Europska obrambena agencija (EDA) u prosincu je prošle godine objavila Izvješće o obrambenim podacima za 2020. – 2021., u kojem se detaljno navode i analiziraju kumulativni obrambeni troškovi 26 članica

U izvješću o obrambenim podacima koje je Europska obrambena agencija (EDA) objavila 8. prosinca, početni dio obuhvaća usporedbu obrambenih troškova 26 članica, a to su sve zemlje Europske unije, osim Danske. Zanimljivo, u prigodnoj publikaciji nisu navedena imena, nego samo brojevi koji se vežu za pojedinu članicu. U svakom slučaju, jasno je da su dani smanjivanja troškova i uštede na obrambenoj potrošnji prošlost. Danas je zanimljivo pročitati naslove EDA-inih izvješća otprije desetak godina, koji su pokazivali puno drukčije trendove. Svakako treba napomenuti da EDA svoje podatke i analize temelji većinom na podacima koje dobiva iz nacionalnih ministarstava obrane. Stoga je suvišno očekivati da već budu spremni podaci za 2022., koji bi zbog novih sigurnosnih okolnosti u Europi mogli biti puno zanimljiviji. No, i usporedba 2020. i 2021. pokazala je neka nova kretanja. Dakle, ukupni troškovi za obranu 26 članica EDA-e u 2021. iznosili su 1,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 214 milijardi eura. To je povećanje od daljnjih 6 % u odnosu na 2020. i sedmu godinu uzastopnog rasta. Izvješće EDA-e upućuje na to da zemlje ulažu više nego ikad u nabavu obrambene opreme te istraživanje i razvoj s porastom od 16 % u usporedbi s 2020., u ukupnom iznosu od rekordnih 52 milijarde eura. Porast potrošnje od 6 % u usporedbi s 2020. godinom znači i najvišu godišnju stopu rasta od kako se trend počeo mijenjati nakon 2015. godine i globalne financijske krize. U usporedbi s povijesnim minimumom dosegnutim 2014., izdaci za obranu porasli su za gotovo 52 milijarde eura, odnosno 32 %.

Zajedničke investicije

Naravno, EDA-ino izvješće otkriva da se kontinuirano kumulativno povećanje ukupne potrošnje jasno vidi u nacionalnim brojkama. U 2021. od 18 članica koje su povećale potrošnju, šest ih je povećalo za 10 % ili više. Najveća povećanja iznosila su više od četiri milijarde eura u Italiji u apsolutnom iznosu i 42 %, 33 % i 27 % u relativnom iznosu u Finskoj, Grčkoj i Sloveniji. Što se tiče Republike Hrvatske, vrijedi podsjetiti na Godišnje izvješće o obrani za 2021. godinu koje je 20. listopada 2022. ministar obrane Mario Banožić predstavio Odboru za obranu Hrvatskog sabora. Naglasio je kako je u 2021. godini proračun iznosio oko 7,2 milijarde kuna čime su dostignute smjernice NATO-a o izdvajanjima za obranu od 2 % BDP-a, od kojih 20 % za modernizaciju i opremanje. Međutim, osam zemalja članica EU-a smanjilo je potrošnju u 2021., pri čemu je najveće nacionalno smanjenje iznosilo 15 % u relativnom iznosu. EDA-ino izvješće zaključuje da su se izdaci za obranu globalno oduprli gospodarskom utjecaju izazvanom pandemijom COVID-19. Najave članica nakon ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine signaliziraju da će se povećanja rashoda vjerojatno nastaviti u idućim godinama.

Značajno povećanje pojedinačne potrošnje za obranu ipak se pretočilo i u znatan porast zajedničke (kolaborativne) europske potrošnje, ali još uvijek znatno ispod dogovorenih mjerila. Naime, 2021. godine članice EU-a izdvojile su rekordnih 7,9 milijardi eura za europske projekte nabave vojne opreme, što je gotovo dvostruko više od 4,1 milijarde eura zabilježenih 2020. godine. Potrošnja na zajedničku nabavu u 2021. iznosila je 18 % ukupne nabave obrambene opreme, što je povećanje u odnosu na 11 % u 2020. Razlog je i veći broj članica koje su dostavile podatke u 2021. u usporedbi s 2020. Međutim, referentna vrijednost od 35 % europske zajedničke nabave obrambene opreme, koja je također obveza u okviru Stalne strukturirane suradnje (PESCO), nije postignuta. Da bi se u tome uspjelo, potrebno je gotovo pa udvostručiti ulaganja iz 2021., što znači ukupno 15,1 milijardu eura.

Za izazove koji dolaze

U 2021. potrošnja članica EU-a na obrambeno istraživanje i tehnologiju (R&T) iznosila je 3,6 milijardi eura, što je velik porast od 41 % u usporedbi s 2020. Kad se pogledaju podaci iz 2016., kad je potrošnja na R&T bila povijesno najniža, rashodi u 2021. gotovo su se utrostručili. U 2021. ukupno je odvojeno više od jedne milijarde eura čime je dosegnuta dogovorena referentna vrijednost od 2 %. Međutim, taj trend velikim dijelom pokreću Njemačka i Francuska, koje su zaslužne za više od 80 % ukupnih izdataka za istraživanje i tehnologiju na području obrane. Kao i 2020., one su i dalje jedine dvije članice koje su dosegnule referentnu vrijednost od 2 %.

Članice su 2021. godine potrošile 248 milijuna eura na projekte istraživanja obrambene tehnologije u suradnji s drugim državama EU-a, što je prvi značajan rast u ovom području nakon nekoliko godina. Danas se samo 7 % ukupnih rashoda za istraživanje obrambene tehnologije troši u suradnji, što je drugi najniži iznos koji bilježi EDA, i daleko od zajedničke referentne vrijednosti od 20 %. Visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i voditelj Europske obrambene agencije Josep Borrell tijekom javne objave izvješća na godišnjoj EDA-inoj konferenciji 8. prosinca rekao je da je europska obrambena suradnja uvelike odmaknula, no premalo se troši na projekte koji podrazumijevaju tu suradnju. ”Samo trošenje nije dovoljno, moramo to činiti bolje, a to znači zajednički. To je jedini način da se europske oružane snage učinkovito opreme za izazove koji dolaze,” prokomentirao je Borrell.

---

EDA-ini BROJEVI

EDA-ino izvješće, temeljeno na podacima koje je dostavilo 26 ministarstava obrane, otkriva da su ukupni izdaci za obranu predstavljali 2,9 % ukupnih državnih rashoda tih zemalja. Još neke od analiza navode:

• Od 52 milijarde eura potrošenih na ”ulaganja“ u obranu, 82 % ili 43 milijarde eura iskorišteno je za nabavu opreme, a 18 % ili devet milijardi eura za istraživanje i razvoj. Isti omjer u postotcima postignut je i u zadnje tri godine.
• Potrošnja za istraživanje obrambene tehnologije neujednačena je među članicama, kod njih je 13 u porastu, a kod 12 u padu dok je kod samo jedne nepromijenjena. S 3,7 % ukupnih rashoda za istraživanje i tehnologiju, Njemačka je najviše izdvojila u tom području
  

  ---

PRIPREMIO:  Tomislav Vidaković