Trend razvoja samovoznih topničkih sustava kalibra 155 mm na taktičkim kamionima koji je prije desetak godina pokrenuo francuski Caesar dobio je još jednom sljedbenika, izraelski sustav ATMOS

Ohrabreni aktivnostima koje bi mogle rezultirati uvođenjem u naoružanje izraelske vojske, u izraelskoj tvrtki Soltam Systems počeli su agresivniji nastup na globanom tržištu. Nadaju se kako će se naći još kupaca za njihov najnoviji proizvod – haubicu ATMOS, kalibra 155 mm, postavljenu na stražnji dio taktičkog kamiona. Soltam ima dugogodišnje iskustvo u razvoju i proizvodnji topničkih i minobacačkih sustava. U sklopu Soltama danas djeluju izraelski proizvođač upaljača Reshef, američki proizvođač streljiva Valentec, izraelski proizvođač lasera ITL. Sve te tvrtke čine Soltam snažnim i sposobnim globalnim igračem na području sustava za topničku potporu. Sustav ATMOS (Autonomous Truck MOunted System) je samovozna haubica nastala kao odgovor na potrebe moderne vojske. Te potrebe predviđaju visokomobilni topnički sustav srednje mase i velike paljbene moći. U Soltamu, kao i brojnim drugim tvrtkama diljem svijeta koje proizvode topničke sustave, smatraju kako je najbolji pristup uporaba potpuno autonomnog topničkog sustava postavljenog na taktički kamion dobrih terenskih značajki. Traži se i dobra pokretljivost, uključujući i mogućnost jednostavnog prijevoza transportnim zrakoplovima te mogućnost djelovanja po ciljevima na velikim udaljenostima, 40 i više kilometara.

Soltam je razvio ATMOS kao modularni sustav s više mogućih opcija izbora cijevi i sustava za upravljanje paljbom (SUP). ATMOS se može postaviti na odgovarajući taktički kamion pogonske konfiguracije 6×6 (ili 8×8) ukupne mase 17 do 22 tone.
ATMOSU su prethodili brojni projekti razvoja topničkih sustava koji pokazuju stalni napredak i praćenje recentnih svjetskih trendova na polju topništva. Tako je u sastavu topničkih postrojbi izraelske vojske vučna haubica M71 kalibra 155 mm i dužine cijevi 39 kalibara. Samovozna gusjenična inačica istog topa zove se Rascal. Sustav Slammer je kupolna inačica top-haubice kalibra 155/52 mm na podvozju tenka Merkava. Soltam je razvio i modernizacijski paket na kalibar 155 za američku haubicu M114 i ruski top M46 (koji je izvorno u kalibru 130 mm). Razvijene su i inačice haubice M71, i to model 839P s pomoćnim motorom, model 845P s cijevi dužine 45 kalibara te 852P s cijevi od 52 kalibra.
Elevacijska masa modela 852P, koji se nudi u sklopu vučnog topničkog sustava ATHOS (852P s dodanim elementima za upravljanje paljbom), je primijenjena i na sustavu ATMOS. Kao i ATMOS, i ATHOS se može opremiti automatskim punjačem te naprednom elektroničkom opremom kao što je balističko računalo, navigacijski sustav ili radar za mjerenje početne brzine projektila. Posljednja vučna inačica, ATHOS 2000 nudi se na međunarodnom tržištu i u uvjetima oštre konkurencije nastoji preoteti posao konkurentima iz Europe, Južne Afrike i SAD-a.

Prodajni rezultati

Prvi prototip ATMOS dovršen je potkraj 2001. te je tijekom 2002. imao demonstraciju rada u Indiji. Polovinom 2003. predano je prvih 18 ATMOS-a kupcu u Africi. Ti su ATMOS-i bili opremljeni cijevi dužine 45 kalibara i barutnom komorom zapremine 23 litre. Ta je cijev razvijena za modifikaciju topa M46 kalibra 130 mm na kalibar 155 mm. Tu je modifikaciju kupila Indija 1999. i tako svoje topničke bitnice uz manje troškove konvertirala u moderniji i učinkovitiji sustav.
Iako izraelskoj vojsci velika mobilnost nije od najvećeg interesa jer ne sudjeluju u međunarodnim operacijama i temeljna im je zadaća obrana matičnog teritorija, ona je pokazala velik interes za ATMOS. Temeljni samovozni sustav u izraelskoj vosci je samovozna gusjenična haubica M109A1B koja se mora transportirati na kamionskoj prikolici odgovarajuće nosivosti. Mogućnost samostalnog putovanja privlači i izraelsku vojsku jer se pregrupiranje snaga obavlja brže i jednostavnije a manji su i dugoročni troškovi jer se ne moraju nabavljati teški kamioni tegljači i prikolice velike nosivosti. U izraelskoj vojsci namjeravaju kupiti veći broj ATMOS-a i upravo se obavljaju testiranja prvog prototipa. Opremljen je cijevi od 39 kalibara iako se planira izbor modernije cijevi, od 45 ili 52 kalibra. Serijska proizvodnja za potrebe izraelske vojske krenut će tek nakon uspješne homologacije, a to je planirano za kraj 2005.
Značajke

Temeljno podvozje sustava ATMOS koje je izabrala izraelska vojska je taktički kamion Tatra T815 VVN 6×6. Riječ je ustvari o kamionima koje u SAD-u proizvodi američka tvrtka American Truck Company, ali i kamionska proizvodnja u Tatri je u većinskom američkom vlasništvu.
Tatra, koju su izabrali Izraelci, opremljena je dizelskim motorom Tatra T3-930-31
snage 235 kW (319 KS) na 2200 o/min. Po dobrom putu razvija 80 km/h, a s punim spremnicima goriva (2 spreminka, svaki 230 l) može prevaliti 1000 km. Može svladati vodenu zapreku duboku do 1,4 metra. Klirens vozila (razmak do tla) iznosi 460 mm.
Tatra je opremljena sustavom središnjeg nadzora tlaka u gumama pa je osigurana dobra prohodnost po lošijem terenu, blatu i pijesku. Omogućeno je i smanjivanje visine vozila reguliranjem tlaka u gumama u slučaju potrebe, npr. prijevoza transportnim avionom.
ATMOS je (na podvozju Tatre) visok 3240, širok 2650 mm a dugačak (s cijevi dužine 52 kalibra) 10 050 mm.
Dimenzije vozila se navodno mogu prilagoditi prijevozu u transportnom avionu C-130 Hercules ali masa sustava na Tatri (22 tone) prelazi dopuštenu nosivost Herculesa (koja je oko 18 tona). Zato su u Soltamu krenuli u razvoj lakših inačica. Jedna od prvih lakših inačica je na rumunjskom kamionu ROMAN 26.360 DFAEG 6×6. Riječ je o inačici ATROM 155/52 koju je Soltam u suradnji s rumunjskom tvrtkom Aerostar ponudio rumunjskoj vojsci. Druga lakša inačica razvija se na kamionu Stewart & Stevenson 6×6.

Obje inačice imaju borbenu masu od oko 20 tona dok je kod praznih vozila ta masa oko 17,5 tona što omogućava prijevoz Herculesom.
Standardna kabina ATMOS-a ima mjesta za 6 vojnika, a posada sustava ovisi o stupnju automatizacije. Kod najvišeg stupnja automatizacije posada broji samo 4 vojnika (zapovjednik, topnik, dva rukovatelja streljivom) ali u slučaju nužde može raditi i s manje ljudi.
Kabina je opremljena klimatskim uređajem i oklopnom zaštitom koja posadu štiti od streljiva kalibra 7,62x51mm i od krhotina topničkih granata. Maksimalni stupanj zaštite određen je ipak transportnim zahtjevima.

Oružje

ATMOS se može opremiti s tri različite cijevi kalibra 155 mm. Prva je cijev dužine 39 kalibara i zapremine barutne komore od 18,8 litara. Druga cijev je dužine 45 kalibara i zapremine barutne komore od 23 litre. Konačno, tu je i cijev dužine 52 kalibra i zapremine barutne komore od 23 litre koja odgovara NATO-vom JBMOU standardu.
Inačica s cijevi od 52 kalibra isprobana je u Europi, Indiji i Izraelu. Cijev je dovršena u Izraelu od sirovine iz Njemačke. Na usta cjievi je postavljena jednokomorna plinska kočnica učinkovitosti 32%. Vijek cijevi je procijenjen na 2200 projektila, a tijekom ispitivanja u Indiji to je i praktično provjereno. Rezultati potvrđuju procjenu, uz napomenu kako uporaba manjih punjenja produžava vijek a uporaba najjačih barutnih punjenja ga skraćuje i za 25%. Očekuje se kako će zatvarač (kliznog tipa) biti trajniji od cijevi 3 puta.

Na stražnjem dijelu ATMOS-a postavljena su dva hidraulička stabilizatora koji se spuštaju na zemlju i povećavaju stabilnost sustava. Zahvaljujući njima ATMOS može ostvariti veći stupanj elevacije cijevi. Minimalni stupanj elevacije cijevi iznosi 6 stupnjeva i određen je visinom kabine za posadu. Maksimalni stupanj elevacije cijevi iznosi 70 stupnjeva. Za izravno se gađanje cijev dodatno može spustiti na 0 stupnjeva, lijevo (do 20) ili desno (do 22 stupnja) od kabine.
Na stražnjem dijelu kamiona postavljana je i sklopiva platforma za posadu koja se postavlja u radni položaj tijekom borbenog djelovanja i omogućava posadi sigurnu i stabilnu radnu platformu.
Uporabljen je poluautomstski sustav za punjenje koji uključuje automstski punjač projektila dužine do 1 m, odnosno ERFB tipa projektila. Sustav ima i spravu za podizanje po tri projektila s tla i smještanje u vodilicu punjača. Barutna se punjenja postavljaju ručno. Postavljanje upaljača na projektile se također obavlja ručno. No, sustav punjenja se može dodatno automatizirati smanjujući količinu manualnog ljudskog rada.
U sadašnjoj izvedbi, uz automatizaciju samo dijela radnji, ATMOS postiže najveću brzinu paljbe od tri projektila u 15 sekundi, a dugoročna održiva brzina iznosi 5 projektila u minuti. Tijekom ispitivanja u Indiji ispaljeno je 76 projektila tijekom 44 minute. ATMOS može ispucati 100 projektila na najvećim barutnim punjenjem bez straha od pregrijavanja. Omogućava i postizanje učinka istodobnog udara više projektila na cilj.

Streljivo

Prototipni primjerak ATMOS-a nosi 28 projektila s punjenjima ali se to može povećati na 32 kompleta spremna za uporabu. Probe barutnih punjenja obavljene su pomoću novog modularnog barutnog punjenja UMACS izraelske tvrtke IMI. Prema IMI-ju UMACS je jedno od najmodernijih barutnih punjenja i jedna od njegovih prednosti je vrlo brza detonacija pa pritisak raste brzo i ravnomjerno a barutno punjenje izgara jednoličnije. UMACS ne odgovara NATO-vom JBMOU standardu.
Na probama i Indiji postignut je domet od 38 km za streljivo s generatorom plina i uz uporabu najjačeg barutnog punjenja.
Sustav za upravljanje paljbom sastoji se od balističkog računala i terminala za upravljanje. Upravljanje je preko dva terminala, jedan je u kabini a drugi vani na lijevom kraju vozila, na mjestu zapovjednika. Terminal ima masu od 5,5 kg a opremljen je LCD zaslonom dijagonale 10,4 inča temeljenom na tehnologiji aktivne TFT matrice. Pokreće ga procesor Intel Pentium III radnog takta 500 MHz a može se zamijeniti procesorom do radnog takta od 1,2 GHz. Brzina projektila se unosi automatski a osigurava je radar za mjerenje brzine projektila RSL.
Topnikova radna postaja opremljena je zaslonom koji je povezan s navigacijskim sustavom. Zasad je instaliran standardni navigacijski sustav izraelske vojske no moguća je instalacija i nekog drugog sustava. Tako je ATMOS testiran u Indiji bio opremljen navigacijskim sustavom tvrtke Sagem.
Moguće je instalirati i neki drugi sustav za upravljanje paljbom, što ovisi o želji potencijalnog kupca. Za komunikaciju je ATMOS opremljen VHF radiouređajem Tadiran CNR9000.
ATMOS je još jedan u nizu lakih samovoznih topničkih sustava postavljenih na kamionu. Trend je počela francuska tvrtka Giat razviviši sustav Caesar kao privatni projekt. Očito su pogodili jer je ubrzo nekoliko renomiranih proizvođača pokrenulo razvoj sličnih sustava.

Ideja takvih topničkih sustava je ujediniti nižu cijenu vučnih sustava i pokretljivost i fleksibilnost samovoznih sustava. Dosad su samovozni sustavi bili postavljeni na posebna gusjenična ili rjeđe kotačna podvozja i redovito je riječ o kompleksnim kupolnim sustavima koji osiguravaju posadi solidnu oklopnu zaštitu. No, moderni sukobi pokazali su kako su takvi klasični samovozni sustavi presloženi, i preteški a vučni su nedovoljno mobilni a i posada je slabo zaštićena.
Rješenje kojeg su se dosjetili u Giatu je upravo briljantno jednostavno. Ujedinili su dva elementa vučnog topništva, oružje i kamion za vuču te predstavili jedinstveno vozilo s oružjem na stražnjem, tovarnom prostoru vozila.
Dobivena je jednostavna i ne preskupa kombinacija koja uz visoki stupanj automatizacije omogućava maloj posadi, četiri vojnika ili čak i manje, fleksibilno i učinkovito borbeno djelovanje.
Takvi laki sustavi su lakši od klasičnih gusjeničnih samovoznih sustava pa omogućavaju i jednostavniji prijevoz transportnim avionima što je u doba brojnih međunarodnih mirovnih operacija vrlo važno.
ATMOS je jedan od natjecatelja na međunarodnom tržištu lakih topničkih sustava i uz izvorno rješenje tvrtke Giat mora se sukobiti s protivnicima kao što su švedski Bofors ili južnoafrički Denel koji također nude vlastita rješenja. Takva situacija dobre ponude najviše odgovara kupcima koji imaju priliku birati između više rješenja te pronaći ono koje im najviše odgovara, taktičko-tehnički i financijski.

Pripremio Igor SKENDEROVIĆ