Početak 1992., uz dolazak mirovnih snaga UN-a, za koje se vjerovalo da će zaustaviti rat, obilježilo je međunarodno priznanje Hrvatske 15. siječnja. Francesco Cossiga prvi je predsjednik koji je službeno posjetio Hrvatsku, i to dva dana nakon međunarodnog priznanja. Međutim, fotografija njegova posjeta skriva jedan rijedak predmet

Nakon što je 2. siječnja 1992. godine u Sarajevu između predstavnika Republike Hrvatske i JNA potpisan sporazum o potpunom prekidu vatre u Hrvatskoj, počela je i primjena mirovnog plana Ujedinjenih naroda i dolazak mirovnih snaga. U međuvremenu, od proglašenja neovisnosti Hrvatske u lipnju 1991. i međusobnog priznanja novonastalih država, Island je prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku 19. prosinca 1991. godine. Uslijedila su priznanja Njemačke, Italije, Švedske i Vatikana početkom siječnja 1992., najavljivana još od prosinca 1991., a konačno priznanje 12 članica Europske zajednice i osam nečlanica 15. siječnja označilo je i međunarodno priznanje Republike Hrvatske.

Nakon međunarodnog priznanja, već 17. siječnja 1992. uslijedio je i prvi službeni posjet Hrvatskoj. Radilo se o posjetu talijanskog predsjednika Francesca Cossige, za čiji su dolazak ubrzano izrađeni i prvi prototipovi službenih odora. Jednu je od njih nosio prvi pobočnik predsjednika Republike Hrvatske general Velibor Kikerec. Fotografija prvog službenog posjeta predsjednika druge države Hrvatskoj otkriva i prvi tip bodeža koji nosi časnik odjeven u protokolarnu ceremonijalnu odoru. Radi se o bodežu koji je proizvodilo poduzeće IKOM Zagreb. Prvotno je predviđen za časnike, međutim, njegovo nošenje nije bilo praktično i vrlo brzo odustalo se od serijske proizvodnje. Onaj izrađeni dio dobio je manji broj hrvatskih generala, a korišten je samo kao dio odore počasne postrojbe predsjednika Republike Hrvatske.

Fotografija je poslužila upravo u datiranju tog prvog tipa bodeža, koji se nalazi u fundusu Stalnog muzejskog postava Domovinskog rata. Ratne fotografije i snimke nisu samo svjedoci jednog slavnog vremena već su i povijesni predmeti koji služe za dataciju i determinaciju događaja i predmeta koji su, više od 30 godina od početka Domovinskog rata, postali dijelom muzejske baštine.

Marin Sabolović