Hrvatska politika prema NATO-u i u NATO-u jest aktivan i konkretan doprinos Savezu. To se…
Postali smo pouzdan i vjerodostojan partner i saveznik
Razgovor – general-pukovnik Boris Šerić, zapovjednik HKoV-a
Proteklih trideset godina obilježeno je stalnim rastom sposobnosti Hrvatske vojske. Danas su pred nama novi izazovi i nove sigurnosne ugroze, što nam je poticaj za obučavanje, uvježbavanje i usavršavanje; planiramo i predlažemo nove projekte opremanja i modernizacije i stalno radimo na pronalaženju optimalnih doktrinarnih rješenja kako bismo bili što spremniji odgovoriti na te izazove…
U zadnje je vrijeme vojska na ulicama kako pomaže stanovništvu zbog pandemije i posljedica prirodnih nepogoda bila gotovo svakodnevna slika. Pokazala je kako su pripadnici Hrvatske vojske spremni, organizirani, brzi, djelotvorni i obučeni za svaki izazov. Premda je zbog pandemije i nepogoda broj obučnih događaja bio ponešto smanjen, razina borbene spremnosti nikad nije bila dovedena u pitanje, a modernizacija HKoV-a kao kontinuiran proces daje toj borbenoj spremnosti dodatni poticaj i impuls. U prigodi obilježavanja 30. obljetnice Hrvatske kopnene vojske o svim aktualnim događajima bitnim za postrojbu kojom zapovijeda razgovarali smo s general-pukovnikom Borisom Šerićem.
Ove godine Hrvatska kopnena vojska obilježit će trideset godina dinamičnim i brojnim izazovima isprepletenih događaja. Iz Domovinskog rata postrojbe kopnene vojske kao udarna snaga izišle su kao pobjednik, a danas su se transformirale u modernu, opremljenu i profesionalnu vojsku. Što biste posebno istaknuli u spomenutom razdoblju?
Svima su nam u sjećanju prizori sa stadiona u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu 28. svibnja 1991. kad su postrojene prve postrojbe Zbora narodne garde iz kojih je kasnije nastala Hrvatska vojska. U to smo vrijeme znali da trebamo djelovati brzo i učinkovito kako bismo adekvatno odgovorili na prijeteću ugrozu. Hrvatska vojska brzo je izrasla u oružanu snagu sposobnu planirati i provoditi složene operacije te osloboditi okupirani teritorij Republike Hrvatske u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja, kojom su stvoreni preduvjeti za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja. Proteklih trideset godina obilježeno je stalnim rastom sposobnosti Hrvatske vojske. Vrijeme Domovinskog rata pamtimo kao vrijeme ubrzanog ustrojavanja, obuke i pripreme za ostvarenje strateškog cilja – oslobođenje okupiranih teritorija. Odmah nakon Domovinskog rata zadaća je bila transformirati se iz ratne u mirnodopsku vojsku, a zatim modernizirati se opremanjem, obukom i školovanjem kadrova te usvajanjem novih doktrinarnih rješenja u svrhu ostvarenja strateškog cilja – punopravnog članstva u NATO savezu i Europskoj uniji. To vrijeme bilo je početak sudjelovanja u međunarodnim mirovnim misijama Ujedinjenih naroda, a kasnije i u NATO-ovim operacijama. Posebno valja naglasiti da smo sudjelovanjem u NATO-ovim operacijama stekli dragocjena znanja i iskustva koja su omogućila brzu integraciju u Savez, čime je i taj strateški cilj ostvaren. Daljnjim školovanjem naših pripadnika u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, prilagodbom ustroja te opremanjem i modernizacijom nastavljen je kontinuirani razvoj novih i održavanje dostignutih sposobnosti. Uz taj segment razvoja sposobnosti u cilju zaštite teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Hrvatske i doprinosa međunarodnoj sigurnosti, bili smo angažirani na zadaćama pružanja potpore stanovništvu i civilnim institucijama, što je ustavna zadaća Hrvatske vojske. Danas su pred nama novi izazovi i nove sigurnosne ugroze, što nam daje poticaj za obučavanje, uvježbavanje i usavršavanje; planiramo i predlažemo nove projekte opremanja i modernizacije i stalno radimo na pronalaženju optimalnih doktrinarnih rješenja kako bismo bili što spremniji odgovoriti na te izazove.
Aktualno stanje vezano uz epidemiološku situaciju, kao i ono nakon potresa na širem zagrebačkom području i Banovini, stavilo je pred Hrvatsku kopnenu vojsku nove izazove u kojima je pokazala brzinu, organiziranost i opremljenost. Kako kao čelni čovjek ocjenjujete doprinos Hrvatske vojske u ovim teškim vremenima?
Potres je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. u 6:24, a već su u devet sati prve postrojbe Hrvatske kopnene vojske uklanjale njegove posljedice. S obzirom na to da je bila nedjelja ujutro, to je bila uistinu vrlo brza reakcija. Vezano uz potres na Banovini, s ponosom mogu reći da su pripadnici Tigrova i Gromova već 15 minuta nakon potresa bili na ulicama Petrinje i počeli raščišćavati ruševine i zbrinjavati stanovništvo. Po tako brzoj reakciji vidi se da smo u potpunosti ispunili dio svoje misije koji se odnosi na pružanje pomoći stanovništvu u slučaju katastrofa. Nakon prvog odgovora nastavili smo angažman na pružanju pomoći potresom pogođenim područjima zbrinjavanjem stanovništva u vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji, uređenjem, odnosno sanacijom oštećenih prometnica, prijevozom i postavljanjem smještajnih kontejnera, uređenjem terena za kontejnerska naselja u Petrinji, Glini i drugim mjestima, geosondiranjem nasipa uz rijeke Kupu i Savu, angažirali smo pripadnike građevinske struke u potpori Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske na pregledu oštećenja i uporabljivosti građevina na potresom pogođenim područjima te proveli niz drugih aktivnosti. Pripadnici Hrvatske kopnene vojske ne bi mogli sami tako kvalitetno izvršiti zadaću da nije bilo potpore Zapovjedništva za potporu, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Obavještajne pukovnije, Pukovnije Vojne policije i dr. U združenom djelovanju s civilnom zaštitom, vatrogascima, Hrvatskim Crvenim križem, Hrvatskom gorskom službom spašavanja, lokalnom zajednicom i brojnim volonterima uspješno smo odgovorili na taj izazov. Aktivnosti su provođene koordinirano, planski i sustavno, u skladu s prioritetima, čime smo pokazali da smo sposobni suočiti se s bilo kojom ugrozom i vrlo brzo staviti situaciju pod kontrolu te normalizirati stanje. Pripadnici Hrvatske kopnene vojske nastavljaju u suradnji sa Stožerom civilne zaštite Republike Hrvatske za uklanjanje posljedica potresa svoj angažman na Banovini i nastavit će dok bude potrebno. Valja istaknuti požrtvovnost i predanost svih pripadnika Hrvatske vojske na tim zadaćama. Kao zapovjednik Hrvatske kopnene vojske iznimno sam ponosan na sve njezine pripadnike, kao i pripadnike ostalih dijelova Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Spomenuta situacija, pogotovo ona vezana uz koronavirus, onemogućila je brojne planirane vježbovne aktivnosti. Kako u takvim okolnostima Hrvatska kopnena vojska održava borbenu spremnost kao svoju primarnu zadaću?
Zbog pandemije koronavirusa bili smo prisiljeni prilagoditi svoje aktivnosti, pa tako i provedbu vojnih vježbi. Ta je pandemija nešto novo, kao što su i posljedice koje ostavlja na život i zdravlje ljudi. U skladu s uputama i propisanim epidemiološkim mjerama, a s obzirom na to da nam je zdravlje i sigurnost naših pripadnika na prvom mjestu, odlučeno je da će se smanjiti opseg vježbovnih aktivnosti. Neke smo međunarodne vježbe, u koordinaciji sa saveznicima i partnerima, otkazali. To se odnosilo prije svega na vježbe planirane za prvu polovinu 2020. godine. U drugoj polovini 2020., u tad povoljnijim uvjetima, nastavili smo provedbu planiranih vježbovnih aktivnosti. Istodobno, umjesto kompleksnih vojnih vježbi s velikim brojem sudionika, borbenu spremnost održavali smo provedbom vježbovnih aktivnosti razine desetina – vod – satnija kroz koje smo uvježbavali i ocjenjivali spremnost postrojbi za izvršenje dodijeljene im misije. Ističem da borbena spremnost Hrvatske kopnene vojske pojavom pandemije koronavirusa nije bila narušena zato što smo tijekom 2019. proveli vježbe u kojima smo ocijenili borbenu spremnost postrojbi za izvršenje misije te smo tako spremno dočekali 2020. godinu. Osim toga, poštivanjem epidemioloških mjera uspjeli smo spriječiti znatniji “proboj” bolesti među pripadnike Hrvatske kopnene vojske čime je osigurana stalna raspoloživost ljudstva za provedbu bilo koje zadaće. Provedbom aktivnosti razine desetina – vod – satnija održali smo borbenu spremnost na potrebnoj razini. To smo i pokazali brzom reakcijom prilikom potresa. Jednako bismo reagirali i da se radilo o nekoj drugoj ugrozi.
U sklopu obilježavanja ovogodišnje obljetnice Hrvatske vojske planiran je niz vježbovnih aktivnosti među kojima je jedna od najvažnijih Immediate Response, koja bi, kako je planirano, trebala biti provedena potkraj svibnja. Koje će sposobnosti tom prilikom biti prikazane?
Ove se godine obilježava jubilarna, trideseta obljetnica Hrvatske vojske. Među ostalim, obilježava se serijom domaćih i međunarodnih vojnih vježbi pod zajedničkim nazivom Hrvatski bedem 1991. – 2021. Hrvatska kopnena vojska provela je već dvije vježbe: Štit 21 i Stabilnost 21/1. Na vježbi Štit 21 provedbom bojnih gađanja ciljeva u zračnom prostoru prikazali smo sposobnosti postrojbi protuzračne obrane. Gađalo se lakim raketnim prijenosnim sustavima Strela-2M na imitator zračnog cilja, a protuzrakoplovnim topovima 20/3 gađali smo radiovođenu maketu zrakoplova. Na vježbi Stabilnost 21/1, koja je provedena u dva dijela, na poligonima “Eugen Kvaternik” i “Gašinci”, prikazali smo i ocijenili sposobnost i spremnost pružanja topničke vatrene potpore manevarskim postrojbama te sposobnost provedbe operacija očuvanja mira. Na toj smo vježbi ocijenili 8. hrvatski kontingent koji se u srpnju ove godine upućuje u NATO-ovu aktivnost ojačane prednje prisutnosti u Poljsku, te motoriziranu satniju koja se u sastavu 36. hrvatskog kontingenta ujesen upućuje u NATO-ovu operaciju KFOR.
Glavni je obučni događaj Hrvatskog bedema 1991. – 2021. međunarodna vježba Immediate Response 21, kao dio seta vježbi pod zajedničkim nazivom Southern Exercise Portfolio, koju Zapovjedništvo američkih kopnenih snaga za Europu i Afriku (USAREUR-AF) provodi na području jugoistočne Europe od kraja travnja do početka lipnja 2021. Osim u Hrvatskoj, vježba Immediate Response 21 provodi se i na teritoriju Albanije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Sjeverne Makedonije i Slovenije.
Na vježbi u Hrvatskoj sudjeluju pripadnici Hrvatske vojske, Slovenske vojske, kao i vojski Sjedinjenih Američkih Država te Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Obučne aktivnosti težišno će se provoditi od 17. svibnja do 2. lipnja na poligonu “Eugen Kvaternik” Slunj. Ondje će se provoditi integracijska obuka i bojna gađanja. Vježba će kulminirati prikazom sposobnosti na Danu uvaženih gostiju koji će se održati 27. svibnja na tom poligonu. Ondje ćemo prikazati sposobnosti združenog multinacionalnog djelovanja sa snagama saveznika i partnera u borbenim uvjetima kroz prihvat i integraciju snaga, provedbu manevra, pružanje paljbene potpore i pružanje bliske zračne potpore. Uz Hrvatsku kopnenu vojsku, koja čini glavninu snaga, na vježbi sudjeluje Hrvatsko ratno zrakoplovstvo koje u suradnji s 31. zračnim krilom zrakoplovstva Sjedinjenih Američkih Država pruža blisku zračnu potporu manevarskim snagama, te Zapovjedništvo za potporu, koje pruža logističku potporu snagama. Sve naše sposobnosti bit će integrirane u multinacionalnu bojnu u čijem su sastavu, uz pripadnike Hrvatske kopnene vojske, i pripadnici vojske SAD-a opremljeni BOV-om Bradley te pripadnici Slovenske vojske opremljeni BOV-om Svarun.
Djelovanje u međunarodnom okruženju, bez obzira na kojoj lokaciji, složena je vojna zadaća koja zahtijeva visoku razinu interoperabilnosti. I zbog toga kroz vježbu Immediate Response 21 želimo pokazati da smo u proteklih trideset godina razvili sposobnost interoperabilnosti sa snagama saveznika i partnera i da možemo provesti misiju u bilo kojem okruženju i na bilo kojem terenu. To će biti svojevrsna potvrda ostvarenja strateških ciljeva Republike Hrvatske – da ima oružane snage u potpunosti integrirane u sustav kolektivne sigurnosti pod okriljem NATO saveza, što je ujedno i jamstvo nacionalne sigurnosti.
Ni pandemija nije prekinula sudjelovanje pripadnika Hrvatske kopnene vojske u mirovnim misijama i operacijama, gdje i dalje pokazuju i dokazuju da su pouzdan saveznik. Uskoro bi u područje operacije KFOR trebale biti upućene i kopnene snage. Što će biti njihova glavna misija?
Iako je pandemija umnogome utjecala na sve sfere našeg života i rada, ispunjavanje obveza prema saveznicima i partnerima, ali i naša misija sudjelovanja u međunarodnim vojnim operacijama, nisu dovedeni u pitanje. U skladu s tim pripremili smo jednu motoriziranu satniju iz sastava bojne Vukovi Gardijske mehanizirane brigade za sudjelovanje u NATO-ovoj operaciji KFOR na Kosovu. Satnija će biti razmještena u području odgovornosti Regionalnog zapovjedništva Zapad, a djelovat će u sastavu multinacionalne bojne koju čine pripadnici oružanih snaga Austrije, Italije i Slovenije. Vodeća je nacija Italija, a sjedište razmještaja Satnije baza Villago Italia u Peći. Zadaće Satnije obuhvaćaju provedbu ophodnji prisutnosti u dodijeljenoj zoni odgovornosti radi održavanja stabilnog i sigurnog okruženja, javne sigurnosti i slobode kretanja te osiguranje objekata od posebnog značaja.
Nakon dugo vremena postrojbe Hrvatske kopnene vojske počele su se modernizirati i opremati i time još više podizati svoju borbenu spremnost. Što će za HKoV značiti najava novog projekta borbenog vozila pješaštva na gusjenicama?
Modernizacija i opremanje kontinuiran je proces. Ovisno o proračunskim mogućnostima odvijao se brže ili sporije, ali u zadnjih je dvadesetak godina gotovo neprekinut. Podsjetit ću samo na neke važnije projekte poput BOV-a Patria, Panzer haubice 2000, inženjerijskih strojeva i opreme, jurišne puške, pištolja, osobne opreme i odore pripadnika. Navedeni su projekti podigli našu borbenu spremnost i olakšali izvršenje misije.
U skladu s preuzetim Ciljevima sposobnosti obveza nam je imati ustrojenu i potpuno opremljenu srednju pješačku brigadu u spremnosti za doprinos kolektivnoj obrani NATO saveza. Navedena brigada u svojem sastavu treba imati tri srednje mehanizirane bojne opremljene borbenim vozilima na kotačima i tešku mehaniziranu bojnu s borbenim oklopnim vozilima na gusjenicama. U tom je dijelu važno opremanje novim borbenim oklopnim vozilom pješaštva na gusjenicama. Osim toga, novim borbenim vozilom pješaštva na gusjenicama zamijenili bismo zastarjelo borbeno vozilo pješaštva BVP M-80 suvremenom platformom zapadne proizvodnje čime se dodatno povećava oklopna zaštita, paljbena moć, manevarske sposobnosti i interoperabilnost. Sve to rezultira povećanom sposobnosti zaštite suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, kao i značajnijim doprinosom kolektivnoj sigurnosti u okviru NATO saveza.
Koji su još važni projekti modernizacije u idućem razdoblju?
Još je planiranih projekata opremanja i modernizacije pred nama. U izradi je i novi Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje 2022. – 2033., koji će obuhvatiti i projekte opremanja i modernizacije Hrvatske kopnene vojske. Nastojimo uskladiti potrebe s odobrenim proračunskim sredstvima te osigurati konstantan razvoj novih i unapređenje dostignutih sposobnosti. Od važnijih projekata opremanja i modernizacije svakako bih istaknuo nastavak opremanja BOV-om Patria 30 mm, opremanje novim borbenim vozilom pješaštva na gusjenicama, novim sustavima protuzračne obrane kratkog dometa, protuoklopnim prijenosnim sustavima, novom puškostrojnicom u NATO-ovu kalibru, opremanje topničkih postrojbi sustavima za upravljanje vatrom, opremanje inženjerijskim sredstvima za razminiranje i čišćenje ruta te pontonirskim sredstvima, opremanje NBK opremom za izviđanje, dekontaminaciju i uzimanje uzoraka te opremanje nebojnim vozilima. Hrvatska kopnena vojska čini sve što je unutar njezinih nadležnosti da se projekti realiziraju, odnosno da se novonabavljena sredstva integriraju i stave u punu operativnu uporabu kako bismo bili što spremniji za izvršenje dodijeljenih misija i zadaća.
Pripadnici Hrvatske vojske vratili su se u gradove u kojima su bili tijekom Domovinskog rata. Koliko im je ta činjenica podigla standard i kvalitetu života i jesu li svi potrebni radovi u vojarnama u koje su se vratili u potpunosti gotovi?
Hrvatska kopnena vojska vratila je nakon deset godina bojnu Pume iz Našica u Varaždin. U Sinj smo razmjestili Inženjerijsku bojnu Gardijske mehanizirane brigade, a u Pulu i Ploče razmjestili smo zapovjedništva pričuvnih pješačkih pukovnija. U Vukovar smo razmjestili jednu inženjerijsku satniju, a do kraja ove godine razmjestit ćemo ondje i cijelu Inženjerijsku bojnu Gardijske oklopno-mehanizirane brigade. Osim toga, u vojarni “204. brigade HV” u Vukovaru i u vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji izgradili smo nove objekte za smještaj, dok smo u vojarnama “7. gardijske brigade Puma” u Varaždinu, “Hrvatski branitelji Istre” u Puli, “126. brigade Hrvatske vojske” u Sinju, “116. brigade Hrvatske vojske” u Pločama i “4. gardijske brigade Pauci” u Kninu u potpunosti ili dijelom obnovili postojeće objekte. Infrastrukturni radovi završeni su prema planu. Na tim smo lokacijama, osim smještajnih i radnih, osigurali i kapacitete za provedbu obuke te dodatno uredili i infrastrukturu za smještaj i održavanje tehnike. Takvim smo rasporedom rasteretili kapacitete na prijašnjim lokacijama razmještaja, a na novim lokacijama osigurali primjerene uvjete života i rada. Time smo skratili vrijeme dnevnog putovanja iz mjesta stanovanja do mjesta rada, u vojarnama dobili više prostora, a pripadnici su nam zadovoljniji i motiviraniji, što je zasigurno pokazatelj poboljšanog standarda. Uz navedene lokacije valja spomenuti i vojarnu “Josip Jović” u Udbini gdje smo ustrojili Središte za razvoj vođa “Marko Babić” te izgradili novu smještajnu i obučnu infrastrukturu za djelatnike Središta i polaznike obuke. I dalje nastavljamo ulagati u obnovu i održavanje infrastrukture, ne samo što se tiče smještaja i održavanja tehnike nego i ulaganja u obučnu infrastrukturu, čime podižemo standarde obuke na višu razinu.
Što biste poručili pripadnicima Hrvatske kopnene vojske u prigodi obilježavanja ovogodišnje obljetnice?
Prošlo je trideset godina od prvog postrojavanja Zbora narodne garde na stadionu u Kranjčevićevoj. Stvorili smo Hrvatsku vojsku, obranili domovinu i pobijedili u Domovinskom ratu oslobađanjem okupiranih područja Hrvatske. Sloboda i pobjeda u Domovinskom ratu imale su svoju cijenu, koja je plaćena životima hrvatskih branitelja i stanovništva. Mnogi su građani poginuli, mnogi su ranjeni, a još uvijek imamo osobe koje se vode kao nestale. To je žrtva koju nikad ne smijemo zaboraviti i kojoj u svakoj prilici moramo iskazati poštovanje i pijetet kakav zaslužuje. Nakon Domovinskog rata proveli smo transformaciju Hrvatske vojske te postali pouzdan i vjerodostojan partner i saveznik, a hrvatskom smo narodu pomagali kad god je to situacija zahtijevala. Pripadnice i pripadnici Hrvatske kopnene vojske sve su te zadaće izvršili motivirano, vođeni domoljubljem, u duhu i tradiciji koje su nam u nasljeđe ostavili hrvatski branitelji iz Domovinskog rata. Uvjeren sam da će pripadnice i pripadnici Hrvatske kopnene vojske i ubuduće sve zadaće izvršavati motivirano, točno i kvalitetno. Svim pripadnicama i pripadnicima Hrvatske kopnene vojske i Hrvatske vojske čestitam tridesetu obljetnicu te njima i njihovim obiteljima želim puno zdravlja i uspjeha.
Razgovarao: Željko Stipanović
Foto: Tomislav Brandt