Samo dvadesetak kilometara od Knina nalazi se jedan od najznačajnijih hrvatskih arheoloških lokaliteta iz antičkog doba. Prije mnogo stoljeća svoje su sjedište ondje imale dvije legije

Naselje Ivoševci u Općini Kistanje ima svega 251 stanovnika i jedno je od najmanjih mjesta u Europi s iznimno važnim arheološkim lokalitetom. Rimski vojni logor Burnum podignut je na razmeđu stare i nove ere, na području s kojeg se nadzirao prijelaz preko rijeke Krke. To mjesto spominje se još od prapovijesnih dana kao granično područje dvaju starih naroda – Liburna i Delmata (Dalmata), zapamćenih po ratobornosti. Barem je tako u svojem djelu Prirodoslovlje (Naturalis historia) pisao poznati rimski pisac i vojnik Plinije Stariji (23. ili 24. – 79.). Smatra se da je već u I. stoljeću prije Krista na tom mjestu uspostavljen vojni punkt iz kojeg su rimske legije kretale u akcije protiv Delmata. Vjerojatno se to dogodilo za Oktavijanova pohoda 35. do 33. pr. Kr. Pretpostavlja se da je prije utemeljenja trajnog vojnog logora na području Burnuma boravila XX. legija Valeria Victrix (pobjednički crni orao, ili hrabra i pobjednička). Ona je stigla iz rimske provincije Hispanije s ciljem gušenja delmatsko-panonskog ustanka. Nakon što je u tome uspjela, napustila je Dalmaciju, a jedini je dokaz njezina boravka tekst s nadgrobnog spomenika.

Carev sin

Nakon odlaska XX., na područje Burnuma stiže XI. rimska legija Claudiae Piae Fidelis (legija odana i vjerna Klaudiju). Ona ga pretvara u trajni vojni logor s pripadajućom infrastrukturom, primjerice akveduktom i cestama. Gradnja je završena između 14. i 20. godine, u vrijeme kad je dužnost namjesnika (propretora) provincije Gornji Ilirik (Dalmacije) obnašao Publije Kornelije Dolabela. Za njegova mandata izgrađeno je, uz ostalo, pet novih cesta, kojima je Salona povezana s unutrašnjošću. Zanimljivo je da je 17. godine tadašnji rimski car Tiberije (42. pr. Kr. – 37.) u Burnum poslao svojeg sina Druza Julija Cezara (14. pr. Kr. – 27.) kako bi stekao naklonost pobunjene vojske. Nakon što je 69. godine na carski tron sjeo Vespazijan (9. – 79.), XI. legija napušta Burnum, a njezino mjesto zauzima IV. legija Flaviae Felix (sretna flavijevska legija). Najvjerojatnije je u tom razdoblju započela gradnja burnumskog amfiteatra. Negdje oko 86. godine legija Flaviae Felix napušta logor, a slijedi boravak jedne od postrojbi VIII. legije Augustae. Burnum tad polako dobiva civilne sadržaje. Naime, dok je bio isključivo u funkciji vojnog logora, opskrbljivao se preko liburnskog naselja Scardona. Današnji je Skradin bio glavna pomorska luka za potporu vojnim snagama na tom području. Najkasnije za vrijeme cara Hadrijana (76. – 138.; vladao od 117.) Burnum postaje municipij, grad sa samoupravom. Sve do kasne antike imao je važnu ulogu na području Dalmacije. Zadnji se put spominje već nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva. Naime, za vrijeme bizantsko-gotskih ratova 530-ih u njemu su se utaborili Ostrogoti. Sudbina mu je najvjerojatnije zapečaćena 630-ih, za vrijeme sukoba Avara i Slavena. Tad je gotovo potpuno razoren.

Ostaci i istraživanja

Ostaci logora sačuvani su na dva lokaliteta. Prvi je jasno vidljiv s državne ceste D59 (Knin – Pirovac). Na njezinoj južnoj strani leže ostaci dvaju građevinskih lukova za koje se smatra da su dijelovi zgrade principija. Bilo je to središte zapovjedništva i upravno središte, no moglo je biti i glavno mjesto rimskog vojnog logora za vjerske obrede. Otud i kasniji, slavenski naziv za lukove: šuplja crkva. U svakom slučaju, zgrada je bila smještena na sjecištu najvažnijih logorskih prometnica – via principalis i via praetoria. Druga je lokacija šestotinjak metara sjeverozapadno od lukova, sa sjeverne strane ceste. To je amfiteatar za koji se pretpostavlja da je mogao primiti između šest i deset tisuća posjetitelja. U zadnjih stotinjak godina lokalitet je više puta istraživan. Prvi se njim 1912./1913. bavio Austrijski arheološki institut iz Beča, a istraživanja su se vodila na mjestu logorskog principija. Šest desetljeća kasnije, Arheološki muzej Zadar zajedno s bečkim kolegama radi reviziju prethodnih istraživanja i pritom istražuje sustav vodovoda u logoru. Početkom 2000-ih pod vodstvom odjela za arheologiju sveučilišta u Zadru i Bologni te Gradskog muzeja u Drnišu počinju nova sustavna istraživanja na lokalitetu. Antički lokalitet Burnum danas je iznimno vrijedno i posjećeno turističko odredište. Na njegovu se području tijekom kolovoza održava manifestacija Burnumske ide – rimske svečanosti punog mjeseca. Lokalna turistička i kulturna zajednica time podsjećaju na antičko kulturno nasljeđe i običaje iz višestoljetnog vremena vojnog logora.

Tekst: Josip Buljan; foto: Filip Klen