Unutar irskih obrambenih snaga (IDF – Irish Defence Force) postoji specijalna postrojba koja je poznata po svom irskom nazivu Sciathán Fianóglach an Airm. Kako ne postoji engleska riječ koja bi u potpunosti mogla definirati irski pojam fianóglach najprihvatljiviji naziv za tu postrojbu bio bi “Rendžerska satnija kopnene vojske”. Semantički pojam “fianóglach” sastoji se od dvije riječi: “fian” i “óglach” te povezuje tradicije “Na Fianna” (legendarnih irskih ratnika) i irskih dragovoljaca na čijim su tradicijama niknule današnje irske obrambene snage (“glaigh na h-ireann).

Postrojba je formirana 1980. od ponajboljih vojnika, dočasnika i časnika irskih oružanih snaga i predstavlja irsku vojnu postrojbu za specijalna djelovanja i antiterorističko ratovanje. Sjedište i zapovjedništvo postrojbe nalazi se u Curragh Campu u administrativnom području okruga Kildare. Riječ je o postrojbi čija se brojčana snaga kreće u rasponu 100 – 150 pripadnika, ustrojenih u nekoliko operativnih vodova od kojih je svaki specijaliziran za posebne zadaće. Svaki operativni vod sastavljen je od nekoliko borbenih skupina, sastavljenih od 4-7 rendžera. Gordi i ponosni Irci, dio svoje vojne tradicije iz rata za svoju slobodu i neovisnost od britanske krune, ugradili su i u službeni moto ove postrojbe na koju su izrazito ponosni. Ona na irskom (i hrvatskom prijevodu) glasi: “Glaine ár gcroí – Neart ár ngéag – Agus beart de réir ár mbriathar” – “Čistoća naših srca – Snaga naših ruku -Predanost našim zavjetima”

Razvoj postrojbe
Tijekom četverogodišnjeg razdoblja od početka 1968. do konca 1971. mala skupina izabranih vojnika dragovoljaca poslana je u SAD gdje je pohađala posebnu obuku zajedno s američkim rendžerima. Tečaj za irske rendžere izvođen je u više faza u jednom od najpoznatijih središta za obuku specijalnih snaga u Fort Benningu u saveznoj državi Georgiji. Dragovoljci koji su izabrani za taj tečaj bili su probrani iz redova starijih dočasnika i časnika iz svih grana irskih oružanih snaga. Nakon uspješno završene obuke u SAD-u ova skupina je postala jezgrom koja je u Irskoj počela s prvim programom obuke specijalnih snaga.

Inicijalni tečaj prvih “domaćih” irskih specijalaca započeo je 1972. u sjedištu postrojbe u Curragh Campu. Polaznici prvog tečaja izabrani su bez obzira na čin i položaj koji su imali, iz svih triju grana oružanih snaga. Na ovom tečaju polaznici su uvježbavani u streljačkim vještinama, individualnim vojnim vještinama, borbenoj taktici malih specijalnih postrojbi i naravno, mukotrpno su radili na podizanju standarda fizičke izdržljivosti. Razdoblje od kasnih sedamdesetih pa do sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća bilo je karakteristično po velikoj eskalaciji međunarodnog terorizma. Kidnapiranja političara i biznismena, otmice zrakoplova i brodova, talačke krize po veleposlanstvima, bankama, školskim zgradama i autobusima, bolnicama i sportskim borilištima – postali su veliki problem s kojim su se suočile mnoge vlade zapadnih demokratskih zemalja. Mnoge od njih dočekale su takve situacije gotovo nespremne.

Uobičajene policijske ili vojne snage nisu bile kadre suprotstaviti se s uspjehom novoj i narastajućoj prijetnji nevidljivog neprijatelja koji je za svoj udar birao mjesto i vrijeme i svaki njegov udar bio je užasno bolan udarac nacionalnoj sigurnosti. Ni Republika Irska nije bila izuzetak u takvoj situaciji. Kao i ostale članice Europske unije doživljavala je mnoge takve situacije. Njezina situacija je još dodatno bila otežana njezinim povijesnim nasljeđem iz borbe za nezavisnost, odnosno situacijom u svom pograničnom dijelu prema Ulsteru, tj dijelu teritorija irskog otoka koji administrativno i politički pripada Velikoj Britaniji. Upravo zbog svih nabrojanih čimbenika, irska vlada i glavni stožer irskih oružanih snaga prepoznali su potrebu za ustrojavanjem posebne vojne antiterorističke postrojbe. Oružane snage bile su kadre da na rastuće opasnosti odgovore osnivanjem kompetentne i visokotrenirane postrojbe. Na raspolaganju su imali vojni personal školovan u SAD-u po tadašnjim najvišim standardima i dio ljudstva koji su u domovini završili prve “domaće” specijalističke tečajeve. Bila je to izvrsna baza za stvaranje nove postrojbe. Rendžerska satnija kopnene vojske (ARW -The Army Ranger Wing) formalno je osnovana u suglasnosti sa Zakonom o obrani Republike Irske u ožujku 1980.

Zadaće postrojbe
Rendžerska satnija kopnene vojske je integralna postrojba irske kopnene vojske. Njezine zadaće podijeljene su na dvije glavne cjeline:
– Konvencijalno ratovanje
– Specijalistička pomoć civilnim strukturama vlasti i policiji (antiterorističke zadaće)

Osim tih dviju glavnih zadaća, stalna zadaća postrojbe je i razvijanje i uvođenje novih standarda u obrambene snage. Klasične zadaće rendžerske satnije u sklopu konvencijalnog ratovanja mogu se svesti pod dvije osnovne grupe zadaća: na ofenzivna djelovanja iza neprijateljskih linija i defenzivne operacije.
U prvu skupinu (ofenzivna djelovanja) ubrajaju se:
• osiguranje vitalnih objekata
• dubinsko izviđanje i prepadi
• zasjede i sabotaže
• zarobljavanje ili eliminacija ključnog neprijateljskog personala
• diverzantske operacije
• prikupljanje obavještajnih operacija.
U skupinu defenzivnih operacija ubrajaju se:
• zaštita VIP osoba
• smirivanje nereda i pobuna
• uvježbavanje i provođenje specijalnih operacija
• održavanje operacija.

U specijalističku pomoć civilnim i policijskim strukturama, tj. u antiteroristički dio zadaća ove postrojbe ubrajaju se sljedeći poslovi:
• operacije u razrješavanju otmica različitih transportnih sredstava (zrakoplov, trajekt, brod, autobus, vlak, osobno vozilo)
• operacije spašavanja talaca
• zrakoplovno-padobranske i pomorsko-ronilačke operacije
• operacije potrage – problematične ili opasne specijalne zadaće na kopnu i moru
• potjere na svim vrstama terena i okruženja
• preotimanje iz terorističkih ruku različitih zauzetih objekata: vitalnih vojnih objekata i instalacija, veleposlanstava i konzulata, zračnih luka i pomorskih terminala, plinskih i naftnih terminala, mjesta političkih samita, komunikacijskih središta i vladinih zgrada
• VIP sigurnosne operacije/bliska zaštita VIP osoba
• kontinuirano praćenje i planiranje antiterorističkih djelovanja radi sprječavanja subverzivnih djelovanja
Rendžerska satnija kopnene vojske također pridonosi unaprjeđenju standarda obrambenih irskih snaga kroz sljedeće procese:
– testiranje i vrednovanje nove vojne opreme i naoružanja namijenjenih za uporabu u obrambenim snagama
– organiziranje i sudjelovanje u trenažnim i pokaznim vježbama obrambenih snaga
– izvođenje specijalističkih tečajeva za pripadnike ostalih grana, rodova i službi
– povratak visokouvježbanih pripadnika oružanih snaga u njihove matične postrojbe nakon što su u ARW-u nadopunili i usavršili svoja znanja i vještine
– rasporedom pripadnika ARW-a kojima je istekao rok službe u toj elitnoj postrojbi, na manje zahtjevne dužnosti u druge postrojbe oružanih snaga, gdje mogu još puno pridonijeti svojim bogatim znanjem i iskustvom.

Rapidna brzina uvođenja novih tehnologija i narastajuća lepeza potencijalno novih zadaća, nameće potrebu za logičkim i kontinuiranim planiranjem. Potreba za visokom razinom priprema za bilo koju operaciju specijalnog karaktera je umrežavanje svih potencijala postrojbe. Od svog osnutka bilo je potrebno, prema mišljenju irskih vojnih vlasti, osigurati najviše standarde djelovanja na svim zapovjednim razinama postrojbe. Motivacija, vrhunska obuka i operativna fleksibilnost od primarnog su značenja za uspjeh. To se ostvaruje osiguravanjem najviše razine individualne vještine sa sjedinjavanjem C3 funkcija (Command, Control & Communications). Svaka od njih pridonosi stvaranju jednog kohezivnog tijela-postrojbe koja njeguje timski pristup rješavanja zadaća. Informacije o brojčanoj snazi i veličini postrojbe kao i otkrivanje identiteta njezinih pripadnika najstrože su zabranjene.

Selekcija i obuka kandidata
Svake godine u organizaciji rendžerske satnije izvodi se selekcijski tečaj za potencijalne nove pripadnike te specijalne postrojbe. Na taj selekcijski tečaj mogu se prijaviti isključivo aktivni pripadnici oružanih snaga bez obzira na njihov čin. Jedini uvjet je da su dobrog zdravstvenog stanja, s preporukom svoje postrojbe i u dobroj fizičkoj kondiciji.
Selekcijski tečaj traje četiri tjedna ispunjena raznim aktivnostima. Tijekom ta četiri tjedna kandidati se moraju othrvati brojnim fizičkim i psihičkim testovima i pritiscima i neprestano se nalaze na procjeni iskusnih instruktorskih timova i njihovog stožera. Tečaj pokriva nekoliko tematskih cjelina kao što su: fizički trening, rukovanje oružjem, sigurnosni tečaj, planinarenje, orijentaciju na terenu, vještine preživljavanja te sve aspekte konvencionalne taktike specijalnih snaga. Zahtjevani standardi koje kandidati moraju zadovoljiti postavljeni su vrlo visoko. Kandidati koji s uspjehom završe selekcijski tečaj od četiri tjedna, upućuju se na ARW tečaj baznih (temeljnih) vještina.

Tečaj baznih ili temeljnih vještina ispunjen je planom i programom čije je trajanje 24 tjedna, odnosno punih šest mjeseci. Bazni tečaj je eliminacijskog tipa tj. kandidat koji ne može zadovoljiti postavljene norme i kriterije – otpada.Tijekom tog razdoblja kandidati za prijam u postrojbu podvrgnuti su temeljitoj i konstantnoj procjeni o tome jesu li ili nisu pogodni za službu u ARW-u. Prema obučnom planu i programu ovog razdoblja, izučavaju se nove vještine potrebne za prijam u jedan od jurišnih vodova rendžerske satnije. Taj nastavno-obučni plan uključuje:
• fizički trening
• napredne streljačke tehnike
• dubinsko patroliranje
• tehnike preživljavanja – kretanje teško prohodnim terenima
• taktike spašavanja talaca (prepad na kuću, zrakoplov, vlak, brod, autobus itd.)
Uspješno završeni temeljni tečaj je tek drugi korak na putu da se kandidati za ulazak u elitni krug pripadnika rendžerske satnike okite crnim i zlatnim oznakama “fianóglacha”. U idućih šest mjeseci kandidati moraju uspješno završiti niz specijaliziranih tečajeva kojim će upotpuniti dijapazon vještina potrebnih za službi u specijalnoj postrojbi. U toj, trećoj fazi uvježbavanja, kandidati se uvježbava u vještinama helikopterskog desanta, brzom i nasilnom ulasku u branjene objekte, uporabi kajaka i kanua, snajperskim vještinama, amfibijskim operacijama, rukovanju eksplozivima i rušilačkim tehnikama, ronilačkim borbenim tehnikama, bliskoj VIP zaštiti te padobranskim skokovima. Tijekom padobranske obuke, koju uspješno moraju završiti svi pripadnici, osim ovladavanjem standardnim padobranskim znanjima i vještinama (koja uključuju dnevne i noćne skokove, kao i skokove u more) kandidati moraju uspješno apsolvirati i pet skokova s visine od samo 2000 stopa (610 m) uz pomoć padobrana T10. Tek tada dobivaju pravo da na svoju odoru dodaju padobranski znak.

Samo onaj dio kandidata koji uspije zadovoljiti visoke padobranske standarde posebno se upućuje na obuku iz HAHO / HALO (high alitude low opening – high alitude high opening) padobranskih tehnika potrebnih za duboko ubacivanje iza neprijateljskih linija. Posebna pozornost se posvećuje paljbenim tehnikama i vještini prikrivanja. U prilog toj tezi pokazuje i činjenica da više od polovice postrojbe ima uspješno završen tečaj za snajperiste. Pripadnici rendžerske ARW satnije već godinama uspješno prezentiraju irske obrambene snage na godišnjim svjetskim vojnim padobranskim prvenstvima koja se održavaju pod pokroviteljstvom CISM-e (Conseil International du Sport Militaire).
Vrlo važan dio nastavnog plana u ovoj fazi su medicinski tečajevi i napredna navigacija na svim tipovima terena. Ovladavanjem svim tim vještinama od krucijalne je važnosti za svakog pojedinca, ali i za rendžersku satniju u cjelini, jer se jedino pod uvjetom potpune uvježbanosti i spremnosti mogu realno i uspješno planirati operativne zadaće. I u toj trećoj i posljednoj fazi obuke kandidati koji nisu kadri ispuniti tražene norme, izlučuju se odmah iz obučnog procesa i upućuju u neku od postrojbi irskih oružanih snaga. Činjenica je da zahtjevni obučno – trenažni proces od godinu dana mogu izdržati samo psihički i fizički najspremniji pojedinci.

Rendžerska satnija uživa potporu ostalih grana i rodova irskih obrambenih snaga. Za potrebe uvježbavanja i obavljanja zadaća satniji su na raspolaganju zrakoplovi i helikopteri irskog zrakoplovstva isto kao i brodovi i ostala sredstva irske mornarice. Kopnena vojska stavlja prema potrebama na raspolaganje rendžerima transportna sredstva, komunikacijsku ili neku drugu potrebnu suvremenu vojnu opremu. Upravo mogućnost primjene širokog spektra sredstava omogućava rendžerskoj satniji uvježbavanje različitih scenarija temeljenih na padobranskim, podvodnim i površinskim pomorskim operacijama. Uvježbavanje takvih zadaća izvodi se u realnim uvjetima, na naftnim platformama koje se nalaze uz atlantsku obalu Irske, u udaljenim i slabo naseljenim ruralnim sredinama, ali i u urbanom okruženju.

Irska rendžerska satnija kopnene vojske često sudjeluje u zajedničkom uvježbavanju i koordinaciji djelovanja s drugim sličnim interventnim ili specijalnim postrojbama prijateljskih zemalja. Najčešća suradnja ostvaruje se sa švedskim SSG, američkim Navy SEAL timovima, talijanskim COMSUBIN, australskim i novozelandskim SAS snagama.
Isto tako, mnogi pripadnici te specijalne postrojbe sudjelovali su u sklopu irskih obrambenih snaga u prekomorskim operacijama očuvanja mira pod zastavom UN-a. Do sada su pripadnici rendžerske satnije aktivno sudjelovali u peace-keeping operacijama diljem svijeta : Liberiji, Bosni, Cipru, Iraku, Istočnom Timoru, Somaliji, Libanonu i Zapadnoj Sahari.

C3 funkcije
Normalni vojni zapovjedni lanac podrazumijeva da se sve dobivene informacije s terena prenose od najnižih razina zapovijedanja prema vrhu vojne organizacije. Tog načela se strogo pridržavaju i u ARW-ovoj rendžerskoj satniji. Zapovjednik rendžerske satnije irske kopnene vojske izravno je podređen načelniku glavnog stožera irskih obrambenih snaga. Rendžerska satnija se s najvećim dijelom svojih potencijala nalazi u stalno povišenom stanju pripravnosti, tako da je spremna u vrlo kratkom roku (u nekim slučajevima i odmah na telefonski poziv) intervenirati bilo gdje na državnom teritoriju Republike Irske.
Sigurnost komunikacijskih veza između svih operativnih elemenata postrojbe i njezinog stožera od esencijalne je važnosti za uspjeh svake zadaće, bez izuzetka. Upravo iz tog razloga, rendžerska satnija je opremljena s najsuvremenijim SINCGAR i RACAL komunikacijskom opremom, s ugrađenom kriptografskom i agilnom frekvencijskom zaštitom. Osim toga, postrojba je opskrbljena i osposobljena za komunikaciju satelitskom opremom.

Naoružanje i oprema

Kao i mnoge druge zemlje i njihove oružane snage koje su odlučile osnovati i održavati postrojbe specijalne namjene, talačke spasilačke timove (HRT-hostage rescue teams) ili antiterorističke snage (CTU – counter terorism units) tako je i Republika Irska za svoju rendžersku satniju nastojala pribaviti najbolju i najsvrsishodniju opremu i naoružanje koje se može naći na tržištu. Zahvaljujući dobrim povijesnim i tradicionalnim vezama sa SAD-om najveći dio vojne specijalne opreme je američkog podrijetla. Riječ je uglavnom o opremi zadnje ili predzadnje generacije koja rendžerskoj satniji omogućava uspješno i sigurno obavljanje svih pred nju postavljenih zadaća. Osobno naoružanje kojim su opskrbljeni pripadnici rendžerske satnije obuhvaća širok spektar vatrenog i hladnog oružja. Kao osnovno oružje rabi se Heckler & Koch MP5A3 jurišna puška. Osim nje u uporabi je također automatska puška Heckler & Koch 33/SG1. Oba modela su s ugrađenim laserskim pointerima i dalekozor te baterijskim lampama. Svaki pripadnik naoružan je s automatskim pištoljem Sig-Sauer P226. Za borbe na malim razdaljinama standardno se rabi Remington 870 Combat Shotgun. Za svoje snajperske zadaće snajperisti rendžerske satnije služe se snajperskom puškom Accuracy International AI96 kalibra .308 inča. Prilikom formiranja svoje specijalne postrojbe, Irci su u uvježbavanje i filozofiju njezinog djelovanja ugradili i mnoge domaće specifičnosti, vodeći računa da se figurativno rečeno “jednom nogom” nalazi u Atlantskom oceanu, a njezinih tek nešto više od 4 milijuna stanovnika jedinu kopnenu granicu svojeg 70 273 km2 državnog teritorija dijeli s moćnim susjedom – Velikom Britanijom.

Igor SPICIJARIĆ