U osječkoj vojarni “Vrbik“, ujedno i jedinoj vojarni na Dravi smještena je po mnogočemu jedinstvena postrojba Hrvatske vojske – Satnija riječnih brodova. Jedina je to plovna postrojba u sastavu Hrvatske kopnene vojske i ustrojstveno je dio Inženjerijske pukovnije. I Drava i Dunav čiji nadzor provode, međunarodni su plovni putevi te je njihova stalna nazočnost na vodi od iznimne važnosti…  

U osječkoj vojarni “Vrbik“, ujedno i jedinoj vojarni na Dravi smještena je po mnogočemu jedinstvena postrojba Hrvatske vojske – Satnija riječnih brodova. Jedina je to plovna postrojba u sastavu Hrvatske kopnene vojske i ustrojstveno je dio Inženjerijske pukovnije, a razlog tomu su njezine specifične zadaće i uloga. Postrojba je zadužena za nadzor i kontrolu plovnog puta rijeke Drave i Dunava,  pomoć i potporu civilnim institucijama u slučaju poplava i drugih prirodnih i ekoloških katastrofa, traganja i spašavanja, svladavanja vodenih zapreka.

Zapovjednik Satnije riječnih brodova i ujedno zapovjednik vojarne bojnik Tomislav Odak napominje kako se radi o jedinoj plovnoj jedinici u sastavu Hrvatske kopnene vojske, koja se nalazi na vodi, čiji se život provodi na vodi i čije su zadaće vezane za vodu. U provedbi svojih zadaća vrlo često surađuju s civilnim institucijama, a posebno ističu onu s Hrvatskom gorskom službom spašavanja, Lučkom kapetanijom, MUP-om, vatrogasnim postrojbama.

I Drava i Dunav čiji nadzor provode, međunarodni su plovni putevi, a Osijek je i pristanište za kruzere te je njihova stalna nazočnost na vodi od iznimne važnosti. Stoga, naglašava zapovjednik Odak, Satnija riječnih brodova ima organiziranu službu dežurstva 24 sata, a plovna sredstva stalno su na vodi. “Mi smo zapravo najbrža institucija koja može pomoći u slučaju eventualnog požara na kruzeru, ekoloških katastrofa, izlijevanja nafte, tereta, spašavanja utopljenika jer dok policija i vatrogasci stignu, mi smo već reagirali. Tu smo za pomoć i u potpori civilnim institucijama u gradu Osijeku i na cijelom području Slavonije. Prvi priskačemo u pomoć i krećemo u spašavanje.“ Za provedbu ovih zadaća opremljeni su brzim ophodnim i desantnim čamcima i iznimno sposobnim ronilačkim timom, a ophodni brod Šokadija, ujedno i prvi brod hrvatske riječne ratne flotile i danas sigurno i pouzdano siječe dravske i dunavske valove. Iako je već u godinama, posada ga održava i brine o njemu, ali nada se i skoroj modernizaciji njihovih plovnih jedinica. 

Brod Šokadija opslužuje deset članova posade, napominje zapovjednik broda poručnik fregate Hrvoje Milković, te naglašava kako se za zadaće nadzora plovnog puta i osiguranje Drave i Dunava te različite zadaće na brodu i oko broda vezane uz isplovljenje i plovidbu ali i za različite nezgode primjerice proboj trupa, požara na brodu, gašenje požara na obali ili susjednom brodu, uvježbavaju  svakodnevno.

Izvidničko-desantni vod sastavljen je iz dvije desetine, desetine čamaca i desetine protuminskih ronilaca, a čine ih osposobljeni i profesionalni pripadnici iza kojih su brojne i zahtjevne zadaće. Njihovu ulogu objašnjava nam zapovjednik desetine čamaca desetnik Tomislav Kelemen, a ona se prije svega odnosi na izviđanje vodenih zapreka, prohodnost plovnog puta, osiguranje mjesta prijelaza na rijeci pri postavljanju mostova, postavljanje i uklanjanje mina. Ako je potrebno, angažira ih se na području cijele Hrvatske.

Što se tiče protuminskih ronilaca, njihove su zadaće posebno odgovorne jer je ronjenje u rijeci izazovnije i zahtijeva iznimnu obučenost. Za razliku od jezera ili mora, Drava je tekućica, brza, mutna i nepredvidiva, a kao takva  i vrlo opasna, naglašava desetnik Kelemen te dodaje kako je zbog toga i ronjenje u takvim uvjetima zahtjevno i traži temeljitu pripremu prije zarona. Stoga je i obuka svakodnevna, ističe prvi dočasnik Satnije riječnih brodova nadnarednik Goran Tutić i dodaje: “Što se tiče dočasničkog lanca potpore, obuka pojedinca radi se do savršenstva kako bi svaki pripadnik u svakom pogledu mogao izvršiti svaku zadaću koju postrojba pred njega postavi.“

I dok oni budno motre Dravu i njezin vodostaj, mi se nadamo da ga proljetne kiše ove godine neće podići do granice koja može ugroziti te da potrebe za njihovim angažmanom neće biti. No dogodi li se, oni su tu, spremni djelovati na svaki poziv i priskočiti u pomoć institucijama i civilima. Vjerujemo da će ova jedinstvena vojna postrojba još dugo  ploviti rijekama svojih prethodnika, jer svime što rade to i zaslužuju, te nastaviti pridonositi ugledu i sposobnostima Hrvatske vojske.

Povjesnica

Počeci djelovanja riječnih snaga u Domovinskom ratu na ovim prostorima započinje početkom svibnja 1991., a njihove temeljne zadaće bile su stalni nadzori rijeke Drave i Dunav te opskrba Nastavnog centra ZNG-a RH u Erdutu.

Riječna satnija osnovana je 28. lipnja 1991. pri 3. A brigadi ZNG-a čije su osnovne zadaće bile prijevoz ljudstva, opskrba položaja naoružanjem, streljivom, hranom i lijekovima, te izvlačenje ranjenika plovnim putem rijeke Drave. Brodom i teglenicama 1. kolovoza 1991. Riječna satnija u suradnji s 3. A brigadom ZNG-a sudjeluje u spašavanju stanovništva iz sela Aljmaš, Dalj i Erdut. Od 1. listopada 1991. godine postrojba je službeno priznata i nosi ime Riječna ratna flotila “Drava“.

Polovinom travnja 1992. aktivnosti odreda RRF-a “Drava“ prenose na rijeku Savu. Uspostavljeno je Zapovjedništvo u mjestu Babina Greda. U jesen 1992. uspostavljena je protuminska zapreka na rijeci. Neprijatelj je počeo iz Bosanskog Šamca rijekom puštati modificirane plutajuće protutenkovske mine (tzv. šestica) kako bi uništio i onesposobio skele od Domaljevca do Rajeva Sela koji su bili žila kucavica za stanovništvo Bosanske Posavine. Nijedna mina nije prošla zapreku i promet se odvijao preko skele nesmetano.

Tijekom 1992. godine uspostavljena je protuminska zapreka, s osiguranjem na rijeci Dravi kod Osijeka kako bi se onemogućilo neprijateljske namjere da puštanjem plutajućih mina sruši most u Osijeku. U svibnju 1995. godine po zapovijedi ministra obrane RH izvršen je preustroj postrojbe i ona se od tada službeno zove 2. zdrug riječni – Osijek. U operacijama Bljesak i Oluja postrojba je odigrala svoju ulogu u nadzoru rijeka, u protuminskoj zaštiti na rijekama Dravi i Savi. Od 1995. do 1999. na jezeru Borovik i na rijeci Dravi pripadnici postrojbe vršili su obuku pripadnika Specijalne policije MUP-a RH s temama iz Riječnog brodarstva.

Od jeseni 1994. do lipnja 1998. intenzivno je građena i djelomično adaptirana današnja vojarna “Vrbik“ – mjesto u kojem žive i rade pripadnici 2. zdruga riječnog. To je prva novosagrađena vojarna u RH. Ophodni brod 93 brod je minopolagač i tijekom Domovinskog rata koristio ga je 1. zdrug riječni iz Siska, a preustrojem OSRH brod je dodijeljen ovoj postrojbi 2001. na kojem je tijekom 2002. i 2003. proveden remont.

Izbijanjem ratnih operacija na području Bosanske Posavine (polovinom travnja 1992.) aktivnosti Odreda RRF-a “Drava“ prenose se i na rijeku Savu. Uspostavljeno je skelsko mjesto prijelaza Babina Greda, a postrojbe sudjeluju u pružanju pomoći stanovništvu i potpori postrojbama na prostoru Bosanske Posavine. Veza Bosanske Posavine i posavskog dijela Hrvatske ostvarivala se uspostavljenim skelskim mjestima prijelaza koja su bila žila kucavica za stanovništvo na desnoj obali Save. Tako je uspostavljeno više skelskih mjesta prijelaza na potezu rijeke Save od Šamca do Račinovaca. Zadaća razminiranja korita rijeke Drave i obala provedena je 1997. i 1998. godine Tijekom Domovinskog rata kroz postrojbu je prošlo više od 1400 pripadnika.

Tekst: Vesna Pintarić; Foto: Tomislav Brandt