Razgovor s prof. prim. dr. sc. Ivanom Čuković-Bagić: “Hrvatski model vojnog obrazovanja veoma je rijedak, ako ne i jedinstven u svijetu, i sigurna sam da može poslužiti kao predložak drugima”

Novi naraštaj kadeta na vojnim studijima Hrvatskog vojnog učilišta ”Dr. Franjo Tuđman“ prisegnuo je u rujnu, a u istom je mjesecu Vlada usvojila Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti te ga uputila u Sabor. Bio je to povod za razgovor s prof. prim. dr. sc. Ivanom Čuković-Bagić, prorektoricom za studente, studije i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu te predsjedavajućom Vijeća vojnih studija.

Od samog početka sudjelujete u pokretanju preddiplomskih vojnih studija i pružate potporu u ime Sveučilišta. Nedavno je svoje obrazovanje počeo novi naraštaj kadeta. Sad kad je tu već višegodišnje iskustvo, kako procjenjujete i ocjenjujete uspješnost i kvalitetu tih studija? Što su pokazale sustavne analize?

Vojni studiji na Sveučilištu u Zagrebu izvode se još od akademske godine 2014./2015. što je vrijeme i mojeg dolaska u Upravu Sveučilišta u Zagrebu kao prorektorice za studente, studije i upravljanje kvalitetom. U svojem resoru zatekla sam i vojne studijske programe (preddiplomski sveučilišni studij Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje) koji su imali dopusnice, ali čije izvođenje još nije bilo pokrenuto. Kao redovitoj profesorici dječje i preventivne stomatologije, ali i kao ženi, ovo mi je bio novi izazov u tad potpuno nepoznatom području. Nakon punih šest godina iskustva, neposrednog rada, suradnje, upoznavanja vojnog sustava i upravljanja procesima mogu reći da smo izgradili studijske programe s kojim se s pravom može ponositi Sveučilište u Zagrebu i Hrvatsko vojno učilište.

Vojni studiji nisu nimalo laki, naprotiv, oni su vrlo zahtjevni i izazovni. Vjerujem da smo svi na Sveučilištu, koji sudjelujemo u izvođenju ovih studija, kao i na Hrvatskom vojnom učilištu, predanim radom kroz ovih šest godina uspostavili visokokvalitetne studije i da možemo biti ponosni znanjem i vještinama kadeta koji taj studij prolaze. No, ne smijemo se uspavati jer uvijek postoji prostor za daljnje poboljšanje. Posebna potvrda uspješnosti naših nastojanja jest i činjenica da su ovi studiji postali međunarodno prepoznati i zanimljivi zemljama partnerima s kojima MORH ima bilateralne sporazume.

Kako biste ocijenili dosadašnju suradnju Sveučilišta u Zagrebu i HVU-a?

Kad govorim o kompleksnosti suradnje, osim različitosti u ustrojstvu vojne i civilne znanstveno-obrazovne ustanove, dodatni izazovi proizlaze i iz internog ustroja Sveučilišta.

Naime, vaši čitatelji moraju znati da je Sveučilište u Zagrebu neintegriranog tipa u kojem svaka sastavnica ima pravnu osobnost i velik stupanj autonomije. Preddiplomski studij izvode najiskusniji nastavnici naših 11 sastavnica: Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Fakulteta političkih znanosti, Fakulteta organizacije i informatike, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Geodetskog fakulteta, Građevinskog fakulteta, Filozofskog fakulteta, Fakulteta prometnih znanosti i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zajedno s iskusnim nastavnicima i vojnim stručnjacima iz Hrvatskog vojnog učilišta.

Čvršće povezivanje HVU-a sa sveučilišnom zajednicom dio je transformacije sustava vojnog školovanja – što je apsolutno hvalevrijedna aktivnost koju svesrdno podržavamo, a kojoj predstoji i daljnja transformacija u Sveučilište.

Do sada smo govorili o preddiplomskim studijima. Što je s diplomskim i poslijediplomskim studijima?

Vojni studiji ustrojeni su po modelu 4+1. Dakle, nakon četiri godine preddiplomskog studija, prvostupnici mogu nastaviti svoje školovanje na diplomskim sveučilišnim studijskim programima Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje u trajanju od godine dana. Izvođenje ovih studijskih programa pokrenuto je u akademskoj godini 2018./2019. Studiji su usmjereni na tehničko i društveno područje, ali istodobno pokrivaju i interdisciplinarna područja znanosti (polje Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće). Upisati ih mogu samo izvrsni kadeti koji su završili preddiplomske sveučilišne studijske programe pokrenute za potrebe OSRH.

Ova dva diplomska programa omogućuju polaznicima daljnji razvoj interdisciplinarnih znanja i vještina, a što proizlazi iz specifičnosti vojnog poziva, koji je, duboko u svojoj biti, interdisciplinaran, odnosno ne može se jednoznačno vezati samo uz tehničke, društvene, humanističke ili neke druge znanosti. Za razliku od npr. studenata i magistara inženjera u tehničkom području, student diplomskog sveučilišnog studijskog programa Vojno inženjerstvo i budući mladi časnik mora imati i tehnička znanja i visoko izgrađeno poznavanje odnosa s podređenim i nadređenim, rada u stožerima na različitim razinama ili rada u multinacionalnim borbenim formacijama (npr. u NATO-ovim ili UN-ovim vođenim operacijama). Isto vrijedi i za studente diplomskog sveučilišnog studijskog programa Vojno vođenje i upravljanje, koji uz određena znanja iz društvenih područja moraju imati osnovna tehnička znanja koja će im pomoći u svakodnevnom radu s vojnim sredstvima.

Nastavu na svim razinama studija izvode nastavnici Sveučilišta u Zagrebu zajedno s nastavnicima i vojnim stručnjacima Hrvatskog vojnog učilišta, Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH. Nastava se najvećim dijelom izvodi primarno u prostorima Hrvatskog vojnog učilišta ”Dr. Franjo Tuđman” u Zagrebu, a manjim dijelom i u obučnim središtima i drugim postrojbama Hrvatske kopnene vojske.

Ove godine dobivena je dopusnica i za poslijediplomski interdisciplinarni specijalistički studij Domovinska sigurnost koji je nastavak obrazovne vertikale za sve one koji će htjeti svoja znanja upotpuniti specifičnim znanjima iz područja obrane i sigurnosti. I ovaj studij traje dva semestra, a u ovoj akademskoj godini upisat ćemo prve polaznike.

Pred nama je velika transformacija HVU-a u Sveučilište obrane i sigurnosti. Jeste li sudjelovali u stvaranju okvira novog Sveučilišta i koja je njegova važnost?

Sveučilište u Zagrebu, stvaranjem studijskih programa i njihovim izvođenjem, znatno je pridonijelo i pridonosi uspostavi novog Sveučilišta obrane i sigurnosti, koje ne vidi kao suparnika, nego kao partnersku ustanovu kojoj će i dalje pružati potporu. U zajedničkom dogovoru s Ministarstvom obrane, prema obrazovnim potrebama, a uz poštivanje svih standarda i propisa Sveučilište u Zagrebu dosadašnjim je aktivnostima stvorilo kvalitetnu podlogu za početak rada novog Sveučilišta. Vjerujem da će ovo Sveučilište postati centar izvrsnosti u svojem području te da će se pozicionirati kao značajna međunarodna znanstveno-obrazovna institucija koja će svojim radom dodatno pridonijeti ugledu Republike Hrvatske i njezinih Oružanih snaga.

Što se tiče kadrova, profesora i predavača, namjerava li se nastaviti suradnja sa Sveučilištem kao što je to bilo do sada s HVU-om?

Mislim da je takvo pitanje od posebne važnosti. Neposredna suradnja naših dviju institucija tijekom godina kontinuirano se razvijala i sigurna sam da će se nastaviti i dalje. Sveučilište u Zagrebu je oduvijek, kao stožerna visokoškolska ustanova u Republici Hrvatskoj, smatralo svojom dužnošću pridonositi svekolikom napretku našeg društva. Dosadašnja suradnja s HVU-om oduvijek je bila na obostrano zadovoljstvo i korist. HVU je nebrojeno puta istaknuo svoju zahvalnost i daljnju želju za suradnjom, pa vjerujem da će i suradnja s budućim Sveučilištem biti jednako uspješna. Kao što sam već rekla, mi na Sveučilištu u Zagrebu osnivanje novog Sveučilišta ne vidimo kao pojavu konkurencije, nego kao uspostavu nove visokoškolske ustanove kojoj ćemo i dalje pomagati i čijim ćemo se uspjesima radovati.

Sudjelovali ste u nizu skupova vezanih uz vojno obrazovanje, i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Kako biste danas usporedili vojno obrazovanje u Hrvatskoj i ono u drugim zemljama Europe? Imate li neki model obrazovanja koji vam je posebno interesantan i mogao biti model koji bi u budućnosti mogla preuzeti Hrvatska?

Ovaj model vojnog obrazovanja veoma je rijedak, ako ne i jedinstven u svijetu, i sigurna sam da može poslužiti kao predložak drugima! On nije klasičan outsourcing već potpuno integriran model civilno-vojnog školovanja. Ekonomski je itekako opravdano koristiti znanja civilnog obrazovnog sustava u područjima koja nisu vojna, poput matematike, fizike i drugih temeljnih predmeta. Budući da se o tom dijelu obrazovanja skrbi civilna ustanova, vojnom dijelu studija ostavljaju se resursi i sredstva za razvoj specifičnih disciplina.

Dobro sam upoznata s europskim modelima vojnog obrazovanja, pogotovo NATO-ovih zemalja, no posebno me se dojmio američki sustav obrazovanja. Obišla sam brojne vojne obrazovne centre od West Pointa, US Army War Collegea, Riders Universityja do najprestižnijeg vojnog obrazovnog središta National Defense Universityja u Washingtonu. S West Pointom smo već uspostavili sustav razmjene kadeta, a u pregovorima smo s još nekim institucijama, no o tome još uvijek ne mogu javno govoriti. Ono što vam mogu otkriti jest da su i predstavnici ovih ustanova pokazali iznimno veliko zanimanje za naš sustav obrazovanja i suradnje civilnog i vojnog sektora.

Možete li usporediti uvjete studiranja studenata Sveučilišta u Zagrebu i kadeta Hrvatskog vojnog učilišta?

Kadeti imaju doista izvrsne uvjete studiranja. Osiguran im je kvalitetan smještaj, prehrana, zdravstvena zaštita, sveučilišna literatura, pribor, prijenosna računala. Na njima je samo briga o izvršavanju obveza. No, promatrajući kao civil, to nije nimalo jednostavno unatoč svim tim uvjetima, jer kadeti imaju vrlo intenzivan, do u detalje razrađen i isplaniran radni dan koji započinje u 6:00 ujutro i traje sve do 22:00 sata. Njihove akademske obveze samo su manji dio sveukupnih obveza u njihovu napredovanju kako bi postali uzorni časnici Hrvatske vojske. Za razliku od kadeta, studenti civili imaju puno opušteniji dnevni raspored i više slobodnog vremena.

Ponosna sam na svoje kolege sa Sveučilišta u Zagrebu koji to itekako razumiju i potpora su našim kadetkinjama i kadetima, koji su ušavši u svoju punoljetnost već donijeli odluku o svojem životnom pozivu i putu zbog čega im se iskreno divim.

”Kadetkinje i kadeti imaju posebno mjesto u mom srcu“

Kako vi kao predsjedavajuća vijeća vojnih studija, kao civil te prorektorica za studente našeg najvećeg sveučilišta i profesorica na Stomatološkom fakultetu doživljavate kadetkinje i kadete?

Na Sveučilištu u Zagrebu studira više od 60 000 studenata. Iako su mi svi dragi i smatram da je moje poslanje brinuti se za njih, moram reći da kadetkinje i kadeti imaju posebno mjesto u mom srcu.

Ponovit ću ovdje ono što sam rekla kadetkinjama i kadetima na prisezi u rujnu ove godine. Govorila sam im iz srca – kao majka, žena, profesorica i domoljub.

Kadeti imaju nešto što ih razlikuje od mnogih vršnjaka… Oni su autentični zaljubljenici u našu domovinu! Imaju poseban odnos prema hrvatskoj zemlji i ljudima koji ih okružuju.

Nisu lišeni ideala i nisu napustili Hrvatsku u potrazi za nekim drugim mjestom, gdje bi se osjećali više vrednovani ne samo po količinama naučena znanja, nego i po svojim ljudskim kvalitetama i potencijalu. Nisu ostali na pukoj, površnoj tradiciji koja se deklarira samo riječima, nego svoju odluku vjerodostojno svjedoče kroz svoj stav, svoju zrelost i odabir!

Samo mali broj mojih sveučilišnih kolega imalo je i ima tu sreću, baš moram reći sreću, upoznati vojni životni poziv. Osluškujući mnoge svoje kolege nastavnike, sa sigurnošću mogu reći da su kadetkinje i kadeti posebni, odgovorni, formirani, usmjereni mladi ljudi s kojima uživamo surađivati.

Iskreno se divim tim mladim ljudima – kako do sada tako i ubuduće neće mi biti teško svesrdno im pomagati na njihovu putu da postanu časnici, na ponos svih nas i naše domovine Hrvatske.

Razgovarala: Petra Kostanjšak

Foto: Tomislav Brandt