U organizaciji i provedbi združenog prihvata ljudstva i tehnike ratnih zrakoplovstava Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske hrvatski su piloti bojnik Vlado Pavlinec i satnik Josip Jurjević pridonijeli sigurnoj i brzoj uspostavi Privremene baze savezničkih snaga (Intermediate Staging Base), čime su stvoreni uvjeti za početak letačkih aktivnosti

U pripremi i provedbi međunarodne vojne vježbe Swift Response, koja se u početnoj fazi provodila u vojarni “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku, važnu su ulogu imali i hrvatski piloti bojnik Vlado Pavlinec i satnik Josip Jurjević. Naime, u organizaciji i provedbi združenog prihvata ljudstva i tehnike ratnih zrakoplovstva Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske koordinirali su aktivnosti te pridonijeli sigurnoj i brzoj uspostavi Privremene baze savezničkih snaga (Intermediate Staging Base), čime su stvoreni uvjeti za početak letačkih aktivnosti.

Bojnik Pavlinec pilot je Hrvatskog ratnog zrakoplovstva od 2001. i nastavnik letenja na helikopteru B-206B. Obnašao je i dužnost stručnog savjetnika za Ugovor Otvoreno nebo vezan uz međunarodnu kontrolu naoružanja, časnika za helikoptere unutar Operativnog odjela Zapovjedništva HRZ-a, časnika za helikoptere i zračni transport u Operativnom odjelu NATO-ova Zrakoplovnog zapovjedništva (Air Command – AIRCOM) u Rammsteinu, SR Njemačka u trajanju od četiri godine. Od povratka s navedene dužnosti obnaša dužnost stožernog časnika za vježbe unutar Operativne uprave GS OSRH.

U NATO-ovu Zrakoplovnom zapovjedništvu stekao je vrijedno iskustvo radeći i kao glavni koordinator zračnog prostora za NATO-ovu združenu vježbu Trident Juncture 15. U planskom dijelu te vježbe uz spomenutu je dužnost obnašao i dužnost glavnog planera helikopterskih zadaća i zadaća zračnog transporta te glavnog zrakoplovnog časnika za koordinaciju na razini Združenog zapovjedništva. Na vježbi je provedeno više od 2400 avionskih i helikopterskih zadaća.

Bojnik Pavlinec aktivno je sudjelovao u planskom procesu za MVV Swift Response 19 od samih početaka kao glavni predstavnik Hrvatske vojske. Prema njegovim riječima, najveći je izazov u pripremi, a poslije i u provedbi, interoperabilnost sudionica vježbe, gdje je imperativ stavljen na sigurnost provedbe uz poštivanje svih zakonskih regulativa zemlje domaćina. “Kako su zemlje sudionice vježbe ujedno i članice NATO saveza, određena razina interoperabilnosti već je bila uspostavljena zahvaljujući NATO-ovim standardima koji su usvojeni medu članicama, a vezani su uz obuku snaga te poslije i za planiranje, načine razmještaja snaga te, u konačnici, i provedbu operacija,” rekao je.

Vezano uz združeno djelovanje savezničkih snaga, bojnik Pavlinec naglasio je: “Bez obzira na kvalitetnu pripremu, izazova ne nedostaje. Na zadovoljstvo svih uspješno se rješavaju, što je ujedno i jedan od ciljeva vježbe, odnosno provjera i unapređenje združenog djelovanja različitih komponenti oružanih snaga (kopnenih, zrakoplovnih, komunikacijskih, logističkih i drugih) partnerskih zemalja u zajedničkom području djelovanja.”

Opisujući svoje dosadašnje dojmove i rad, bojnik Pavlinec posebno naglašava uspješnu i temeljitu pripremu. “Tijekom provedbe pokazalo se kako je pravodobna i kvalitetna priprema kroz planski proces rezultirala uspješnim prihvatom snaga na teritoriju RH istodobno na četirima lokacijama vježbe (Zadar, Slunj, Udbina, Knin), bez obzira na raznovrsnost i brojnost snaga i tehnike. S dosadašnjim prihvatom snaga i trenutačnim aktivnostima koje se provode na teritoriju RH, Hrvatska vojska potvrdila je spremnost u planiranju, prihvatu i provedbi združenih međunarodnih vježbi uz aktivno ravnopravno sudjelovanje na njima. Zbog toga osjećam ponos što pripadam Hrvatskoj vojsci. Posebno moram napomenuti i aktivnu potporu civilnih tijela Republike Hrvatske, i to Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva turizma, Hrvatske kontrole zračne plovidbe te lokalnih zajednica, bez kojih provedba svih takvih aktivnosti ne bi bila uspješna i pravodobna,” zaključio je bojnik Pavlinec.

Satnik Jurjević pripadnik je HRZ-a od 2005. godine kao pilot helikoptera Mi-8MTV1, odnosno Mi-171Sh, a karijeru pilota izgradio je u Eskadrili višenamjenskih helikoptera u 91. zrakoplovnoj bazi. Sudjelovao je u hrvatskoj sastavnici NBG borbenoj skupini 2011/1 te u pet sastavnica HRVCON-a u misiji KFOR, Kosovo. Jedan je od certificiranih NATO TACEVAL ocjenjivača za zrakoplovne snage. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim vojnim vježbama. Vezano uz iskustva u radu s padobrancima, satnik Jurjević ističe kako je dugogodišnjim radom u međunarodnom okruženju kao pilot stekao bogato profesionalno iskustvo koje mu uvelike koristi u novim izazovima. “Imao sam priliku surađivati s domaćim i stranim padobranskim postrojbama, a kroz provedbu izbacivanja padobranaca iz hrvatskih helikoptera stekao sam odličan uvid u načine i procedure prilikom provedbe operacija padobranskog ubacivanja snaga. Upravo to iskustvo koristi mi u situacijama kad sam u ulozi potpore koja mora omogućiti i zadovoljiti sve provedbene i sigurnosne uvjete za provedbu operacije kao što je padobranski desant velikih razmjera,” rekao je.

 Što se tiče dojmova stranih pilota o zajedničkom radu i suradnji s hrvatskim kolegama, satnik Jurjević naglašava: “Kroz rad u međunarodnom okruženju i suradnju s pilotima partnerskih zemalja iskristalizirao se stav naših kolega po struci kako su hrvatski piloti profesionalci koji imaju vrhunsko znanje i sposobnosti, a Hrvatska vojska visoko je profesionalna, predana i odgovorna u provedbi povjerenih zadaća, pristupačna i susretljiva u svakom trenutku i situaciji.”

Opisujući kako izgleda terenski stožerni rad bez izravne mogućnosti letenja, satnik Jurjević objašnjava: “Kao pilotu, gledati velik broj helikoptera u zraku, a ne biti u jednom od njih svakako nije najpoželjniji osjećaj. Biti u zraku ono je što svi mi piloti volimo, čemu težimo i zbog čega smo odabrali ovaj poziv, odnosno zanimanje. Ujedno, potpuno smo svjesni važnosti stožernih dužnosti u provedbi svake operacije. Posebnost su MVV-a Swift Response 19 organizacijski, potporni, provedbeni i koordinacijski izazovi koji se pojavljuju tijekom provedbe zračnih operacija. Ono po čemu ću pamtiti vježbu neprocjenjivo je iskustvo potpore i koordinacije tolikog broja helikoptera i aviona na relativno malom prostoru u provedbi zadaća masovnog padobranskog desanta i zračnog helikopterskog desanta (Air Assault).”

---

U provedbi međunarodne vojne vježbe Swift Response 19 sudjelovala je i Hrvatska kopnena vojska u ulozi snaga suprotne strane (Opposing force – OPFOR). Riječ je o jednoj mehaniziranoj satniji koju čine po dva voda iz Bojne Tigrovi i Bojne Gromovi te Vod Strijela S10 i radarski sustav Giraffe iz Pukovnije protuzračne obrane. Satnija je smještena u vojarni “Josip Jović” u Udbini i opremljena je borbenim oklopnim vozilima Patria, a njezin je angažman predviđen tijekom planiranih aktivnosti zračnog desanta savezničkih snaga.

---

 

Natporučnica Jasmina Vrgoč, čelnica tima za medijsko praćenje

Na vježbu Swift Response upućena sam kao čelnica tima za medijsko praćenje, a inače radim u Središtu za međunarodne vojne operacije kao časnica za odnose s javnošću. Bio mi je to prvi susret s međunarodnim okruženjem u ovoj ulozi. Moja je zadaća bila napraviti plan medijskog praćenja vježbe i realizirati ga uz pomoć ostalih članova tima. To podrazumijeva suradnju s “civilnim” medijima, kao i s britanskim i francuskim CCT-om (Combat Camera Team), prikupljanje videomaterijala i fotomaterijala s različitih lokacija i dijelova vježbe te njihovu obradu, organizaciju dolaska zapovjednika britanskog KoV-a, pronalaženje sugovornika i pripremu za davanje izjave… Iskustvo je hvalevrijedno unatoč izazovima s kojima smo se povremeno susretali. Suradnja s britanskim i francuskim timovima za medijsko praćenje bila je plodonosna u smislu razmjene fotomaterijala i videomaterijala, razmjene informacija i dogovaranja praćenja nekih ključnih trenutaka vježbe, ali i “brušenja” znanja stranih jezika. Svi članovi tima za medijsko praćenje pokazali su zavidnu razinu profesionalnosti, motiviranosti, spremnosti na suradnju i fleksibilnosti. Sve pohvale zaslužuje moj tim, koji su činili pukovnik Marinko Karačić, časnički namjesnik Nikica Kobašlić, stožerni narednik Samir Proučil te pozornik Vinko Jovanovac.

---

 

Bojnica Đurđica Poljančić, čelnica tima za zaštitu snaga na MVV-u Swift Response 19

Tim kojem sam bila na čelu brojio je dvanaest članova, pripadnika vojnoobavještajnog roda i Vojne policije. Osnovna zadaća bila je zaštita snaga koje sudjeluju na MVV-u SR 19, što uključuje sigurnosnu i protuobavještajnu zaštitu te vojnopolicijske poslove.Iako sam niz godina u sustavu i radim na poslovima vezanim uz sigurnost, prvi sam put na ovakvoj vrsti međunarodne vojne vježbe u ulozi čelnice tima za zaštitu snaga. Sudjelovanje na ovakvoj vježbi i u ovoj ulozi za mene je novo iskustvo, koje je nosilo veliku odgovornost s obzirom na brojnost ljudi i tehnike, ali ujedno i velik izazov. Članovi mojeg tima bili su raspoređeni po svim lokacijama provedbe vježbe te su, u svakodnevnoj koordinaciji sa mnom, besprijekorno izvršavali svoje zadaće. Naglašavam kako smo ostvarili dobru komunikaciju s koalicijskim snagama te je protok informacija važnih za sigurnost angažiranih ljudi i sredstava bio nesmetan.

---

 

Časnička namjesnica Gordana Filipović, djelatnica Logističkog operativnog središta ZzP-a, na vježbi je sudjelovala kao članica tima za potporu zemlje domaćina (Host Nation Support – HNS) na lokacijama na Slunju i Udbini

Osnovna je zadaća HNS Centra koordinacija svih aktivnosti vezanih uz pravodobnu logističku potporu na poligonima i vježbalištima u Hrvatskoj gdje se vježba provodila.Prvi put sudjelujem kao članica HNS tima za logističku potporu ovako kompleksne međunarodne vojne vježbe. Sudjelovanjem na vježbi proširujem svoje stručno znanje iz područja upravljanja logističkim sustavima. Suradnju s pripadnicima stranih oružanih snaga povezala bih s iskustvom stečenim u međunarodnoj vojnoj operaciji ISAF i misiji Odlučna potpora u Afganistanu, gdje je timski rad ključan u izvršavanju postavljenih zadaća, što se i potvrdilo. Razlike u taktikama, tehnikama i procedurama koje se primjenjuju vidim jedino u iskustvima pojedinih oružanih snaga, njihovoj opremljenosti i cjelokupnoj logističkoj potpori kao ključnom elementu uspješnosti.

 

Marinko Karačić

Foto: Marinko Karačić, Vinko Jovanovac