trebao imati i veliku otpornost na kvarove. Uporaba CODLAG pogonskog sustava donijet će velik broj prednosti. Prvo je povećanje životnog vijeka glavnih propulzijskih strojeva. Kao što je poznato, ratni brodovi operativno djeluju ploveći različitim brzinama. Dugoročnim praćenjem podataka, statistički se može dokazati da 70% vremena brodovi plove koristeći se s manje od 20% snage svog pogona. Tek otprilike 5% vremena brodovi upotrebljavaju maksimalnu snagu porivnih strojeva. Hibridni električni pogon direktno utječe na produljenje međuremontnih ciklusa, ali i na ukupni životni vijek dizel-motora. Drugo – smanjenje potrošnje goriva. Sve napravljene analize i simulacije pokazuju da se primjenom hibridne električno-plinskoturbinske propulzije te, naravno, primjenom novorazvijenih oblika brodskog trupa (delta oblik) potrošnja goriva može smanjiti čak za 20%. Treće je racionalna uporaba propulzijskog kompleksa. Proračuni i simulacije su također nepobitno potvrdili da fregata čija se maksimalna brzina kreće oko 28 čvorova samo 25% instalirane snage troši na održavanje trajne krstareće brzine od 19-20 čvorova. Preostalih 75% instalirane snage potrebno je za dostizanje maksimalne brzine, koja je tek 8 čvorova veća od krstareće brzine. Budući da gotovo 75% vremenskog operativnog profila ovih brodova otpada na plovidbu krstarećom brzinom ili čak i manjom od nje, uporaba isključivo električne propulzije za akceleraciju do maksimalne brzine nema opravdanja. I zato u tu svrhu na fregatama klase F 125 služi plinska turbina.

Električni generatori koji proizvode struju za sve ostale brodske potrebe i propulziju integrirani su u energetsko-kompjutorski kompleks, koji pokreću četiri robusna, srednjobrzinska MTU dizelska motora od 2,9 MW (ukupne snage 11,6 MW), koji se odlikuju vrlo velikim međuservisnim i remontnim intervalima. Ovisno o energetskim potrebama i opterećenju, kompjutorski nadzorni sustav sekvencijski i sukcesivno uključuje odnosno isključuje pojedine generatore i raspodjeljuje opterećenje među njima. Takvim sustavom omogućena je optimalna operativna uporaba i uporabna dostupnost svakog stroja. A primjenom integriranog energetskog središta CODLAG propulzije omogućeno je u odnosu na CODAG/CODOG sustav da se na energetsko-propulzijskom sustavu obavljaju radovi redovitog održavanja i servisiranja bez bitnog narušavanja operativnih mogućnosti (jer uvijek, uvjetno rečeno, radi određeni, dovoljni broj cilindara). Spomenuta četiri električna generatora energetski napajaju i pramčani potisnik snage 1 MW, kojim je klasa F 125 opremljena. Njegova namjena ogleda se u olakšavanju manevriranja brodom na malim brzinama, operacijama pristajanja i isplovljavanja te drugim sličnim situacijama kada nije moguće računati na pomoć i asistenciju lučkih remorkera.

Smanjenje radnih sati
Osjetno smanjenje posade može se ostvariti jedino znatnim smanjenjem potrebnih radnih sati tijekom neprestane plovidbe. Jedna mjera je olakšanje ukrcaja i manipuliranja tovarom kao što je hrana, gorivo, streljivo itd. Iako su razni zahtjevi onemogućili da se napravi jedinstveni skladišni prostor za sav teret projektanti su ipak postigli da se sva manipulacija obavlja preko središnjeg skladišta. Ono je prilagođeno za prihvat paleta, što znatno ubrzava ukrcaj tereta. Ostavljeni su i široki prolazi koji znatno olakšavaju prekrcaj  tereta tijekom plovidbe ili njegove dostave transportnim helikopterima. Za prekrcaj tereta na moru ili u slabije opremljenim lukama na brodovima se nalaze dvije dizalice. One prebacuju teret na glavnu palubu s koje se spušta u potpalublje pomoću teretnog dizala smještenog unutar pramčanog nadgrađa.

Kako se radi o ratnom brodu potpuno nove koncepcije, koja po mnogim rješenjima odudara od do sada primjenjivanih, osnovana je posebna radna grupa sastavljena od projektanata, djelatnika BWB-a i pripadnika njemačke ratne mornarice, kojoj je jedina zadaća da analizira provedivost svih rješenja prije nego što postanu dio završnog projekta. Zbog toga se provode brojne simulacije, testiranja, pa čak i izrada mock-upova, kako bi se u što ranijoj fazi projektiranja procijenila uspješnost svakog prijedloga.

Zaključak
Po sadašnjim planovima, istisnina fregata F125 bit će veća od 7000 tona. S druge strane, u najavama se više ni kao opcija ne spominje mogućnost ugradnje protuzračnog raketnog sustava u okomite lansere Mk 41 koji su se trebali nalaziti na pramcu broda, između pramčanog topa i zapovjednog mosta. Lanseri Mk 41, mogu primiti protuzračne projektile ESSM i SM-2, koji bi ovim fregatama dali velike mogućnosti djelovanja protiv ciljeva u zračnom prostoru.

Više se ne spominje ni mogućnost ugradnje daljinski upravljivih topova kalibra 27 mm, koji su trebali pružati dodatnu zaštitu brodu od nekonvencionalnih prijetnji.

Umjesto toga spominje se da je na fregatama ostalo još dosta slobodnog prostora koji se naknadno može popuniti.

Siniša RADAKOVIĆ

________________________________________