Oprema prednjeg promatrača nalazi se na stacionarnom ili mobilnom motrištu s kojega se “skidaju” podaci o cilju i učincima paljbe na cilj, koji se tada prenose na središte za usmjeravanje paljbe. Tu se podaci obrađuju u nove informacije i elemente za gađanje, ako cilj nije uništen i dostavljaju na položaje topničkim oružjima na izvršenje

Prednji promatrač u topništvu ili kako ga u NATO-ovoj terminologiji nazivaju “Forward observer”, vrlo je bitan čimbenik uspješnosti modernog topništva, kao i vođenja vojnih, pa i mirovnih operacija uopće. Prednji promatrač predstavlja “oči” i “uši” topništva u posrednoj vatri, kakva se najčešće i izvodi u topništvu za potporu. Instrumenti i uređaji prednjeg promatrača danas čine vrlo sofisticiranu i vrlo skupu opremu. Oprema prednjeg promatrača nalazi se na stacionarnom ili mobilnom motrištu s kojega se “skidaju” podaci o cilju i učincima paljbe na cilj, koji se tada prenose na središte za usmjeravanje paljbe. Tu se podaci obrađuju u nove informacije i elemente za gađanje, ako cilj nije uništen i dostavljaju na položaje topničkim oružjima na izvršenje. Njegova primarna zadaća je lociranje odgovarajućih meta (ciljeva), te upućivanje poziva za otvaranje vatre na njih, a nakon toga ako je potrebno i korekcija vatre na te mete (ciljeve) do njihovog konačnog uništenja. Osim toga zadaća prednjeg promatrača je i prikupljanje obavještajnih informacija iz područja odgovornosti, te njihovo slanje što bržim i sigurnijim načinom višim razinama zapovijedanja. Dakle zadaća mu je pronaći (otkriti) neprijatelja, odrediti njegovu poziciju kao i područje razmještaja, odrediti najranjivije točke za djelovanje topništva, omogućiti pogodnost promatranja, odvojiti civilne od vojnih ciljeva, odvojiti lažne od stvarnih ciljeva, te nadzirati kretanje protivnika nakon djelovanja topništva. Regionalni konflikti, politička previranja i civilni nemiri u današnje doba rezultirali su razvojem novog ustroja “vojnih” misija u cilju očuvanja mira. U takvim novim misijama uporaba tehnologije dolazi sve više do izražaja, što povećava primjenu senzora i uređaja koji omogućuju praćenje kretanja ljudi i tehnike na promatranom području. Za uspješnu provedbu svih tih zadaća prednji promatrač mora biti smješten u odgovarajućoj promatračkoj postaji iz koje može ostvariti najbolje promatranje područja odgovornosti, a istodobno imati dobru skrovitost. Ovisno o namjeni prednji promatrač može imati prijenosnu opremu koja se instalira na stacionarnoj promatračkoj postaji ili se promatračka oprema može smjestiti u odgovarajuće terensko vozilo koje je posebno prilagođeno za tu namjenu. Prednji promatrač djeluje zapravo kao dio tima topništva za upravljanje vatrom, pa se iz toga može zaključiti kako i oprema prednjeg promatrača predstavlja integralni dio opreme sustava za upravljanje vatrom.
Sustav za upravljanje vatrom u modernom topništvu ima vrlo važnu ulogu koja se iskazuje kroz slijedeće:
• Maksimalna vjerojatnost uništenja cilja s minimalnim (najmanjim) brojem streljiva
• Minimalna mogućnost pogreške čovjeka (izvršitelja)
• Minimalno vrijeme reagiranja od trenutka uočavanja cilja do početka paljbe
• Mogućnost simultane paljbe više različitih oružja i kalibara
• Mogućnost simultane paljbe na više različitih ciljeva
• Jednostavnije i brže planiranje zadaće
• Djelovanje s potpunom pripremom
• Manje angažiranje posluge i stjecanje samopouzdanja
• Omogućuje cjelokupnu logističku potporu

Sustav za upravljanje vatrom topništva sadrži nekoliko temeljnih funkcijskih radnih mjesta, a to su: motrište, zapovjedno mjesto (središte za upravljanje paljbom) i paljbeni položaj.
Istaknuti motritelj ili prednji promatrač je smješten na motrištu, dakle najbliže crti bojišnice, odnosno području ciljeva. Omogućena mu je optička ili neka druga “vidljivost”, te je u tu svrhu opremljen različitom mjernom i senzorskom opremom koja je obično integrirana u univerzalni motriteljski instrument. Budući da se položaj motritelja određuje u tijeku izvođenja operacija, oprema kojom raspolaže mora biti kompaktna, pogodna za nošenje ili prijevoz i tako koncipirana da se što brže postavi u položaj za rad. Oprema za rad motritelja najčešće sadrži sljedeće uređaje:
• goniometar s ugrađenim magnetskim ili žiroskopskim kompasom, a u novije vrijeme i GPS temeljeni senzor za orijentaciju
• dalekozor s laserskim mjeračem daljine
• termovizijski uređaj
• uređaj za određivanje koordinata stojne točke (GPS prijamnik)
• računalo za prikupljanje, obradu i prenošenje podataka
• odgovarajući uređaj za prijenos signala (radiouređaj ili telefon)
• odgovarajuća kutija za transport i nošenje.

Uporaba termovizijskih uređaja uvedena je u vojnu opremu u svrhu “gledanja noću”, te je stoga i uobičajeni naziv tih naprava “noćni ciljnik” (Night sight), no prednosti njihove primjene dolaze do izražaja i danju. Primjenom termovizijskih uređaja danju moguće je otkriti i ciljeve koji su zaklonjeni dimom, gustim raslinjem ili grmljem. Čak je danju ponekad lakše skrovite ciljeve otkriti termovizijskim uređajem nego optičkom vidljivošću. U početku uvođenja tih uređaja u primjenu, oni su bili relativno velike mase i visoke cijene, te im je primjena bila obično na avionima i tenkovima. U današnje vrijeme kada termovizijski uređaji imaju masu reda veličine jednog kilograma i prihvatljivu cijenu, njima se sve više koriste u opremi vojnika, pa ne čudi njihova ugradnja u instrumente i opremu prednjeg promatrača.
Mogućnost brzog mjerenja daljine do određenih točaka u prirodi pomoću laserskih daljinomjera, rezultirala je njihovim uvođenjem u sustave za upravljanje paljbom. Kako su i njihovi gabariti danas već minijaturnih dimenzija vrlo su pogodni za integraciju u opremu prednjeg promatrača.
Oprema prednjeg promatrača je integrirana u jednu cjelinu koja se sastoji od ugrađenih senzora i uređaja najčešće različitih proizvođača. Ugrađeni senzori i uređaji su mehanički harmonizirani u sučelje pogodno za uporabu u okruženju moderne bojišnice. Pritom je važno uspostaviti optimalnu mogućnost napajanja tih uređaja električnom energijom i osigurati im potrebne veze kako bi pouzdano funkcionirali bez suvišnih kablova. Brzi razvoj tehnologije i izvora napajanja pridonosi smanjenju mase pojedinih senzora, tako da se cjelokupna promatračka oprema može smjestiti u uređaj veličine ručnog dalekozora koji se danas već serijski proizvode.
U ovom kratkom osvrtu zadržat ćemo se na opremi prednjeg promatrača u topništvu, te različitih oblika pojedinih komponenti integriranih u odgovarajuće sučelje. Lako je zaključiti kako se takva oprema može uporabiti i pri navođenju zrakoplovstva, obalnoj straži, nadzoru granica, te u druge slične svrhe na bojišnici i u mirovnim misijama.

Počnimo prikaz opreme od američkog proizvođača Northrop Grumman oznake ALATS (Advanced Laser Targeting System) kakav je na uporabi u brojnim zemljama. Uređaj se osim promatranja može rabiti i za lociranje i obilježavanje ciljeva za precizno gađanje laserom vođenih projektila u okruženju moderne bojišnice, danju i noću. Uređaj je vrlo fleksibilan i adaptabilan za različite podsustave, a sastoji se od tronošca, platforme za montažu, laserskog daljinomjera ili laserskog obilježivača cilja (koji ujedno služi kao laserski daljinomjer), termovizijskog uređaja i drugih senzora potrebnih prednjem promatraču. Laserski označivač cilja GLTD II (Ground Laser Target Designator) je ujedno i mjerač daljine na daljinama od 200 metara do 19.995 metara s pogreškom mjerenja +/- 5 metara. Obilježavanje cilja može uspješno obavljati na daljinama do 5 kilometara. Temperaturno područje primjene uređaja je od -32 °C do +45 °C, dok je temperaturno područje skladištenja -40 °C do +71 °C. Uređaj je testiran na vibracije, udarce, vlažnost, kišu, pijesak, slanu maglu i potapanje prema MIL-STD-810. GLTD II se rabi u 14 zemalja od čega je 11 članica NATO-a. Na platformu za montažu moguća je ugradnja širokog spektra uređaja od različitih oblika goniometara, laserskih mjerača daljine s integriranim GPS uređajem, magnetskih kompasa, do termovizijskih uređaja različitog spektra. U širokoj paleti tronožaca zamijećeno je da su tronošci vrlo kvalitetne izrade s mogućnošću brzog postavljanja u radni položaj, te brzog sklapanja. Teleskopski oblik nogara omogućuje različite visine postavljanja, a aluminijska konstrukcija ili ona od karbonskih vlakana omogućuju malu masu i dobru izdržljivost u teškim uvjetima korištenja.
Britanska tvrtka Instro Precision Limited ponudila je široki spektar opreme prednjeg promatrača u topništvu kao i druge izvidničke i promatračke opreme. Goniometrima oznake Viking koriste se diljem svijeta kao temeljem različitih konfiguracija (Optical Viking, Viking 2000, Viking TAC-P, Viking Air Defence i dr.) Osim brzog i točnog mjerenja elevacije i azimuta cilja, uređaj u kombinaciji različitih senzora pouzdano mjeri daljinu do cilja laserskim daljinomjerom, noću osigurava vidljivost termovizijskom kamerom, a položaj određuje pomoću GPS uređaja i digitalnog magnetskog kompasa pri čemu ti uređaji mogu biti različitih proizvođača prema želji kupca. Electronic Viking 2000 je posebno prilagođen za prednjeg promatrača i sustave za upravljanje vatrom topničkih i minobacačkih postrojbi. Robusna i kompaktna konstrukcija omogućuje mu primjenu u različitim misijama. Veliki elektronički zaslon s praktično izvedenom tipkovnicom na prednjem kosom dijelu goniometra omogućuje u realnom vremenu prikazivanje podataka o azimutu, elevaciji i udaljenosti, te prikazivanje niza podataka o ciljevima i vlastitoj lokaciji u skladu s dobivenim podacima od GPS uređaja (vanjskog ili ugrađenog).

Sustav koji su odabrale Norveška i Švedska sadrži: promatrački modul, termovizijski uređaj, goniometar, digitalni magnetski kompas, vanjsku jedinicu za napajanje, laserski daljinomjer i odgovarajući tronožac. Norveška (ARMYMATCOMNOR-Norwegian Army Materiel Command) i Švedska (FMV- Försvarets materielverk), ugovorile su potkraj 2002. godine zajedničku proizvodnju sustava za upravljanje vatrom temeljenog na instrumentu prednjeg promatrača, FOS (Forward Observer System). Proizvodnja, odnosno integracija sustava trebala bi započeti uskoro, a isporuka 300 do 400 motriteljskih postaja trajala bi do 2007. godine. Uređaj se pojavljuje pod oznakom FOI 2000, dok je oznaka u Švedskoj EOI. Ugovor je rezultat zajedničke dugoročne kooperacije dviju vlada i određenih tvrtki angažiranih na projektu koji je počeo još 1997. godine. Okosnica uređaja je promatrački modul, takozvani Target locator LP10TL proizvođača Simrad Optronics ASA sa sjedištem u Oslu, termovizijski uređaj proizvođača FLIR Systems Imaging iz Švedske, te goniometar švicarskog proizvođača Leica Vectronix. LP10TL ima ugrađen laserski daljinomjer, računalo s mikrozaslonom visoke rezolucije smještenim u lijevi okular na koji se prikazuje slika s termovizijske kamere ili izbornik za upravljanje uređajem. Optičko povećanje je 7 x, odnosno 12 x, a ugrađen je i GPS uređaj i digitalni magnetni kompas. LP10TL je doista kompaktni multifunkcijski uređaj dimenzija 200x120x245 mm, ukupne mase ispod 2,5 kg koji je ergonomski prilagođen, kako za ručnu uporabu, tako i za integraciju u složenije sustave s otvorenom mogućnosti integracije dodatnih senzora i komponenti koje ga čine još cjelovitijim uređajem. Laser valne dužine 1,57nm mjeri daljinu u području od 50 metara do 10.000 metara s rezolucijom od 5 metara. Mikrozaslon rezolucije 640×480 VGA služi za prikazivanje dnevne i termovizijske slike te operativnog izbornika. Ugrađeno računalo 200 MHz, s 8 Mb memorije služi za izračunavanje potrebnih operacija kao što su pozicija cilja, određivanje popravka za korekciju vatre, određivanje vlastite pozicije u skladu s podacima dobivenim od GPS prijamnika i dr. Termovizijska kamera švedskog proizvođača FLIR Systems Imaging (Saab), oznake FTI (Forward Thermal Imager) ili HHTI (Hand Held Thermal Imager) pripada skupini ručnih uređaja, ali na kućištu ima ugrađeno postolje za montažu u integrirani instrument ili točnije na goniometar, dok je s gornje strane prihvat za ugradnju laserskog daljinomjera. U sustavu FOI 2000, upravljanje termovizijskom kamerom je preko modula LP10TL, a slika se projicira na mikrozaslonu u lijevom okularu laserskog uređaja.

Tijekom ispitivanja uređaj je pokazao vrlo dobre rezultate, tako da se razmišlja o daljinskom upravljanju pojedinih komponenti, te njihovo međusobno bežično povezivanje. Nakon potpisivanja ugovora o isporuci uređaja oružanim snagama Norveške i Švedske, porastao je interes i drugih zemalja među kojima prednjači Njemačka i još neke članice NATO-a.
Vodeći svjetski proizvođač profesionalne elektronike, francuska tvrtka Thales Optronique nudi vrlo pouzdani termovizijski uređaj oznake SOPHIE, čija mala masa omogućuje njegovu uporabu u opremi prednjeg promatrača na promatračkim konzolama ugrađenim na motorna vozila, kao i u ručnoj izvedenici. Tri izvedenice ručnih termovizijskih uređaja oznake SOPHIE nude široku paletu primjene:
– SOPHIE LR (Long Range) je uređaj za mjerenje daljine koji ima mogućnost povećanja mjerenja daljine za 25% nauštrb smanjenja vidnog područja i stabilnosti slike,
– SOPHIE MF (Multi function), u odnosu na LR verziju uključuje i laserski daljinomjer, GPS uređaj, kompas i obilježivač cilja. Zbog toga uređaj ima mogućnost cjelovitog promatranja, izviđanja i lociranja cilja, a ukupna masa ne prelazi 3 kg. Osim toga proizvođač nudi i ugradnju kolor kamere,
– SOPHIE XR (eXtended Range) u odnosu na verziju MF nudi mogućnost mjerenja daljine za 5-10 kilometara više, zahvaljujući detektoru visoke rezolucije SOFRADIR.
Trenutačno je na uporabi više od 6000 različitih uređaja proizvođača Thales u više od 45 zemalja, a pouzdanost im je veća od 2500 sati između otkaza (MTBF>2500h).
Švicarska tvrtka Leica Vectronix AG nudi vrlo široki spektar motriteljske opreme među kojima je digitalna motriteljska postaja Vectronix, sastavljena od digitalnog goniometra Leica SG12, laserskog daljinomjera Halem, te termovizijskog uređaja Sagem Matis. Digitalni goniometar SG12 je upravo i dizajniran za primjenu u opremi sustava za upravljanje vatrom, te je uključen u motriteljsku opremu i drugih proizvođača.
Izraelska tvrtka Azimuth Technologies ponudila je integralni instrument ATLAS LT kojim je moguće uspostaviti komunikaciju na bojišnici između topničkih postrojbi, zapovjednih mjesta, snaga zračne potpore, pilota borbenih helikoptera itd. Srce uređaja čini unaprijeđeni “software” koji omogućuje praćenje cilja i upravljanje vatrom različitih oružja (topništvo, minobacači, borbeni avioni i helikopteri). Jednako tako omogućuje zahvate u softwareu u skladu s potrebama korisnika bez obzira na doktrinu uporabe topništva, vrstu kalibra i oružja. Ukupna masa je ispod 12 kilograma, a izbor opreme može biti vrlo raznolik.

Domaća tvrtka SDT Sustav d.o.o. koja ima iskustva u proizvodnji i integraciji sustava za upravljanje vatrom nudi također odgovarajuću opremu prednjeg promatrača temeljenu na onoj koja je već ugrađena u sustav za upravljanje vatrom bitnice topništva. Njihova ponuda je specifična po tome što problem određivanja sjevera rješavaju GPS temeljenim senzorom za orijentaciju, zbog čega nije nužna uporaba digitalnog, magnetskog ili žiro-kompasa. Ako se uzme u obzir da su kvalitetni uređaji za određivanje sjevera vrlo skupi, a oni jeftiniji imaju veliku pogrešku mjerenja, onda je evidentno koliko se time olakšava orijentacija u prirodi, poglavito s toga što se GPS prijamnik već nalazi u opremi za određivanje koordinata stojne točke. Isto tako nužno je istaknuti da je u ponudi i automatizirani goniometar vlastitog dizajna i proizvodnje s elektromotorima za pokretanje u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini, čijom je uporabom moguće ostvariti daljinsko upravljanje motriteljskom opremom što pruža odgovarajuće prednosti za njezinu primjenu.

Zaključak
Oprema prednjeg promatrača omogućuje uspješnost vođenja operacija, a pravodobno prikupljanje i raspolaganje informacijama omogućuje uspješno planiranje i provedbu svih zadaća. Prednji promatrač nije samo angažiran u vođenju ratnih operacija, nego je njegova uloga vrlo važna pri provedbi različitih mirovnih misija. Univerzalnost opreme prednjeg promatrača omogućuje njegovo angažiranje i u navođenju zrakoplovstva na određene ciljeve, kontroli graničnog područja, obalnoj straži i drugim netipičnim misijama. Napredak tehnologije omogućuje smanjenje gabarita pojedinih senzora, tako da je kupcu na raspolaganju vrlo široki spektar opreme. Onim korisnicima koji trebaju robusne i izdržljive uređaje nude se autonomne komponente integrirane u univerzalni instrument čiji je rad harmoniziran moćnim taktičkim računalima, dok je drugim korisnicima na raspolaganju portabl oprema koja je integrirana u minijaturne instrumente reda veličine uobičajenog ručnog dalekozora. Opremljenost senzorima prednjeg promatrača čini postrojbe autonomnim, kompatibilnim za združena djelovanja, a poslugama u čijem se sastavu nalaze pruža osjećaj samopouzdanja u provedbi širokog spektra borbenih i mirovnih misija . Uzmu li se u obzir prednosti primjene opreme za upravljanje vatrom, vidljiva je njihova brza isplativost vezano za odnos uloženog i dobivenog.

Josip MARTINČEVIĆ MIKIĆ