Unutar granica vojnog poligona ”Eugen Kvaternik“ na Slunju obitavaju i razmnožavaju se sve tri vrste velikih zvijeri: medvjed, vuk i ris. U suradnji s Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu u sklopu međunarodnog projekta LIFE Lynx na području slunjskog poligona posebno se istražuje populacija risa

Premda je naš najveći vojni poligon ”Eugen Kvaternik“ na Slunju najčešće domaćin najvećih obučnih događaja, kao i najzahtjevnijh vojnih vježbi, poznato je da je on ujedno i dom brojnim divljim životinjama, a unutar njegovih granica obitavaju i razmnožavaju se sve tri vrste velikih zvijeri: medvjed, vuk i ris.

Kad je riječ o risu i vuku, područje vojnog poligona strateški je iznimno zanimljivo, a kretanje tih životinja istražuje se s posebnom pažnjom. Ministarstvo obrane, odnosno Odjel za zaštitu okoliša, i Oružane snage Republike Hrvatske u tom kontekstu ostvarili su suradnju s Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu u provedbi međunarodnog projekta LIFE Lynx čiji je glavni cilj prikupiti spoznaje o populaciji risa u Hrvatskoj.

”Riječ je o međunarodnom projektu, koji je započeo 2017. i trajat će do 2024. U njemu sudjeluje pet zemalja – Italija, Slovenija, Hrvatska, Slovačka i Rumunjska. Slovačka i Rumunjska su zemlje, u kojima se hvataju risovi i potom se radi repopulacija na području Hrvatske, Slovenije i Italije. Cilj je projekta dovesti ‘svježu krv’ u našu populaciju koja je genski oslabljena i nedostaje joj genske raznolikosti kako bi bila zdrava i održiva i kako bi se mogla boriti sa zaraznim bolestima ili nekim ekološkim i okolišnim čimbenicima,” objašnjava doktorantica na Veterinarskom fakultetu i stručna suradnica na projektu Ira Topličanec. Naime, to je životinja čija brojnost značajno pada od devedesetih godina, a najvažniji uzrok izumiranja risova jest parenje u srodstvu. Stoga je 2013. njihov status revidiran kao kritično ugrožene vrste te je preporučeno naseljavanje novih životinja kao jedina mogućnost zaustavljanja parenja u srodstvu.

Prije početka ovog projekta nije postojala točna slika o rasprostranjenosti i brojnosti risa, a kroz projekt, uz pomoć snimaka na automatskim kamerama, tj. fotozamkama, dobiven je njihov minimalan broj. Najviše populacije risa ima na području središnjeg dijela Like, odnosno Velebita, Gorski kotar je također područje na kojem su snimljene, a zabilježena je i njegova prisutnost na Dinari. Poznato je da ih je ukupno 60 na području cijele Hrvatske. Dosad je u sklopu projekta LIFE Lynx u Hrvatsku i Sloveniju iz Slovačke i Rumunjske uvezeno sedam risova, a od ukupno četiri planirana, u Hrvatsku su dosad ispuštena tri risa.

Biološka raznolikost

Područje vojnog poligona ”Eugen Kvaternik“ na Slunju teritorijalno je prijelazni dio, odnosno ondje risovi s Plitvičkih jezera cirkuliraju prema Gorskom kotaru. Između tog područja su nizine kamo risovi ne zalaze jer se više drže šumskog područja  zbog dobrog zaklona, najveće gustoće plijena i najboljih uvjeta za lov.

”Ministarstvo obrane i Oružane snage prihvatili su suradnju s Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a vojni poligon ”Eugen Kvaternik“ izabran je za istraživanje jer je svojim položajem, veličinom prostora i konfiguracijom tla idealan za prirodno stanište risa. Uprava za materijalne resurse preko Sektora za vojnu infrastrukturu,  odnosno Odjela za zaštitu okoliša prepoznala je značaj predmetnog projekta u cilju očuvanja biološke raznolikosti na vojnim lokacijama,” kaže brigadir Enver Smajli iz Odjela za zaštitu okoliša. Premda se na slunjskom poligonu odvijaju brojne vježbe, koje uključuju intenzivna bojna gađanja, a samim time i snažne detonacije, čini se da te aktivnosti životinjama ne smetaju u tolikoj mjeri da bi ga napustile.

”Povremene vojne aktivnosti životinjama manje smetaju od neprekidnih i sveprisutnih raznih aktivnosti ljudi izvan vojnih područja. Navedena spoznaja golemo je prirodno blago s kakvim se može pohvaliti mali broj vojnih lokacija u Europi,” smatra brigadir Smajli. Stručna suradnica na projektu Ira Topličanec dodaje: ”Poligon je dovoljno velik i aktivnosti koje ih uznemiravaju nisu toliko kontinuirane pa se ondje zadržavaju.”

Skupljanje podataka

Suradnja Ministarstva obrane i Veterinarskog fakulteta na ovom projektu započela je 2018., a ubrzo su na vojnom poligonu postavljene i fotozamke kako bi se pratila prisutnost risa na području poligona.

”Na zabačenim lokacijama, na kojima je bilo vjerojatno da se risovi kreću, postavili smo prvih pet fotozamki. Trebalo je godinu dana da se snimi prvi ris. Na području poligona trenutačno su dvije fotozamke jer smo suzili područje gdje obitava ris. Znamo da na poligonu obitavaju minimalno dva risa i njih smo snimili,” kaže brigadir Smajli.

Risovima, koji su uvezeni i pušteni na području Republike Hrvatske, stavljena je telemetrijska ogrlica povezana GSM mrežom i satelitom. Kad se na ogrlici skupi određena količina podataka i kad životinja dođe na područje sa signalom, spaja se na mrežu i tako se dolazi do vrijednih bihevioralnih podataka poput onih o kretanju risa, hvatanju plijena, gdje boravi tijekom dana.

”Zahvaljujući telemetrijskoj ogrlici, s kojom je obilježen ris ispušten u Sloveniji, vidjelo se da provodi vrijeme s lokalnom ženkom. Ubrzo je potvrđeno da je ženka okotila mlado i tako je dobiven prvi potomak nastao razmnožavanjem risa s Karpata i autohtonog risa što je zapravo i cilj LIFE Lynx projekta. Dovođenje životinje samo je prvi korak, ali on ne vodi nikud ako se životinje ne razmnože i ako se ne postigne genska raznolikost,“ objašnjava docentica na Veterinarskom fakultetu i koordinatorica na projektu Magda Sindičić te posebno ističe važnost suradnje s Ministarstvom obrane u proučavanju i istraživanju risa i vuka kako bi se lakše upravljalo zaštitom tih vrsta.

”Budući da su na području vojnog poligona ‘Eugen Kvaternik’ zastupljene sve tri velike zvijeri, Ministarstvo obrane rado pomaže da se dođe do točnih podataka o tim životinjama. Cilj nam je pomoći znanstvenoj zajednici,” zaključuje brigadir Smajli.

---

Čopor vukova i medvjedi na vojnom poligonu

Uz risove, na području vojnog poligona ”Eugen Kvaternik“ obitavaju i vukovi, strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj, ali i medvjedi.

”Osim uvezenih, i domaći risovi obilježeni su ogrlicama za praćenje kako bismo saznali ekološke parametre njihova načina života. To radimo i s vukovima i medvjedima već duže vrijeme. Telemetrijskim praćenjem na daljinu može se, a da se životinju uopće i ne vidi, saznati gdje se zadržava, kreće, vidjeti što je radila u staništu. U zadnjih pet godina na području Plitvica uspjeli smo pratiti pet risova i pet vukova. Što se tiče vukova, pokazalo se da na području Nacionalnog parka Plitvička jezera i okolnim područjima postoji tri čopora od kojih svaki koristi jedno određeno područje. Jedno od tih jest i područje vojnog poligona na Slunju.

Naime, cijeli vojni poligon i jedno lovište između poligona i Nacionalnog parka sastavni je dio teritorija jednog od čopora koji pratimo,” kaže profesor na Zavodu za biologiju Veterinarskog fakulteta Josip Kusak te dodaje kako je u sklopu praćenja velikih zvijeri na području Nacionalnog parka zabilježeno i da jedan medvjed obitava na području poligona gdje je i više puta snimljen. Potvrđeno je da se radi o mužjaku nazvanom Željko koji je 4. svibnja 2017. uhvaćen u Nacionalnom parku Plitvička jezera u sklopu monitoringa velikih zvijeri na području parka i od tada se njegova aktivnost prati pomoću ogrlice.

Tekst: Martina Butorac

Foto: Mladen Čobanović i arhiva Veterinarskog fakulteta