Prikaz knjige: Hrvatske vojne odore iz Domovinskog rata

Knjiga “Odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990. – 1996.” autora Marina Sabolovića na pregledan i detaljan način izlaže povijest nastanka, transformacija i razvoja službenih odora hrvatskih oružanih formacija – policijskih i vojnih – u razdoblju od 1990. do završetka Domovinskog rata

Na više od 240 stranica, kroz deset poglavlja i uz brojne fotografije, knjiga “Odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990. – 1996.”, autora Marina Sabolovića i u nakladi izdavačke kuće Meridijani, bogat je izvor informacija o nastanku i razvoju hrvatskih vojnih odora

Autor oblikuje rad u dvije cjeline: u prvoj, uvodnoj, obuhvaća uvjete i proces ustrojavanja hrvatskih oružanih formacija, dok u drugoj obrađuje problematiku službenih odora počevši od 1990. i korištenja odora milicije s hrvatskim šahiranim grbom na čeonom dijelu kape pa do Jarunskog mimohoda 30. svibnja 1995., koji smatra pokazateljem postignute standardizacije službenih vojnih odora.

Knjiga ocrtava vremenski i povijesni kontekst u kojem se odore razvijaju: odore hrvatskih oružanih formacija nastaju kad i samostalna Republika Hrvatska. U početku su improvizirane i sastavljene od priručnih iskoristivih elemenata, da bi se, do 1996., službene vojne odore zajedno s pripadajućim vojnim znakovljem dopunjavale i razvijale konačno dosežući razinu na kojoj Oružane snage Republike Hrvatske i formalno postaju sljedbenice Ženevske konvencije koja propisuje jasno isticanje vojnih oznaka, oznaka činova i funkcija te jasnu crtu zapovijedanja, odgovornosti i discipline.

Tijekom tog vremena odore hrvatskih oružanih formacija i znakovlje mogu se, uz ostalo, promatrati kroz simbole koji su, pogotovo u povijesnim turbulencijama, snažan element izražavanja nacionalnog i kulturnog identiteta. One su oznaka pripadnosti (i zajedništva), koja kod stanovništva budi osjećaje u skladu s njegovim sentimentom prema vojsci.

Znanstvenik i iskusan kolekcionar, autor Marin Sabolović precizno prati promjene službenih odora koje su se do 1996. nerijetko očitovale u detaljima: izmjena kapa, opasača, promjena kroja ili dodavanje određenih elemenata. Zbog nedostatka pravilnika kojim bi bila olakšana kronologija izrade i uvođenja službenih odora, njihovo praćenje, razumijevanje te u konačnici i izlaganje javnosti u knjiškoj formi bio je zahtjevan posao.

Knjiga “Odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990. – 1996.” značajan je korak u dokumentiranju nastanka i razvoja vojnih odora koje, osim što su dominantan vizualni identitet Oružanih snaga Republike Hrvatske, istodobno ispunjavaju funkciju radne odjeće, simbola, pripadnosti, šalju neverbalnu poruku itd. Marin Sabolović daje tako velik doprinos daljnjem proučavanju nastanka i transformacije hrvatskih vojnih odora kao vrijednog dijela suvremene vojne povijesti.

Lada Puljizević