Prvi zvuci vojnih koračnica prolomili su se ulicama Knina već u 6:30 sati. Orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske tradicionalnom budnicom probudio je kraljevski grad i označio početak obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja. Dok je sunce polako obasjavalo kamene ulice grada podno tvrđave, temperatura je još bila ugodna, ali već se tada moglo naslutiti kako će tisuće okupljenih tijekom dana pratiti program pod nesnosnom kolovoškom vrućinom

Visoke temperature nisu mogle umanjiti ozračje koje je tog jutra, 5. kolovoza, vladalo Kninom. Grad je bio budan mnogo prije službenog početka programa. Ulice su bile ispunjene ljudima svih generacija, hrvatskim braniteljima, članovima njihovih obitelji, građanima iz svih krajeva Hrvatske te brojnim mladima koji su došli odati počast onima koji su prije više od tri desetljeća izborili slobodu. Već od ranih jutarnjih sati osjećali su se uzbuđenje, ponos i zajedništvo. Rijeke ljudi slijevale su se prema središtu grada, potvrđujući da Knin ni nakon 31 godine nije izgubio svoje posebno mjesto u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda. Upravo ovdje, gdje su se ispisivale najvažnije stranice novije hrvatske povijesti, svake se godine ponovno susreću prošlost, sadašnjost i budućnost.

Za Knin se s pravom može reći da je grad u kojem se isprepleću bol, ponos i snaga hrvatskog naroda. Bol zbog svih poginulih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava Domovinskog rata, ponos zbog veličanstvene pobjede ostvarene u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja te snaga naroda koji je iz najtežih ratnih iskušenja izgradio modernu, demokratsku i međunarodno priznatu državu. Upravo zato ovaj grad svakog 5. kolovoza postaje simbol hrvatske slobode.

Posebno emotivan trenutak uslijedio je u 9:43 sati, kad su se s kninskih crkava oglasila zvona. Njihov zvuk simbolično je označio povijesni trenutak iz 1995. godine kad su pripadnici 7. gardijske brigade podigli hrvatsku zastavu na Kninskoj tvrđavi, potvrdivši pobjedu Hrvatske vojske i konačni slom pobune na najvećem dijelu okupiranog teritorija Republike Hrvatske. Bio je to trenutak koji je i ove godine na nekoliko sekundi zaustavio vrijeme. Mnogi okupljeni spontano su zastali, pogled usmjerili prema tvrđavi, a brojni hrvatski branitelji nisu skrivali emocije prisjećajući se dana koji im je zauvijek promijenio živote.

Na ovogodišnjoj proslavi bilo je oko deset tisuća građana koji su još jednom pokazali koliko Dan pobjede i obljetnica Oluje znače hrvatskom društvu. Među njima bili su sudionici Domovinskog rata, članovi obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja, pripadnici Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova, predstavnici državnog vrha te brojni građani koji žele da se vrijednosti Domovinskog rata prenose i budućim generacijama.

Polaganje vijenaca

Službeni dio obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja 95 na Trgu dr. Ante Starčevića. Počast poginulim hrvatskim braniteljima najprije su odale obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja, hrvatski ratni vojni invalidi, ratni zapovjednici i predstavnici braniteljskih udruga. Vijence su potom položila i državna izaslanstva predvođena predsjednicima Republike, Sabora i Vlade. U ozračju dostojanstva i dubokog poštovanja okupljeni su se prisjetili svih koji su svoje živote položili na oltar domovine kako bi buduće generacije živjele u slobodnoj Hrvatskoj.

Nakon odavanja počasti svečanost je nastavljena na stadionu NK Dinara, gdje je održan središnji program obilježavanja. Ceremonija je započela prijavkom brigadnog generala Željka Ljubasa, zapovjednika Zapovjedno-operativnog središta Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, predsjedniku Republike i vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću, nakon čega je uslijedila jedna od najsnažnijih simboličkih scena cijele proslave, podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi.

Čast podizanja zastave ove je godine pripala skupini ljudi čije životne priče najbolje svjedoče o cijeni hrvatske slobode. Među njima bili su hrvatski ratni vojni invalidi, dragovoljci Domovinskog rata, hrvatski branitelji, pripadnici Hrvatske vojske i policije, predstavnici Hrvatskog vijeća obrane, ali i članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja. Njihova prisutnost podsjetila je kako sloboda nije izborena djelovanjem pojedinca, nego zajedništvom desetaka tisuća hrvatskih vojnika, policajaca i građana koji su u najtežim trenucima stali u obranu svoje domovine.

Nedugo nakon podizanja zastave nebo iznad Knina ponovno je ispunio zvuk koji se tradicionalno povezuje s najvećim državnim svečanostima. U čast Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice Oluje pripadnici Topničko-raketne bojne Gardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske ispalili su 31 svečani plotun iz šest topničkih oružja, odajući počast svim hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u stvaranju slobodne Hrvatske.

Neraskidiva veza vojske i naroda

Istodobno, na stadionu NK Dinara stotine posjetitelja suočavale su se s iznimno visokim temperaturama. Upravo u tim naizgled malim detaljima ponovno se mogla vidjeti posebna povezanost Hrvatske vojske i hrvatskog naroda. Pripadnici Hrvatske vojske tijekom cijelog programa obilazili su gledatelje noseći pakete vode te ih dijelili svima kojima je bila potrebna. Bio je to prizor koji možda nije bio dio službenog protokola, ali na najbolji je način pokazao kako se odnos vojske i građana ne gradi samo na velikim pobjedama nego i na svakodnevnoj brizi za čovjeka. Ta neraskidiva povezanost jedan je od razloga zbog kojih Hrvatska vojska i danas uživa iznimno povjerenje svojih građana. Vojno-redarstvena operacija Oluja nije bila samo briljantno izvedena vojna operacija nego i završni čin višegodišnje borbe za teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske. Njezin uspjeh nije nastao preko noći niti je bio rezultat jednog vojnog udara. Iza pobjede ostvarene u kolovozu 1995. godine stajale su godine obrane zemlje, sustavne izgradnje Hrvatske vojske, političkog i diplomatskog djelovanja te niz uspješno provedenih vojnih operacija kojima su hrvatske snage postupno preuzimale stratešku inicijativu na bojištu.

Početkom 1995. godine sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj i dalje je bila iznimno složena. Gotovo četvrtina državnog teritorija nalazila se pod okupacijom, deseci tisuća ljudi bili su prognani iz svojih domova, brojna naselja bila su razorena, a svakodnevni život odvijao se pod stalnom prijetnjom novih napada. Unatoč tome, Hrvatska je u prethodnim godinama uspjela izgraditi moderne i dobro uvježbane oružane snage koje su, zajedno s hrvatskom policijom, bile spremne provesti završne oslobodilačke operacije. Istodobno su hrvatski državni vrh i diplomacija intenzivnim međunarodnim aktivnostima stvarali političke preduvjete za konačno oslobađanje okupiranih područja.

Operaciji Oluja prethodio je niz uspješnih vojnih operacija koje su postupno mijenjale odnos snaga na bojištu. Maslenica, Džep-93, Zima ’94, Skok 1, Bljesak, Skok 2 i Ljeto ’95 bili su međusobno povezane vojne akcije kojima su hrvatske snage oslobađale ključne položaje, popravljale operativni raspored i stvarale uvjete za završni udar na okupirani teritorij. Svaka od tih operacija imala je svoju važnu ulogu, a zajedno su činile strateški mozaik bez kojeg konačna pobjeda u Oluji ne bi bila moguća. Jedina prava nepoznanica, kako su poslije svjedočili brojni hrvatski branitelji, bila je vjeruje li protivnička strana doista da može zaustaviti snagu Hrvatske vojske i policije koje su do tada već dokazale svoju operativnu sposobnost u nizu uspješnih akcija. Odgovor na to pitanje stigao je već tijekom prva četiri dana kolovoza 1995. godine.

Operacija Oluja započela je u pet sati ujutro 4. kolovoza sinkroniziranim djelovanjem Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova duž gotovo šest stotina kilometara bojišnice. Napadne aktivnosti istodobno su pokrenute na više glavnih pravaca, od Dinare prema Kninu, preko Like, Korduna i Banovine pa sve do područja uz rijeku Unu. Takva koordinacija zahtijevala je iznimnu razinu planiranja, uvježbanosti i zapovijedanja te pokazala koliko su hrvatske Oružane snage u samo nekoliko godina napredovale od obrambene vojske nastale u ratnim okolnostima do moderne i učinkovite vojne sile.

Oluja koja je donijela mir

Već drugoga dana operacije, 5. kolovoza 1995., pripadnici 7. gardijske brigade Puma i 4. gardijske brigade Pauci oslobodili su Knin, političko i vojno središte pobunjenih srpskih snaga. Istodobno su pripadnici specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova iz smjera Velebita oslobodili Gračac i Donji Lapac te izbili na državnu granicu na rijeci Uni, presjekavši područje takozvane Republike Srpske Krajine na dva međusobno nepovezana dijela. Na Banovini, Kordunu i u Lici hrvatske gardijske brigade razbijale su neprijateljski otpor i povezivale se sa snagama Armije Bosne i Hercegovine, čime je potpuno promijenjena vojno-strateška slika cijelog prostora.

Nakon samo 85 sati borbenih djelovanja operacija je uspješno završena 7. kolovoza 1995. godine. Oslobođeno je oko 11 tisuća četvornih kilometara okupiranog hrvatskog teritorija, a dva dana poslije predao se i cijeli 21. kordunski korpus. Istodobno su hrvatske snage na jugu zemlje i u istočnoj Slavoniji provodile obrambenu operaciju Feniks kako bi spriječile moguće širenje sukoba i osigurale stabilnost državnog teritorija.

Vojno-redarstvena operacija Oluja ostala je upisana kao najveća vojna pobjeda hrvatskih branitelja i odlučujuća bitka Domovinskog rata. Njome nije oslobođen samo okupirani teritorij Republike Hrvatske nego su stvoreni preduvjeti za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, prestanak ratnih operacija u Bosni i Hercegovini te sklapanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Istodobno je omogućen povratak desetaka tisuća hrvatskih građana u njihove domove, obnovljena prometna povezanost zemlje te otvoren put gospodarskoj obnovi i razvoju. Dugoročno gledano, upravo su pobjeda u Oluji i završetak procesa mirne reintegracije stvorili uvjete za ostvarenje dvaju ključnih vanjskopolitičkih ciljeva Republike Hrvatske, članstva u NATO-u i Europskoj uniji.

U pripremi i provedbi operacije sudjelovalo je oko 200 tisuća hrvatskih vojnika i policajaca. Sloboda koja je izborena plaćena je visokom cijenom. U Oluji su poginula 243 hrvatska branitelja, njih 1430 je ranjeno, dok se dvojica i danas vode kao nestali. Upravo zato Dan pobjede nije samo dan slavlja, nego prije svega dan zahvalnosti onima koji su svojim životima omogućili budućnost slobodne Hrvatske. Na važnost očuvanja uspomene na te događaje podsjetili su i najviši hrvatski dužnosnici. Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić istaknuo je kako u Kninu prije svega osjeća ponos i sreću jer je Hrvatska ostvarila ono za što joj početkom devedesetih malo tko davao izgleda. Naglasio je kako je hrvatski narod 1995. godine završio rat kao pobjednik te izgradio slobodnu i neovisnu državu, članicu euroatlantskih integracija. Istodobno je odao počast svim hrvatskim braniteljima koji su položili živote za slobodu te poručio kako Dan pobjede treba obilježavati u zajedništvu kako bi Hrvatska bila još snažnija i sigurnija.

Predsjednik Udruge veterana 7. gardijske brigade “PUMA” Robert Puja istaknuo je kako su uspomene na kolovoz 1995. godine i danas jednako snažne kao i prije tri desetljeća. Oluju je opisao kao veličanstvenu pobjedničku operaciju kojom je u vrlo kratkom vremenu oslobođen najveći dio privremeno okupiranog hrvatskog teritorija te naglasio kako će 5. kolovoza zauvijek ostati simbol hrvatske pobjede, zajedništva i slobode.

Na važnost očuvanja istine o Domovinskom ratu i vrijednostima na kojima je izgrađena suvremena hrvatska država upozorili su i najviši državni dužnosnici koji su sudjelovali u središnjoj svečanosti u Kninu. Njihove poruke, premda izrečene iz različitih perspektiva, povezivala je zajednička misao, vojno-redarstvena operacija Oluja bila je prijelomni trenutak hrvatske povijesti, a sloboda i mir nisu trajne kategorije, nego vrijednosti koje je potrebno odgovorno čuvati i razvijati.

Hvala im na svemu, slobodni smo ljudi!

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuo je kako je Oluja bila prekretnica u hrvatskoj povijesti, nazvavši je briljantnom vojnom pobjedom, legitimnom oslobodilačkom operacijom i krunom hrvatske borbe za slobodu. Naglasio je kako se Hrvatska danas suočava s novim sigurnosnim izazovima zbog kojih nastavlja ulagati u razvoj obrambenih sposobnosti. “Ulaganje u obranu nije priprema za rat, nego ulaganje u mir, sigurnost i stabilnost hrvatskih građana“.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je kako je Oluja bila pravedna i legitimna oslobodilačka operacija kojom je oslobođen najveći dio privremeno okupiranog hrvatskog teritorija te otvoren put završetku Domovinskog rata. Istaknuo je kako povijesne činjenice o karakteru operacije ostaju neupitne, bez obzira na pokušaje njihova osporavanja ili iskrivljavanja.

Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović zahvalio je svim hrvatskim braniteljima na žrtvi koju su podnijeli za slobodu Hrvatske. Istaknuo je kako za hrvatski narod nema većeg dara od slobode koju su izborili hrvatski branitelji te naglasio kako se Hrvatska vojska, želi li i u budućnosti ostati snažna, otporna i pobjednička, mora prilagođavati izazovima suvremenog sigurnosnog okruženja i neprestano razvijati svoje sposobnosti.

Svečanost u Kninu i ove je godine pokazala kako Dan pobjede i domovinske zahvalnosti nije samo prisjećanje na ratne događaje nego i prilika da građani iz neposredne blizine upoznaju sposobnosti suvremenog hrvatskog obrambenog sustava. Velik interes posjetitelja izazvao je taktičko-tehnički zbor na kojem su Hrvatska vojska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite i Hrvatska vatrogasna zajednica predstavili dio svoje opreme, naoružanja i tehnike.

Brojni građani imali su priliku razgledati borbena vozila Patria u različitim inačicama, oklopna vozila M-ATV i HMMWV, višecijevni raketni lanser BM-21 Grad, sustav protuzračne obrane Mistral-3, logistička vozila, besposadne zrakoplovne sustave te suvremeno pješačko naoružanje i drugu vojnu opremu. Posebnu pozornost privukli su i promotivni štandovi Hrvatske vojske, gdje su zainteresirani mogli dobiti informacije o vojnom pozivu, mogućnostima razvoja vojne karijere i temeljnom vojnom osposobljavanju. Takvi sadržaji pokazali su koliko su se Oružane snage Republike Hrvatske razvile od vremena kad su hrvatski branitelji s mnogo hrabrosti, ali vrlo skromnim sredstvima, krenuli u obranu domovine.

Kad je 5. kolovoza 1995. na Kninskoj tvrđavi podignuta hrvatska zastava, predsjednik dr. Franjo Tuđman poručio je da ona označava dovršetak uspostave slobodne i neovisne hrvatske države. Trideset i jednu godinu poslije ta poruka i dalje jednako snažno odjekuje pod zidinama tvrđave. Hrvatska zastava ondje nije samo državni simbol, ona označava pobjedu, zajedništvo, odgovornost i trajni je podsjetnik na ljude koji su omogućili da Hrvatska sama odlučuje o svojoj budućnosti.

Upravo zato stihovi Branili su zemlju i rame uz rame, k’o ratnici svjetla stali protiv tame. Zato zora sviće, zato dan se budi, hvala im na svemu, slobodni smo ljudi nisu tek poetski izraz zahvalnosti, nego sažimaju osjećaje cijelog hrvatskog naroda. Svako novo svitanje u slobodnoj Hrvatskoj moguće je zahvaljujući hrabrosti i žrtvi hrvatskih branitelja koji su u presudnim trenucima izabrali staviti domovinu ispred vlastitih života. U našu su sadašnjost i budućnost utkane prerane smrti hrvatskih branitelja. Njihova žrtva nadilazi vrijeme u kojem su živjeli i ostaje trajni putokaz budućim naraštajima da se sloboda, mir i dostojanstvo moraju čuvati jednako odlučno kao što su nekad bili obranjeni. Njihova imena ostaju zauvijek upisana u hrvatsku povijest kao simbol časti, hrabrosti i nesebičnog domoljublja. Zahvaljujući njima, Hrvatska danas živi u slobodi, a Knin svakog 5. kolovoza ponovno postaje mjesto na kojem cijela država iskazuje poštovanje onima koji su joj podarili najveći mogući dar, slobodu.

---

U sklopu proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja te svetkovine Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, nebeske zaštitnice Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj, 5. kolovoza 2026. u istoimenoj crkvi u Kninu slavljena je sveta misa.

Euharistijsko slavlje za domovinu te za sve poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Jure Bogdan. Koncelebrirali su šibenski biskup Tomislav Rogić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Siniša Balajić OFM, generalni vikar Vojnog ordinarijata Ilija Jakovljević, gvardijan kninskog samostana fra Marko Đerek OFM, vojni i policijski kapelani te drugi svećenici.

---

Tekst: Tomislav Vidaković; Foto: Filip Klen, Josip Šeri