SIPRI-jeva lista sto tvrtki svjetske obrambene industrije s najvećim prihodima u 2015. pokazuje zanimljiv rast zapadnoeuropskih, a posebno korejskih tvrtki. Američki su divovi i dalje dominantni u svijetu, no ukupan im prihod pada već nekoliko godina zaredom, dok je strelovit rast prodaje oružja i vojne opreme ruskih proizvođača usporen…

Svjetsko tržište naoružanja, vojne opreme i usluga zadnjih godina nije obilježeno nekim velikim promjenama, a relativno mirna bila je i 2015., pokazuje analiza Štokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) objavljena 5. prosinca. Ona obuhvaća stotinu tvrtki koje su tijekom godinu dana imale najveće prihode na tržištu naoružanja. Analiza se uglavnom objavljuje na kraju godine za prethodnu godinu, zbog vrlo dubokog metodološkog pristupa međunarodnog tima analitičara.
Početak izrade liste seže u 2002. godinu, a u 2015. ukupan je prihod top-100 37 % viši no tada. Do 2011. bio je u stalnom porastu, najviše zbog ratnih i poratnih okolnosti u Iraku i Afganistanu, koje su stimulirale veću potrošnju ministarstava obrane i oružanih snaga svjetskih zemalja. Nakon što se situacija ipak stabilizirala, barem što se tiče vojne uloge zapadnih zemalja u tim područjima, krenuo je i pad. On, ipak, nikad nije bio drastičan, a u 2015. čak je i usporen. Naime, 2014. je za top-100 zabilježila pad od 1,5 % u odnosu na 2013., a 2015. tek 0,6 % u odnosu na 2014. Ukupan iznos koji su uprihodili u top-100 je 370,7 milijardi dolara. Kad bi se tome pribrojile kineske tvrtke, koje već tradicionalno nisu na listi zbog nepotpunih podataka, iznos bi bio još primjetno veći.

Kraj pada
S obzirom na to da u poretku elitnog društva, najjačih deset svjetskih tvrtki, nema baš nikakvih promjena u odnosu na 2014., možda je prikladno za početak zaviriti na naš Stari kontinent. Nakon petogodišnjeg konstantnog pada, velike tvrtke iz zapadne Europe prošle su godine zabilježile porast prihoda za 6,6 %, ukupan iznos bio je 95,7 milijardi dolara. Glavni udio u tome imaju Francuzi, njihovih šest imena iz top-100 povećalo je prodaju za primjetnih 13,1 %. Ako treba istaknuti jedno ime, to je Dassault Aviation Groupe, koja je u 2015. ostvarila za 750 milijuna dolara veće prihode no u 2014., zahvaljujući isporuci aviona Rafale Egiptu i predujmu koji su za iste letjelice dobili od Katra. Od tih su se ugovora “omastile” i druge francuske tvrtke, Thales i Safran, koje proizvode podsustave za Rafale. Thales je na putu povratka u top-10 s kojeg je ispao prošle godine, zaradio je 900 milijuna dolara više nego tada i sada je 11. u svijetu.
Zadovoljni su i njemački tržišni subjekti, i oni su u 2015. porasli za 7,4 %, što je ipak nešto manje no prethodne godine. Napreduju i Rheinmetall i ThyssenKrupp i Krauss-Maffei Wegmann.

Kupolama do vrha
Europa zaista može trljati ruke, u uzletu je bio i europski div među divovima, britanski BAE Systems, baš kao i druge tvrtke iz njihove zemlje. Pad prodaje u 2014. pretvoren je u rast od 2,8 % u 2015. Uzdigli su se transeuropski Airbus Group, talijanska Finmeccanica (današnji Leonardo) i Fincantieri te švedski Saab, a sume onih kojima su prihodi pali nisu u značajnom minusu. Na listi “strši” belgijska CMI (Cockerill Maintenance & Ingénierie). Taj proizvođač kupole za General Dynamicsovo oklopno vozilo Piranha gotovo je udvostručio zarađeni novac od vojne opreme i naoružanja i sa 134. mjesta u 2014. u 2015. je ušao u top-100, na 97. mjesto.
 Pogled prema velikim zemljama istoka Europe prvo nas vodi u Poljsku. Unatoč stalnim najavama velikih projekata modernizacije poljskog OS-a, prihodi njihova državnog konglomerata Polish Armaments Group bili su nešto malo manji nego u 2014. Potonja je godina za njih bila bum, kad su se i njihovi prihodi udvostručili i stigli u top-100. Zato je u 2015. napredovao ukrajinski UkrOboron Prom, prodavši robe i usluge u iznosu od 870 milijuna dolara i time skočivši za 28,1 %. Tri su razloga za to, kaže SIPRI-jev analitički tim: općeniti porast ukrajinskog vojnog proračuna, zatim prodaja vojnih vozila, streljiva te elektroničko-komunikacijske opreme ukrajinskoj vojsci, te činjenica da je taj državni konglomerat u 2015. preuzeo Antonov. Taj je proizvođač zrakoplova bila jedina velika neovisna ukrajinska obrambena tvrtka.

SAD smanjuje potrošnju
Naravno, tvrtke zapadnog svijeta (SAD i zapadna Europa) dominantne su po brojnosti, kao i po ukupnom udjelu prodaje top-100. No, kako su tvrtke iz Europe u porastu, tako su one iz SAD-a u padu i petu godinu zaredom, i to za 2,9 %. Država općenito smanjuje obrambenu potrošnju, a završetak ili smanjenje intenziteta operacija u Iraku i Afganistanu naštetili su mnogim američkim tvrtkama. U top-10 manje prihode nego u 2014. imaju Lockheed Martin, Boeing, L-3 Communications, a posebno United Technologies Corporation koja je 2015. Lockheed Martinu prodala svoju kćer mezimicu Sikorsky i u toj godini ima manje prihode za čak 3,5 milijardi dolara!!! U minusu su i Rolls-Royce, Textron, Honeywell, Leidos, General Electric…, no zato je u lijepom usponu Harris Coropration, specijaliziran za proizvodnju komunikacijskih uređaja, koji je s 29. skočio na 15. mjesto liste. Ohrabrujuća za američku industriju pojava je nekih manjih tvrtki u usponu, npr. CSRA, Engility  i Pacific Architects and Engineers (komunikacijsko-informacijske usluge i tehnologije). S istog se kontinenta na listu, zahvaljujući 92. mjestu tvrtke CAE koja je specijalizirana za zrakoplovne simulatore i obuku pilota, vratila Kanada.

Sporiji uspon
Ruska obrambena industrija i u 2015. imala je porast prihoda, njihove top-100 tvrtke (ima ih 11) za 100 milijuna probile su granicu od 30 milijardi dolara u 2015., s rastom od 6,2 %. No, u 2014. taj je rast bio čak 48,4 %, dakle, on više nije strelovit. Bez obzira na ukupno povećanje prihoda, zanimljivo je da su sve ruske tvrtke pale na listi u odnosu na 2014. Primjer je najjača ruska tvrtka Almaz-Antej, najpoznatija po proizvodnji sustava protuzračne obrane. Iako je uprihodila otprilike 200 milijuna dolara više nego protekle godine, u 2015. na SIPRI-jevoj su je listi pretekli već spominjani francuski Thales i američki brodograditelj Huntingtington Ingalls Industries i sada je na 13. mjestu. Da bi dospio u top-10, u kojoj još nikad nije bilo tvrtki iz te zemlje, Almaz bi trebao u godini dana uprihoditi barem još dvije milijarde dolara više od 6,6 milijardi u 2015.

Korejski procvat
Što se tiče SIPRI-jeve skupine zemalja s industrijom u usponu (emerging producers), procvat su doživjele tvrtke iz Južne Koreje, prihodi su im veći za čak 31,7 %. Korejska se vojska modernizira, Korejci uspijevaju i izvoziti svoje proizvode. LIG Nex1 prodajom je projektila, torpeda, radara, avionike, komunikacijskih i sustava za elektroničko ratovanje “skočio” za 34,7, a zrakoplovni specijalist Korea Aerospace Industries (KAI) za izvanrednih 51,7 %. Inače, sve su korejske tvrtke u top-100 povećale svoje prihode, a na listi su tri nove i sad ih ima ukupno sedam.
Zadovoljni su i Turci (ASELSAN i TAI), koji uz opremanje svoje vojske sve češće izvoze naoružanje, najjače tvrtke prodale su za 10,2 % više. I indijske tvrtke rastu, za 9,3 %, no taj je rast više temeljen na domaćoj kupnji nego na izvozu. Među proizvođačima u usponu nominalno je i obrambena industrija Južne Amerike, no ona nikako da se stabilizira: njezin jedini predstavnik na listi, brazilski Embraer, doživio je veliki pad sa 61. na 88. mjesto, smanjivši prihode u 2015. za više od 300 milijuna dolara. Gospodarska kriza u Brazilu prekinula je ili usporila mnoge ambiciozne projekte koji su trebali biti povjereni domaćim tvrtkama.

Ostali etablirani proizvođači
Od država sa snažnom obrambenom industrijom još vrijedi spomenuti Izrael i Japan. Oni su u SIPRI-jevoj skupini ”ostali etablirani proizvođači“ zajedno s Australijom, Poljskom, Singapurom i Ukrajinom. Ipak, potonje tri zemlje imaju samo po jednog predstavnika u top-100. Poljske i ukrajinske smo već spomenuli, a singapurski je ST Kinetics. Dakle, izraelski Elbit Systems, IAI i Rafael odreda su narasli, tome je pridonijela i izvozna ekspanzija, dok su japanske tvrtke u laganom padu, ponajviše zbog gotovo pola milijarde dolara manjih prihoda Mitsubishi Heavy Industriesa no u 2014. No, to su samo brojevi obrambenog dijela proizvodnje, taj div itekako nadoknađuje sve na drugim industrijskim poljima.
I na kraju, Kina. Dakle, SIPRI tamošnje tvrtke ne uvrštava na listu, no svaki put njegovi analitičari nagađaju kako bi one otprilike mogle biti smještene na listi. Riječ je o konglomeratima u državnom vlasništvu i barem bi njih devet imale svoje mjesto u Top-100, njih četiri do šest u top-20, a proizvođač zrakoplova AVIC i sustava za kopnenu vojsku i PZO Norinco u prvih deset. Ne zaboravimo, kineska obrambena potrošnja upeterostručila se od 2000. do 2015., a njihove oružne sustave sve više kupuju strane zemlje.

Domagoj VLAHOVIĆ