“Vukovar je značio sve za Hrvatsku, a danas je simbol junaštva i otpora u Domovinskom ratu. U mislima smo s obiteljima poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, koji su se žrtvovali za današnji mir i slobodu u Hrvatskoj. Vratili smo Hrvatsku vojsku u Vukovar i promociju vojnih škola. Vukovar je gravitacijsko središte Hrvatske vojske, a pobjednička Hrvatska vojska jamac sigurnosti i opstojnosti – da se ovo više nikad ne ponovi,” rekao je ministar Krstičević

Pod geslom “Vukovar – mjesto posebnog pijeteta” obilježen je Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., a tim povodom 18. studenog u gradu heroju okupili su se građani iz cijele Hrvatske i šire. Među njima su bili i najviši državni dužnosnici – predsjednica RH i vrhovna zapovjednica OSRH Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, kao i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević te zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Drago Matanović.

“Došli smo izraziti poštovanje prema žrtvi hrvatskih branitelja, svih koji su dali život za slobodnu demokratsku Hrvatsku, kao i prema žrtvi grada Vukovara, simbola Domovinskog rata,” istaknuo je Andrej Plenković. Prisjećajući se tragedije Vukovara otprije 27 godina, osvrnuo se i na aktualnu situaciju te naglasio važnost gospodarskog i demografskog prosperiteta koji se očekuje u budućnosti te poručio: “Vukovar ima snažnu potporu svih državnih institucija, a posebno Vlade RH.”

Ministar Krstičević istaknuo je kako je Vukovar značio sve za Hrvatsku, a danas je simbol junaštva i otpora u Domovinskom ratu. “Vukovar je grad heroj. Izražavamo duboko poštovanje prema žrtvama Vukovara i Škabrnje. U mislima smo s obiteljima poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, koji su se žrtvovali za današnji mir i slobodu u Hrvatskoj. Vratili smo Hrvatsku vojsku u Vukovar i promociju vojnih škola. Proveli smo i simboličnu humanitarnu akciju dobrovoljnog darivanja krvi pod nazivom Hrvatska vojska za Vukovar i Škabrnju. Vukovar je gravitacijsko središte Hrvatske vojske, a pobjednička Hrvatska vojska jamac sigurnosti i opstojnosti – da se ovo više nikad ne ponovi,” zaključio je ministar.

U Vukovaru su bili i ministri hrvatskih branitelja i unutarnjih poslova Tomo Medved i Davor Božinović, kao i drugi ministri i saborski zastupnici, predstavnici Ministarstva obrane i Hrvatske vojske, županija i gradova, braniteljskih udruga i druga izaslanstva.

Svi zajedno, s brojnim građanima pristiglim iz svih krajeva Hrvatske i šire, okupili su se u dvorištu Opće županijske bolnice i bolnice hrvatskih veterana u Vukovaru, otkud već tradicionalno kreće Kolona sjećanja. U krugu bolnice održan je prigodni program u kojem je, kao i prethodnih godina, nastupila Klapa “Sveti Juraj” Hrvatske ratne mornarice. Recitator i moderator programa bio je glumac Darko Milas.

Potom je uslijedio Križni put – Kolona sjećanja predvođena stjegonošama. Zastave Republike Hrvatske i Vukovarsko-srijemske županije te Grada Vukovara nosili su pripadnici Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, a zastavu 204. vukovarske brigade, kao i uvijek dosad, umirovljeni pukovnik Antun Dugan.

Kolonu sjećanja predvodili su branitelji Vukovara te članovi obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara, za njima pripadnici GOMBR-a noseći 186 zastava postrojbi iz Domovinskog rata te 100 pripadnika pobjedničke Hrvatske vojske s beretkama gardijskih brigada.

Koloni su se potom pridružili župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava te ravnateljica Opće županijske bolnice Vukovar Vesna Bosanac, kao i najviši državni dužnosnici RH, izaslanstva županija i gradova, predstavnici Vojnodiplomatskog zbora u RH, Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica te tisuće građana koji su i ove godine pohodili Vukovar kako bi odali počast žrtvama velikosrpske agresije.

U Koloni sjećanja bili su i kadeti te polaznici Temeljne časničke izobrazbe, njih također sto. Među njima bila je i Jelena Dedaković, kći jednog od zapovjednika obrane Vukovara Mile Dedakovića-Jastreba.

U organizaciji Grada Vukovara i vukovarskih osnovnih škola učenici su zapalili svijeće duž cijelog Križnog puta od bolnice do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata. Dolaskom na groblje brojni su građani, među kojima i djelatnici MORH-a i OSRH, polaganjem ruža na grobove poginulih i umrlih branitelja i civila odali počast žrtvama.

Kod središnjeg spomen-obilježja polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća počast žrtvama odali su i najviši državni dužnosnici te predstavnici MORH-a, MUP-a, MHB-a i OSRH, kao i Grada Vukovara i hrvatskih branitelja Vukovara. Molitvu i misu za žrtve iz Domovinskog rata predvodio je željezanski biskup mons. Egidije Ivan Živković u koncelebraciji s brojnim biskupima i svećenicima.

---

Bitka za Vukovar

Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza, a završila 18. studenog 1991. slomom obrane grada. Taj se dan, temeljem Odluke Hrvatskog sabora iz 1999. godine, obilježava kao Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kad se odaje počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada simbola hrvatske slobode.

Vukovar je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u legendarnu 204. vukovarsku brigadu.

Do eskalacije sukoba u Slavoniji došlo je već u srpnju i kolovozu 1991., kad je Jugoslavenska narodna armija sa srpskim paravojnim postrojbama napala hrvatska sela i protjerala hrvatsko stanovništvo s ciljem zauzimanja i okupacije istočne Hrvatske, koja je trebala početi zauzimanjem Vukovara i njegovim potpunim uništenjem. Agresor je s 30 000 vojnika i paravojnih skupina te oko 1600 oklopnih borbenih vozila, 60 zrakoplova, 350 topova i mnoštvom ostale vojne tehnike krenuo na Vukovar. Hrvatskih branitelja bilo je svega 1800.

Krajem kolovoza počeo je opći napad na grad. Puna su tri mjeseca hrvatski branitelji odolijevali danonoćnim napadima za osvajanje Vukovara. Jedina komunikacija za opskrbu hrvatskih branitelja, Kukuruzni put, bila je presječena. U gradu se nalazilo više od 15 000 civila.

Deseci neprijateljskih tenkova i oklopnih transportera zaustavljeni su na Trpinjskoj cesti prozvanoj Groblje tenkova. Početkom listopada Vukovar je u potpunom okruženju trpio neprekidna topnička razaranja i bombardiranja. Svi sposobni za borbu, Vukovarci i mladići iz cijele Hrvatske bili su na crtama širom grada na koji je dnevno padalo 7000 različitih projektila.

U opkoljeni je grad 19. listopada uspio ući humanitarni konvoj i spasiti stotinjak ranjenih branitelja iz vukovarske bolnice.

Vukovarci nisu 56 dana imali struje, vode, hrane, telefona. Nestale su kuće, zgrade, skloništa, a nastale stotine grobova palih heroja, među kojima je i legendarni zapovjednik obrane Borova naselja Blago Zadro.

Herojski otpor slomljen je 18. studenog 1991.

Dio branitelja pokušao se izvući iz grada kroz minska polja, a oni koji nisu uspjeli odvedeni su u srpske koncentracijske logore te su mnogi ubijeni. Među njima i 260 ranjenika iz vukovarske bolnice.

Tijekom agresije u Vukovaru je, prema podacima Hrvatskog sanitetskog stožera, do 19. studenog 1991. poginulo 450 branitelja i 1350 civila, od toga 86 djece. Bez jednog ili obaju roditelja ostalo je 858 djece, ranjeno je više od 2500 ljudi, mnogi su zatočeni i odvedeni u neki od srpskih koncentracijskih logora, a nakon okupacije 18. studenog 1991. bila je nepoznata sudbina 2630 osoba. Tijekom i nakon procesa mirne reintegracije otkriveno je više od 50 masovnih grobnica u gradu i okolici iz kojih su ekshumirani brojni posmrtni ostaci.

---

Marija Trogrlić, foto: Josip Kopi