Mađarska iskustva pokazuju još jedan primjer razvoja vlastitog gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta na račun nužnosti ulaganja proračunskih sredstava u nabavu vojne opreme preko offseta

Nakon upoznavanja s poljskom i češkom offset regulativom smatramo kako je potrebno predstaviti i mađarsku offset regulativu. Prvi razlog za predstavljanje Mađarske je taj što su te tri zemlje istodobno 12. ožujka 1999. pristupile u NATO, te se mogu uspoređivati s istih stajališta. Drugi razlog za predstavljanje je što je Mađarska polovinom 2004. godine donijela nova pravila offset politike u kojima je naglašena posebna uloga obrambene industrije i uvođenja novih tehnologija pristiglih transferom iz stranih zemalja. Glavni razlozi za izmjenu offset regulative po svemu sudeći ležali su ipak u mađarskom procesu pristupanja Europskoj uniji. Budući da je ukupna zakonska regulativa u procesu harmonizacije usklađena s europskom, bilo je nužno donijeti i relevantne promjene u offset regulativi. Kako su napravljene i promjene u vladinoj uredbi povezanoj s vojnim nabavama koja naglašava primjenu offseta i isključuje javni natječaj, bile su nužne promjene vezane za provedbu offseta i s tih stajališta. Prethodna offset regulativa bila je usko usmjerena na industrijski razvoj i povećanje izvoza, dok nova regulativa stavlja naglasak na razvoj gospodarstva zasnovanog na znanosti s višom razinom konkurentnosti.
U donošenju nove regulative mnogo je vremena posvećeno analizi trendova svjetske offset politike, te analizi iskustava njima zanimljivih zemalja kako bi postigli nacionalne ciljeve u sklopu mađarske realnosti. Temeljne obveze koje proizlaze iz offset politike ostaju nepromijenjene. Tako je prag za primjenu offseta svaka nabava vojne i specijalne opreme vrijednosti veće od milijardu forinti (oko 4 milijuna eura), a investicijskim ulaganjima se mora ispunjavati najmanje 30 % offset obveza. Ostali oblici obveza su fleksibilni i mogu se mijenjati od slučaja do slučaja nabave. Naglasak je dan na transfer novih tehnologija, inovacije, istraživanja i razvoj, te tzv. “know-how”. Za postizanje što veće konkurentnosti usmjerene su aktivnosti na izobrazbu i edukaciju osoblja koje sudjeluje u pripremi i implementaciji offset regulative. Posebni je naglasak pri određivanju offset prioriteta dan uslužnim aktivnostima kao što su uspostava regionalnih uslužnih središta, te logističkih i distribucijskih središta. Pri odlučivanju o prihvaćanju izravnih stranih investicija prioritet imaju one aktivnosti s visokom tehnološkom razinom, dok se napuštaju prethodna poticanja izvoza pod svaku cijenu. Premda je to teško kontrolirati, potiče se izvoz samo novih proizvoda i onih iz nove proizvodnje (dakle ne proizvoda sa zaliha).

Mađarska offset regulativa
U Mađarskoj je zabilježena primjena offseta od 1995. godine kada su tzv. indikativnim listama određena područja za ispunjenje offseta kako bi se dalo zamaha investicijama u proizvodna područja koja stimuliraju izvoz. U razdoblju između 1999. i 2001. godine razvijene su procedure za primjenu i implementaciju offset sporazuma u svim slučajevima kada nabava inozemnih vrijednosti premašuje limitirani iznos od milijardu HUF. Jedan od važnijih iskoraka nove offset regulative je i činjenica što vojne nabave nisu više predmet zakona o javnim nabavama sa snagom od 1. svibnja 2004. godine. No najvažniji element offset politike je priorit mađarske gospodarske politike u području obrambene industrije. Za ispunjenje što boljih gospodarskih rezultata dani su određeni prioriteti područjima kao što su: telekomunikacije, biotehnologija, obnovljivi izvori energije, tehnologije povezane sa zaštitom okoliša, elektronika i dr. Novom regulativom razrađene su liste prioriteta s odgovarajućim koeficijentima te je stvorena mogućnost dodjeljivanja koeficijenata u vrijednosti od 3 do 5 umjesto maksimalno 2 koliko je bilo određeno starom regulativom. Dodatna pogodnost u provedbi offseta je i sporazum o suradnji na provedbi offseta koji su sklopila najvažnija državna gospodarska tijela. Tako je u listopadu 2003. potpisan sporazum o suradnji između Ministarstva gospodarstva i transporta s mađarskom komorom za trgovinu i industriju, udruženjem mađarskih poduzetnika i industrijalaca i agencijom za razvoj i investiranje, te mađarskim udruženjem obrambene industrije. Osnovni cilj udruživanja je davanje zajedničkog poticaja širenju offseta na gospodarske subjekte pružajući im odgovarajuće informacije, baze podataka, seminare i dr.
Nova offset regulativa “General rules for offset” sastoji se od 11 poglavlja i 8 aneksa povezanih s različitim područjima primjene koeficijenata. Poglavlje prvo daje uvod u primjenu nove regulative, dok drugo poglavlje regulira pre-offset transakcije. Trećim poglavljem je regulirano da je ministarstvo gospodarstva i transporta mjerodavno za potpisivanje offset sporazuma sa stranim dobavljačem, kao i za usporedno potpisivanje ugovora o nabavi roba i usluga na koje je vezan offset. Četvrto poglavlje određuje obveze stranih ponuditelja, odnosno domaćih ponuditelja ako sudjeluju u nabavi inozemne robe. Peto poglavlje određuje obujam offseta. Naloženi minimum vrijednosti offseta je 100 % vrijednosti nabave. Multiplicirana vrijednost offseta ne može biti manja od 150 % temeljne vrijednosti ugovora za nabavu. Šesto poglavlje govori o potrebnim jamstvima za provedbu offset obveza, dok sedmo poglavlje određuje područja offset aktivnosti. Offset obveze mogu se ispunjavati prema područjima određenim u indikativnim listama, te se posebno izdvajaju investicije, direktni offset i prodaja nacionalnih dobara izvan Mađarske. Izravna investicijska ulaganja od stranih dobavljača i/ili izabranih kompanija unutar poslovne asocijacije registrirane u Mađarskoj, mogu biti u područja s liste “A” i “B”. Poglavlje osmo u šest članaka regulira pravila investiranja u tvrtke registrirane u Mađarskoj, dok poglavlje deveto regulira pravila direktnog offseta, a poglavlje deseto pravila i način ispunjenja offset obveza prodajom domaće robe s liste “C”. Jedanaesto i posljednje poglavlje govori o mjerodavnosti i sjedištu administracije ovlaštene za provedbu offset obveza.

Aneksima su priložene slijedeće liste sa koeficijentima:
A – Prioritetni offset projekti s individualnim koeficijentima od 3 do 5,
B-1 – Indikativna lista područja offset aktivnosti s koeficijentom 1,0,
B-2 – Indikativna lista preferiranih područja investiranja s koeficijentom 1,5,
C-1 – Indikativna lista proizvoda označenih za offset aktivnosti s koeficijentom 1,0,
C-2 – Indikativna lista proizvoda označenih za offset aktivnosti s koeficijentom 1,4,
C-3 – Specijalna dobra i oprema povezana s obranom, koeficijent 1,4,
C-4 – Indikativna lista usluga označenih za offset aktivnosti s koeficijentom 1,4,
D – Regionalna lista za preferirane offset investicije s dodatnim koeficijentom 0,5.

Prvi mađarski offset program sklopljen je s francuskom tvrtkom Matra, a bio je povezan s ugovorom za nabavu raketnih sustava zemlja-zrak Mistral 2. Vrijednost ugovora za nabavu bila je 112 milijuna USD, a offset obveze su u trajanju od 5 godina (od 2002.) u iznosu 100 % offseta.
Najveći offset sporazum je trenutačno u Mađarskoj povezan s najmom borbenih aviona JAS-39 Gripen. Mađarska se odlučila za zakup 14 aviona vrijednosti 950 milijuna USD pri čemu je 110 % offset obveza preko kojih se planira dugogodišnja industrijska participacija u trajanju od 14 godina. Pritom će 32 % vrijednosti offseta biti realizirano izravnim ulaganjima u Mađarsku. Dodaju li se k tome i aneksi ugovora povezani s nabavom borbene opreme za spomenute avione, onda referentna vrijednost nabave prelazi milijardu USD, a ispunjenje investicijskih ulaganja u Mađarsku iznosi 39 % vrijednosti offseta. Mađarsko ministarstvo gospodarstva i transporta na tom velikom projektu predviđa otvoriti 13 do 15 tisuća novih radnih mjesta preko realizacije više od 40 postignutih offset sporazuma.
Slijedeći offset je s norveškom tvrtkom Norwegian Kongsberg Communication za isporuku različitih višenamjenskih radio uređaja MRR (Multi-Role Radio). Offset bi se trebao provesti kroz sedam godina, te bi trebao uroditi ulaganjima u Mađarsku u vrijednosti većoj od 210 milijuna USD.
Poznata tvrtka Haldex osposobljena za proizvodnju kočnih sustava za automobilsku industriju otvorila je potkraj prošle godine u Mađarskoj svoju novu tvornicu za montažu i testiranje komponenti iz svog proizvodnog programa u kojoj će biti zaposleno 140 ljudi, što je također dio švedskih ulaganja povezanih s najmom aviona JAS-39 Gripen.
To su samo neki od pedesetak primjera različitih stranih ulaganja u mađarsko gospodarstvo.

Politika obrambene proizvodnje
Mora se vidjeti i situacija u mađarske obrambenoj industriji koja bi trebala provoditi sve prisutnije offset programe. Mađarska je 1989. godine izdvajala za ulaganja u oružane snage oko 2,79 % BDP, da bi u razdoblju tranzicije do 1997. godine taj postotak pao na svega 1,26 % BDP. Kako bi postigli strateški cilj pristupa u NATO, već 1998. godine je primijećen rast ulaganja na 1,4 % BDP, da bi 2003. godine taj iznos bio 1,8 % BDP. Do 2006. godine planiran je stalni rast ulaganja te bi trebao dostići 2,0 % BDP (oko 2 milijarde USD). Nakon završetka Hladnog rata zabilježen je nagli pad obrambene proizvodnje i brza privatizacija proizvodnih kapaciteta. Mađarska vlada je od 1992. godine na ovamo u prosjeku godišnje izdvajala oko 450 milijuna HUF u svrhu očuvanja vojnoproizvodnih kapaciteta financirajući time hladni pogon. Dodatna ulaganja su osigurana državnom pomoći onim tvrtkama koje su se bavile specifičnim razvojno-istraživačkim projektima. Takvim pristupom uspjeli su očuvati jezgru obrambene industrije koja se preko različitih oblika zajedničkih ulaganja danas može održati na životu. Od 2003. godine većina tvrtki obrambene proizvodnje se privatizirala preko različite oblika mješovitog javno-privatnog vlasništva. Remontni kapaciteti i pojedine tvrtke od nacionalnog interesa ostale su u vlasništvu države, dok su druge privatizirane. Danas Mađarska ima jednu od najmanjih obrambenih industrija u središnjoj i istočnoj Europi koju čini oko 60 tvrtki od čega njih 40 doista ima proizvodne kapacitete, dok je ostatak usmjeren na posredovanja u procesu uvoza i izvoza vojne opreme. Preko spomenutih tvrtki uključeno je oko 2000 zaposlenih koji su 2003. godine imali industrijsku proizvodnju oko 70 milijuna USD od čega je 4,7 milijuna USD izvezeno. U odnosu na 2000. godinu zabilježen je dvostruki rast proizvodnje što je u izravnoj vezi sa sve prisutnijom primjenom offseta u nabavi vojne i specijalne opreme.
Mađarske tvrtke su uglavnom uključene u održavanje i modernizaciju zrakoplova i borbenih vozila, radarskih i telekomunikacijskih sustava, elektroničke opreme, te proizvodnju simulacijskih uređaja, streljiva i malog oružja te zaštitne opreme. U zrakoplovnom sektoru najveća tvrtka je Danubian Aircraft Company s 300 zaposlenih. Osposobljena je za održavanje remont i modernizaciju aviona MiG-29, helikoptera Mi-2/8/17/24 i školskog aviona L-39. To je prva mađarska tvrtka koja je 1995. godine počela proizvodnju komponenti za izvoz u svojstvu podugovaratelja za švedski avion JAS-39 Gripen, čime je zapravo počela sudjelovati u offsetu. U području oklopnih vozila djeluje tvrtka Currus s oko 400 zaposlenih koja je uključena u remont i modernizaciju tenkova T-55 i T-72, borbenih vozila BTR-80 i BMP-1. U proizvodnji kamiona za potrebe mađarske vojske sudjeluje velika tvrtka Raba koja se nada proizvodnji oko 800 vozila u idućih 15 godina, a u kooperaciji s njemačkom tvrtkom MAN razvija tegljač konfiguracije 6×6 također za potrebe vojske i izvoza. U području elektroničke industrije mnoge mađarske tvrtke su uspostavile suradnju s tvrtkama iz najrazvijenijih zemalja. Njemački Thales Optische Systeme GmbH je otvorio u Mađarskoj svoju podružnicu Thales Hungaria Optikai Rendszerak za proizvodnju laserskih dioda i druge optoelektroničke opreme za međunarodno tržište. U proizvodnji malog oružja za potrebe vojske i policije djeluje tvrtka Feg Army, dok je u proizvodnji streljiva uglavnom za potrebe izvoza osnovana tvrtka Nike-Fiocchi kao mješovito vlasništvo mađarske Nitrokemije i talijanske Fiocchi Munizioni. NBC Technika proizvodi zaštitnu opremu za potrebe austrijskih i izraelskih oružanih snaga u suradnji s francuskom tvrtkom Giat Industries.

Zaključak
Mađarska iskustva pokazuju još jedan primjer razvoja vlastitog gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta na račun nužnosti ulaganja proračunskih sredstava u nabavu vojne opreme preko offseta. Glavni deklarirani prioriteti offset politike u Mađarskoj su:
• Poticanje stranih ulaganja s namjerom tehnološkog razvoja i inovacija
• Stvaranje dugoročne i čvrste kooperacije mađarskih tvrtki s inozemnim partnerima iz razvijenih zemalja
• Razvoj mađarske obrambene industrije
• Otvaranje novih radnih mjesta, te obuka i edukacija stručnog osoblja
• Stimuliranje regionalnog razvoja zemlje
• Nastup na novim tržištima.
Iz primjera najma borbenih aviona mogu se vidjeti mjerljivi rezultati ulaganja u Mađarsko gospodarstvo. Preseljenje tvornice usisavača Electrolux iz Švedske u Mađarsku osim one za proizvodnju hladnjaka donijeti će Mađarima 500 novih radnih mjesta izravno povezanih s proizvodnjom i distribucijom. Gledajući globalno, mađarske procjene govore da će u vezi s realizacijom offset poslova povezanih s najmom borbenih aviona biti otvoreno ukupno oko 13 do 15 tisuća novih radnih mjesta. Mađari su uredbom vlade regulirali način ulaganja u određene regije koje zaostaju kad je riječ o gospodarstvu i infrastrukturi. Tako četiri grada Debrecin, Miskolc, Papa i Szolnok sa svojih 58 perifernih općina imaju posebni tretman kad je riječ o realizaciji offset obveza stranih tvrtki prema Mađarskoj. Dugoročna suradnja sa švedskim tvrtkama: SAAB Aerospace, Atlas Copco, Gambro, OM, Scania, SEB, SKF i dr. zasigurno će imati utjecaja na tehnološki razvoj svih mađarskih tvrtki koje će s njima uspostaviti poslovnu suradnju.
Mađarska iskustva nas navode na razmišljanje kako primjena offseta ne bi trebala biti zakonska mogućnost, nego zakonska obveza. Na taj način bi se ubrzao i razvoj procedura u onim strukturama koje su ih dužne uspostaviti. Mađarska i češka iskustva upućuju i na činjenicu kako je potrebna i edukacija gospodarstvenika, pa i državnih tijela o prednostima primjene offseta preko različitih seminarea i konferencija. Dakle, na potezu su gospodarski subjekti koji bi trebali prepoznati prednosti offseta i mogućih stranih ulaganja u domaće gospodarstvo, te tome prilagoditi svoje djelovanje.

Josip MARTINČEVIĆ MIKIĆ