U proteklih se desetak godina softverska paleta za upravljanje bitkom TAK nametnula kao standard u oružanim snagama SAD-a. Štoviše, evoluirala je u široko primjenjiv i dostupan softver za poboljšanje mrežne situacijske svjesnosti koji rado koriste i civilne organizacije te pojedinci

TAK (Tactical Assault Kit ili Team Awareness Kit) paleta je softverskih proizvoda za upravljanje bitkom (engl. Battle Management Software − BMS) originalno osmišljenih za potrebe američkih specijalnih snaga koja korisnicima pruža povećanu situacijsku svjesnost u taktičkim situacijama. Među ostalim, omogućava praćenje prijateljskih snaga u realnom vremenu, pristup detaljnim geoinformacijama, precizno navođenje združenih vatri te još mnoge dodatne funkcije. Razvoj TAK-a počeo je 2010. u Istraživačkom laboratoriju Američkog ratnog zrakoplovstva (Air Force Research Lab – AFRL), na temelju NASA-ina kartografskog softvera WorldWind Mobile. Glavni cilj bio je operativni softver za precizno navođenje paljbe za potrebe Zapovjedništva specijalnih operacija Američkog ratnog zrakoplovstva (Air Force Special Operations Command − AFSOC). Tijekom 2014. i Američka kopnena vojska preporučuje TAK za službenu uporabu i time mu daje prednost u odnosu na ostale geoinformacijske softvere koji su se istodobno razvijali. S vremenom se TAK uvodi u sve američke specijalne snage i neprestano se razvija zahvaljujući i povratnim informacijama dobivenim od krajnjih korisnika. Nakon što se etablirao unutar vojnih specijalnih snaga, TAK postupno postaje dostupan konvencionalnim snagama. Koriste ga i druge institucije ključne unutar američkog sustava domovinske sigurnosti (Department of Homeland Security – DHS), primjerice FBI, DEA, ATF i slične federalne agencije. Sustav kontinuirano pokazuje veliku iskoristivost u različitim međuresornim aktivnostima – odgovorima na uragane i poplave, sigurnosnim operacijama u potpori velikih manifestacija poput sjednice Opće skupštine Ujedinjenih naroda, sportskih događaja (finale profesionalne lige američkog nogometa – Super Bowl), kao i u nebrojenim operacijama policijskih snaga unutar SAD-a. Ove godine TAK postaje široko dostupan: na Google Play Storeu postavljena je civilna inačica (ATAK-CIV) namijenjena različitim organizacijama (vatrogasci, hitna medicinska služba, gorska služba spašavanja) i zainteresiranim pojedincima.

Inačice i funkcionalnosti

TAK dolazi u nekoliko inačica. Najčešća je ona već spomenuta za pametne uređaje (smartphone i tablet) s operativnim sustavom Android, koja se naziva ATAK-CIV (Android Team Awareness Kit – Civil Use). Zbog takve dostupnosti i raširenosti često se cijela paleta TAK softvera naziva ATAK, što nije točno, jer postoje i inačice za ostale platforme. Primjerice, WinTAK je inačica softvera razvijena za stolna računala, tj. kao alternativa ATAK-u za uporabu u taktičko-operativnim centrima (Tactical Operations Center − TOC). Među ostalim, razvija se i inačica za iOS operativne sustave (ITAK), inačica za uporabu unutar web-preglednika (WebTAK), te još nekoliko. Osim u inačicama koje određuju platforme za koje je namijenjen, TAK dolazi u još dvije osnovne inačice – vojnoj i civilnoj. Vojna inačica (Tactical Assault Kit) omogućuje korištenje dodataka (plug-ins) prije svega iz djelokruga navođenja preciznih vatri i korištenja daljinskih senzora, dok civilna inačica (Team Awareness Kit) te dodatke ne može koristiti. Vojna inačica dostupna je samo oružanim snagama SAD-a i njihovim saveznicima kupnjom licencija za korištenje softvera, dok je civilna inačica slobodno dostupna preko interneta. Bez obzira na to o kojoj je inačici riječ, funkcije svih TAK softvera u načelu su jednake: pružaju krajnjem korisniku geoinformacije na sličan način kao Google Maps, uz prikazivanje njegove pozicije i nekoliko slojeva kartografskih informacija. Nadalje, ono što TAK čini posebnim jest praćenje lokacije ostalih sudionika spojenih na mrežu u realnom vremenu (pripadnika postrojbe ili združene organizacije), razmjena informacija s njima (chat, slanje fotografija ili videoprijenosa, stvaranje ikona po uočavanju protivnika i sl.), kao i spajanje s dodatnim izvorima informacija (npr. prometnim kamerama, postavljenim daljinskim senzorima ili besposadnim letjelicama). Za prikaz geoinformacija TAK koristi različite standardizirane formate (GeoTIFF, WMS/WMTS, KML i sl.), a javno dostupni kompleti za razvoj softvera (Software Development Kit – SDK) olakšavaju stvaranje dodataka krajnjim korisnicima u skladu s njihovim potrebama. Za daljnji razvoj i implementaciju TAK softvera (vojnih i civilnih inačica) unutar oružanih snaga SAD-a utemeljen je Proizvodni centar TAK (TAK Product Center – TPC). Na svoj YouTube kanal kontinuirano stavljaju videoisječke koji objašnjavaju uporabu različitih funkcionalnosti softvera. Otkako je u javnost puštena civilna inačica TAK-a, na društvenim su mrežama formirane i različite grupe (Facebook, Discord itd.) preko kojih zainteresirani pojedinci razmjenjuju iskustva i ideje o njezinoj primjeni.

Uvezivanje softvera i korisnika

Kao i većina mrežnih tehnologija, TAK softver sastoji se od dva glavna dijela – klijenata i poslužitelja (engl. clients and server). Klijenti su krajnji korisnici s ATAK, ili primjerice, WinTAK softverom na svojim uređajima, dok je poslužitelj centralna točka preko koje klijenti komuniciraju. Za funkcioniranje poslužitelja potreban je zasebni softver – TAKServer kao i dodijeljeni hardver na kojem će on neprestano raditi. U vojnom kontekstu krajnji korisnici (članovi tima) imaju ATAK softver na zaduženim pametnim telefonima koje nose na zaštitnim borbenim prslucima putem posebnih, preklopnih platformi. Pametni telefoni u sebi nemaju SIM karticu, nego su žično spojeni s osobnim radiouređajem (poput AN/PRC-152A ili sl.) i dodatnom baterijom. Podaci između ATAK softvera s različitih osobnih uređaja unutar tima razmjenjuju se putem osobnih radiouređaja koji tvore isprepletenu podatkovnu mrežu (engl. mesh network). Vezist u timu (ili zapovjedno vozilo) spojen je preko zapovjednog radiouređaja (poput AN/PRC-117G) podatkovnom radiovezom s TOC-om u kojem se nalazi TAKServer spojen sa zapovjednim radiouređajem. Računala unutar TOC-a na kojima je WinTAK (stolna računala) ili ATAK (tableti) spojena su žičnom vezom s TAKServerom te preko njih zapovjednik i stožer prate tijek operacije. U civilnom kontekstu krajnji korisnici imaju ATAK softver na zaduženim ili privatnim pametnim telefonima. Pametni telefoni u sebi imaju SIM karticu te su preko repetitorske mreže civilnih pružatelja telekomunikacijskih usluga podatkovno spojeni na TAKServer koji se nalazi u zapovjedništvu, tj. čelništvu organizacije ili na nekoj izdvojenoj lokaciji. Računala unutar zapovjedništva na kojima je WinTAK (stolna računala) ili ATAK (tableti) spojena su žičnom ili bežičnom vezom s TAKServerom te preko njih zapovjednik / čelnik prate tijek aktivnosti. Takav je način vrlo jednostavan te omogućuje uvezivanje različitih organizacija (policijskih, zaštitarskih, vatrogasnih, hitne medicinske službe, gorske službe spašavanja i sl.) dokle god postoji pouzdana civilna telekomunikacijska infrastruktura. U situacijama gdje takva infrastruktura ne može biti zajamčena (npr. u slučaju poplava, potresa ili većih požara), uvezivanje klijenata i poslužitelja može se ostvariti dodatnim komercijalnim rješenjima. Jedno od njih razvila je tvrtka goTenna, proizvođač osobnih radioprimopredajnika sposobnih za interakciju s pametnim uređajima, koji automatski stvaraju isprepletenu mrežu između svih raspoloživih korisnika. Takvo rješenje čini organizaciju neovisnom o postojećoj civilnoj telekomunikacijskoj infrastrukturi. Otkako je TAK pušten u javnost, zainteresirani pojedinci, među ostalim, razvijaju i dodatke (plug-ins) koji će omogućiti razmjenu podataka između pametnih uređaja s ATAK softverom putem široko dostupnih analognih civilnih radiouređaja (ARIK/Hammer Open Source).

Dostupnost poslužitelja

Trenutačno je kritična komponenta nužna za implementaciju TAK-a unutar neke organizacije softver TAKServer. Za vojne inačice TAKServer se daje na raspolaganje stranom korisniku koji je platio licenciju. Za civilne inačice unutar SAD-a, službene civilne institucije (policija, vatrogasci, hitna medicinska služba, tragačko-spasilačke službe i sl.) traže potporu izravno od Ministarstva domovinske sigurnosti. TAKServer softver daje im se na raspolaganje besplatno, a ATAK softver mogu nesmetano skinuti na sve svoje pametne uređaje putem aplikacije Google Play Store. Za potrebe privatnih organizacija koje žele koristiti TAK već postoje privatne tvrtke koje nude usluge instalacije i održavanja TAKServer softvera za različite komercijalne potrebe. Nakon što je civilna inačica ATAK softvera stavljena u slobodnu distribuciju, postoji nekoliko inicijativa unutar online zajednice za kreiranje besplatnog TAKServer softvera i izgledno je da će postati funkcionalan tijekom 2021. godine.

Nadomjestak za TAKServer

U međuvremenu, za organizacije koje žele iskoristiti funkcionalnost civilnog ATAK softvera, ali još nemaju svoj TAKServer, postoji vrlo jednostavna improvizacija koja će im to omogućiti. Spajanjem korisnika u peer-to-peer virtualnu privatnu mrežu (P2PVPN) omogućuje se razmjena podataka preko civilne telekomunikacijske mreže. Prvo se preko interneta na nekoj od različitih dostupnih web-usluga kreira vlastita virtualna privatna mreža. Potom se na pametne telefone krajnjih korisnika s Google Play Storea instalira aplikacija odabrane web-usluge te se pametni telefon spoji na virtualnu mrežu. Nakon toga na uređaj se instalira civilna ATAK inačica s Google Play Storea i time će svi korisnici koji su na istoj virtualnoj privatnoj mreži moći u ATAK aplikaciji vidjeti ostale korisnike i komunicirati s njima kao da se koristi TAKServer. Ako je potrebno, na virtualnu privatnu mrežu može se postaviti restrikcija da administrator mora osobno odobriti svakog korisnika prije spajanja u mrežu, a unutar samog ATAK-CIV softvera može se postaviti AES 256-bitna enkripcija za sve sudionike. Zbog potpune implementacije unutar specijalnih snaga, kao i postupne ali sigurne implementacije u konvencionalne američke vojne postrojbe te civilne organizacije i agencije, TAK se nametnuo kao standard BMS softvera unutar SAD-a. Postupno ulazi u uporabu i u ostale članice NATO-a (poput Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade itd.), a odnedavno se javno dostupne civilne inačice koriste i u različitim institucijama širom SAD-a, poput policije, vatrogastva, hitne medicinske službe i gorske službe spašavanja. Razvojem besplatnih TAKServer softvera, pratećih dodataka i komercijalnih hardverskih rješenja za uvezivanje krajnjih korisnika u terenskim uvjetima, implementacija TAK-a u nevojne institucije širom svijeta dodatno će biti olakšana. Dok se ne stvore ti preduvjeti, uporaba dostupne civilne inačice TAK softvera uz uspostavu virtualne privatne mreže omogućuje spajanje nekoliko desetaka korisnika preko civilne telekomunikacijske mreže. To odmah pruža nebrojene prednosti različitim timovima i organizacijama koji zahtijevaju agilnost u djelovanju i donošenju odluka.

Melior KLARIĆ