“Referat o borbenom djelovanju i gubicima 9. korpusa OS SFRJ” tijekom 1990./1991. (II. dio)

U prošlom je broju Hrvatskog vojnika prikazan prvi dio “Referata Komande 9. korpusa OS SFRJ”, koji je 2. prosinca 1991. iz Knina, gdje je bilo sjedište spomenutog Korpusa, general-potpukovnik Vladimir Vuković, “komandant” 9. korpusa JNA, odnosno OS SFRJ, uputio “Štabu Vrhovne komande OS SFRJ u Beogradu”. U drugom poglavlju tog dokumenta, koji svjedoči o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku 1991. i ulozi JNA u njoj, govori se o tadašnjem brojčanom stanju jedinica, o problemima u njima i o mogućim rješenjima, o političkom sukobu među Srbima na okupiranom području, o motiviranosti pripadnika 9. korpusa za borbu te se ocjenjuje stanje na okupiranom teritoriju.
Zanimljivo je da se u dokumentu, među onima koji nisu motivirani za borbu, uz veći broj Albanaca (u dokumentu se nazivaju “Šiptari”) i jedan broj Makedonaca, navode i vojni obveznici s teritorija Srbije i Vojvodine, dok se za pripadnike s teritorija “SAO Krajine” i Republike Crne Gore navodi da su dobro motivirani i dobri borci, pa se postavlja pitanje kako za borbu motivirati “rezervni sastav sa teritorija Republike Srbije”. Sve to potvrđuje umiješanost Srbije i Crne Gore u agresiju na Hrvatsku 1991. godine. Uz navedene podatke treba primijetiti da je u poimeničnom popisu pripadnika 9. korpusa poginulih 1991. u borbenim djelovanjima (podaci iz drugog dokumenta) neuobičajeno velik broj “nesretnih slučajeva” kad je riječ o pogibiji pripadnika 9. korpusa koji nisu bili srpske narodnosti.
Također, i sadržaj dokumenta potvrđuje da se u ratu ne smije “robovati” strogoj zakonskoj proceduri pri određivanju zapovjednika i njihovu napredovanju jer se na terenu, u praktičnom djelovanju, dokazuje sposobnost koja katkad više znači od samog teorijskog znanja, pa se preporučuje prilagođivanje takvim ratnim prilikama i promjena postojeće zakonske procedure. Istodobno je zatraženo da se u “okviru Korpusa” formira nastavni centar “za obuku rezervnog sastava u rukovanju i opsluživanju pojedinih oruđa-sistema”. Među ostalim, spomenuto je da je područje Knina bilo “manje zahvaćeno mobilizacijom”, što je, posebice u kasnijem razdoblju rata, izazivalo velike prijepore između Knina i ostalih gradova u “Republici Srpskoj Krajini”, odnosno na okupiranom području Hrvatske. Naveden je usto i problem popune jedinica Korpusa, koji se pojavio i zbog obećanja njegovim pripadnicima da će na bojištu boraviti najviše 45 dana, nakon čega će im doći smjena, što se, međutim, često nije provodilo.

IZVOR
2. Sadašnje stanje jedinica, problemi, moguća rešenja i ocena stanja na teritoriji
Korpus je u momentu zaoštravanja političke situacije u SAO Krajini bio popunjen sa 4.098 ljudi ili 29%. Otpočinjanjem eskalacije sukoba u prvoj fazi dejstva korpusa, počelo se sa formiranjem ratnih jedinica tako, da je do otpočinjanja b/d korpusa bio popunjen sa 4.705 ili 33%.
Od početka izvodjenja borbenih dejstava i sa njihovom učestalošću, narastao je procent popune i formiranje odgovarajućih jedinica, tako da sada korpus ima 17.862 ljudi ili 64%.
U popuni ratnih jedinica 9. K korištena je teritorija 3 opštine umesto 14 (ostale na prostoru RH), što je objektivno uticalo na mogućnost popune jedinica, posebno sa kritičnim specijalnostima. Ovi problemi su ublaženi proširenjem teritorije popune na opštine Gračac i D. Lapac i organizovano upućivanje v/o sa teritorija drugih Republika.
Popuna jedinica K je dana u prilogu br. 2 i 2a.
Cenimo, da je organizacijsko formacijska struktura 9. korpusa, obzirom na zonu odgovornosti i zadatke koje izvršava, neadekvatna, te smo pristupili planskom formiranju 316. i 11. mtbr.,
316. brigada je pri kraju formiranja, a 11. formiramo nakon izvlačenja mirnodopskog jezgra i MTS iz Šibenika.
Sa 4 brigade koje ćemo imati uz artiljerijski puk, mpoap, inžinjerijski puk, puk PVO i ostale prištabske jedinice potrebno nam je razviti 3-4 br TO.
Imamo formirane 3 brigade, dok četvrtu koja se treba formirati na prostoru Knina nismo formirali zbog političkih sukoba koji su trenutno izraženi u SAO Krajini.
Veliki značaj u formiranju RJ 9. K imala je podrška koju smo dobili od PU SSNO i III Uprave GŠ OS SFRJ, čime je kvalitativno-kvantitativno poboljšana ukupna popuna korpusa.
Svi sastavi na teritoriji SAO Krajine čvrsto su uvezeni u jedinstvenu celinu i pod komandom su 9. K. Komanda korpusa uspešno ispoljava uticaj na sve elemente funkcionisanja vojne organizacije i borbene upotrebe snaga.
Jedinstvo vojne organizacije i uspešno izvodjenje borbenih dejstava afirmisalo je 9. K i stekao je ogromnu popularnost na prostoru u zoni odgovornosti pa i šire.
Opšte raspoloženje za borbu i aktivnog i mirnodopskog sastava je povoljno. Veoma je mali-neznatan broj onih, koji nisu motivisani za borbu. To su veći broj Šiptara, jedan broj Makedonaca i vojni obaveznici sa teritorije Srbije i Vojvodine. Pripadnici RJ sa teritorija SAO Krajine i Republike Crne Gore dobro su motivisani i kao borci su dobri. Dobrovoljci Srpske garde prihvatili su jedinstveno obeležje i dobri su borci.
Oseća se potreba efikasnijeg sprovodjenja odluka o jedinstvenom označavanju pripadnika JNA i TO. Ovaj problem bi trebalo rešiti što pre. Za efikasnije RiK (“rukovođenje i komandovanje”), posebno predvidjanje u zoni odgovornosti korpusa, treba se rešiti dva opasna žarišna problema, a to su suzbijanje političkih sukoba u SAO Krajini i motivisanje za borbu rezervnog sastava sa teritorija Republike Srbije.
Jedinice 9. K, snage TO i MUP SAO Krajine su postale kompaktne borbene celine. Ističu se komande brigada i pojedine komande bataljona-diviziona. Imamo pojave da nam se jedan broj komandira četa i vodova ne snalazi u borbi, a isto tako imamo ljude koji se afirmišu u borbi i stiču poverenje. Ovo nameće zahtev da se kvalitativno menja zakonska procedura unapredjenja starešina kako bi efikasnije izgradjivali sopstveni komandni kadar. Analizom popune jedinica korpusa i osposobljavanja posada i posluga u oklopno-mehanizovanim jedinicama, artiljeriji, ARJ PVO, inžinjeriji i na drugim sistemima, došli smo do zaključka, da ćemo imati velike probleme otpuštanjem Novembarske, Decembarske i Januarske partije vojnika. Da bi ove probleme razrešili, smatramo da je neophodno potrebno, da se u okviru korpusa formira nastavni centar za obuku rezervnog sastava u rukovanju i opsluživanju ovih orudja-sistema.
Popuna ratnih jedinica sa rezervnim sastavom je vršena sa teritorija SAO Krajine i ona je skoro iscrpljena.
Pojedini delovi teritorije kao što su Cetinska krajina, s. Kosovo i Knin su manje zahvaćeni mobilizacijom, a zbog neefikasnog funkcionisanja sistema vlasti ne preduzimaju se nikakve mere.
U razvoju i formiranju 11. mtbr, da bi se obezbedio kvalitet popune, potrebno je proširiti prostor mobilizacije i obuhvatiti teritorije vojnog odseka Drvar.
U popuni jedinica korpusa i održavanja visokog stepena borbene gotovosti, obećanje o 45 dana boravka u jedinici i nakon toga smena vojnih obveznika, nametnula nam je veće probleme od dejstva neprijatelja na frontu. Rešavanje problema mobilizacije treba i dalje dogradjivati negovanjem dobrovoljačke komponente popune i primenom finansijskih i drugih stimulativnih mera.
Pretpočinjavanjem 405. PoB Komandi korpusa imalo je puno opravdanje jer je uspostavljena jedinstvena organizacija PoOb.
Pozadinske jedinice korpusa popunjene su u proseku sa 30% ljudstva i 40% transportnih sredstava, ali uz povećano naprezanje i napore obezbedjuju jedinice na vrlo širokom prostoru i na teritoriji koja je oskudna u svakom pogledu.
Potpuna iscrpljenost teritorije zahteva hitnu i što veću materijalnu podršku u svakom pogledu, kako od JNA tako i od Jugoslavije. Da nije Armije na tom prostoru, koja kroz lične dohotke i duga davanja praktično i izdržava i održava narod, ustanove i TO, odavno bi zavladala krajnja oskudica.
U znatnoj meri smanjene su rezerve u hrani, opremi i naoružanju. Zahtevano je stvaranje što većih rezervi na ovom prostoru, a popuna preko nadležnih uprava je u toku.
Ističem da je sektor pozadine SSNO vrlo brzo i vrlo odgovorno reagovao na sve naše zahteve.
Problemi u popuni ublaženi su i time što su izvesne rezerve hrane, opreme i municije izvučene u Kninu iz garnizona Sinj, Zadar, Drniš i Šibenik. Kritična je popuna municijom za tenkove za kalibar 125mm, protivtenkovske rakete 9M14M, 40mm za topove L.70.
Jedinice korpusa izmestile su 5 garnizona, odnosno 3 školska centra, 9 jedinica ranga puka, 6 jedinica ranga bataljona i 4 velika skladišta. Radi se oko 35000 tona materijala, koji je delom zadržan u Kninu, a više upućen na druga odredišta. (Pregled izmeštanja jedinica-Prilog broj 4).

Nedostaje Prilog 2a (Stanje i popuna 9. korpusa po RF 02. 12. 1991.) i Prilog 3 (Pregled stimulativnih mera). Prilog 4 bit će prikazan u sljedećem broju Hrvatskog vojnika.

dr.sc Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR