Sedam godina članstva u NATO-u

Broj 497, Reportaža
08.04.2016

Unatoč tome što je naša zemlja još uvijek jedna od najmlađih članica najmoćnijeg vojnog saveza u povijesti, sigurno je da je to članstvo i povjerenje savezničkih država već uvelike opravdala. U ovom pregledu sedam godina članstva, izdvojili smo što je obilježilo to razdoblje…

Republika Hrvatska postala je 1. travnja 2009. u Washingtonu punopravna članica Sjevernoatlantskog saveza.Tada je, u ime Hrvatske, tadašnja veleposlanica RH u SAD-u Kolinda Grabar-Kitarović u američkom State Departmentu položila nacionalni instrument ratifikacije Sjevernoatlantskog ugovora. “Predanoj saveznici”, kako je Hrvatsku jednom prilikom nazvao aktualni glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, članstvo je omogućilo da još aktivnije dâ svoj doprinos ne samo sustavu kolektivne sigurnosti zemalja Saveza, nego i svjetskom miru. U ovom pregledu sedam godina članstva, izdvojili smo što je obilježilo to razdoblje.

Hrvatska zastava u sjedištu Saveza
Svojevrsna promocija naše zemlje kao nove članice NATO-a održana je na samitu Saveza u Strasbourgu i Kehlu 4. travnja 2009. Tri dana poslije, u sjedištu Saveza u Bruxellesu, uz hrvatsku himnu svečano je podignuta hrvatska zastava. Samo nekoliko sati poslije podignuta je i NATO-ova zastava ispred zgrade Ministarstva obrane RH na Trgu Petra Krešimira IV. u Zagrebu. Podizanjem zastava formalno je obilježeno primanje Republike Hrvatske u punopravno članstvo Saveza. Time je zaključen dugotrajan proces koji je, među ostalim, obuhvaćao i aktivnosti unutar Partnerstva za mir (PzM), tj. programa praktične bilateralne suradnje između pojedinih partnerskih zemalja i NATO-a, kao i sedam ciklusa Akcijskog plana za članstvo (MAP), programa savjetovanja, pomoći i praktične podrške prilagođenog specifičnim potrebama zemlje koja se želi pridružiti Savezu.

Integracija u NATO, najbrža u povijesti
I nakon ostvarenja punopravnog članstva, Hrvatsku je vezano uz NATO čekao još jedan bitan korak: završetak integracije u Savez koji je iziskivao, osim prije uloženih, i daljnje značajne napore i prilagodbe u svim područjima rada u obrambenom sustavu. Republika Hrvatska i njezine Oružane snage najbrže su u povijesti završile integraciju u NATO, što je potvrđeno 25. listopada 2012. Tada su načelnik GS OSRH general-pukovnik Drago Lovrić i zamjenik zapovjednika Savezničkog zapovjedništva za transformaciju (ACT) poljski general zbora Mieczyslaw Bieniek u Zagrebu svečano potpisali Deklaraciju o završetku integracijskog procesa OSRH u NATO-ove strukture.

OSRH u sastavu NRF snaga
S članstvom u NATO-u Oružane su snage započele angažiranje postrojbi u Snagama za brzi odgovor (NRF), visokospremnim i tehnološki naprednim multinacionalnim snagama koje čine kopnene, zračne, pomorske i specijalne postrojbe koje se mogu brzo rasporediti kamo god je potrebno. U početku je Republika Hrvatska sudjelovala s manjim snagama u okviru ”bazena snaga za odgovor“ (Response Force Pool) kao sastavnicama s nižom razinom spremnosti. No, počevši od 2013. godine NRF sastavnice OSRH deklarirane su u sastav NATO-ovih snaga trenutačnog odgovora (Immediate Response Forces, IRF) – sastavnice NRF-a s visokom razinom spremnosti i temelj im je mehanizirana pješačka satnija gardijske brigade. Postrojbe deklarirane za određeno razdoblje prolaze rigoroznu nacionalnu i NATO-ovu provjeru spremnosti, stoga provode intenzivnu obuku, vježbe i ocjenjivanje u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Pametna obrana – aktivan doprinos jačanju sposobnosti NATO-a
Hrvatska provodi kontinuiranu politiku sudjelovanja u izgradnji, održavanju i jačanju obrambenih sposobnosti NATO-a kroz aktivnosti u sklopu projekata poput Pametne obrane (Smart Defense), Inicijative povezanih snaga (Connected Forces Initiative), Koncepta vodeće nacije (Framework Nation Concept) i dr. Najistaknutiji projekt koji se realizira u Hrvatskoj vezan je uz Pametnu obranu, kojom zemlje udružuju resurse i kapacitete s ciljem smanjenja troškova obuke. Sredinom 2012. u 93. zrakoplovnoj bazi HRZ-a i PZO-a u Zadru počeo je tečaj zajedničke obuke hrvatskih i čeških savjetodavnih zrakoplovnih timova u sklopu preduputne obuke i pripreme pripadnika koji mentoriraju helikopterske eskadrile Afganistanskog ratnog zrakoplovstva. U međuvremenu su se tečaju priključili i predstavnici mađarskih i slovačkih ratnih zrakoplovstava, a početkom ove godine završeno je njegovo 12. izdanje.

Istaknuti doprinos u misiji Odlučna potpora
Svoj doprinos operaciji u Afganistanu Oružane snage RH daju još od 2003. godine kao članica PzM-a. U trenutku kad je Hrvatska postala punopravnom članicom Saveza u Afganistanu, u sklopu operacije ISAF, bio je 13. hrvatski kontingent. Sve do posljednjeg, 24. kontingenta, pripadnici OSRH nastavljali su davati velik doprinos stabilizaciji stanja u toj azijskoj državi, a posebno su se istaknuli prilikom obučavanja i uvježbavanja pripadnika afganistanskih snaga sigurnosti. Uspješno je provedena i svojevrsna tranzicija, kad je operacija ISAF s 31. prosinca 2014. na 1. siječnja 2015. postala misija Odlučna potpora. Spomenuti 24. kontingent postao je 1. kontingent u potonjoj NATO-ovoj misiji uvježbavanja, savjetovanja i pomoći afganistanskih snaga sigurnosti. Trenutačno je u Afganistanu 4. HRVCON koji je ispraćen krajem veljače.

OSRH u NATO-ovoj operaciji potpore miru – KFOR
Oružane snage RH započele su sudjelovanje u NATO-ovoj operaciji potpore miru KFOR (Kosovo Force) na Kosovu nedugo nakon ulaska RH u punopravno članstvo, u srpnju 2009. godine. Hrvatski su kontingenti uglavnom sastavljeni od pripadnika HRZ-a i PZO-a, čija je osnovna zadaća prijevoz snaga KFOR-a, tereta i VIP osoba helikopterima Mi-8 MTV i Mi-171 Sh. Kontingenti se rotiraju svaka četiri mjeseca, baza im je na području kampa Bondsteel u Ferizaju/Uroševcu, a pod izravnim su zapovijedanjem zapovjednika operacije. U studenom 2015. na Kosovo je upućen 20. kontingent OSRH.

Sudjelovanje u NATO-ovim vježbama
Tijekom sedam godina članstva u NATO-u OSRH je u Republici Hrvatskoj održao niz vojnih vježbi visokog intenziteta, a velik broj njih bio je povezan s postrojbama i namjenski organiziranim snagama predviđenim za sudjelovanje u NATO-ovim misijama i operacijama te snagama deklariranim za NRF ili u skladu s Ciljevima snaga. Od vježbi izvan Hrvatske najveću je pažnju privuklo sudjelovanje u vježbi Trident Juncture 2015 (3. listopada – 6. studenog 2015.). Zastupljene s pripadnicima HRM-a na desantnim brodovima-minopolagačima koji su prevezli opremu u Španjolsku, 14 pripadnika u okviru NATO-ova RKM-a (DCM – razmjestivi komunikacijski modul), te 1. vodom 1. satnije 2. mehanizirane bojne Gromovi, OSRH nikad dotad nije sudjelovao u tako velikoj vježbi Saveza, najvećoj u posljednjih 15 godina s ukupno 36 000 sudionika.