Vojna potrošnja u svijetu prošle je godine dosegnula 1822 milijarde dolara, što je u realnim okvirima povećanje od 2,6 posto u odnosu na 2017. Rast vojne potrošnje u Kini prati ukupan gospodarski razvoj zemlje. U 2018. povećana je 24. godinu zaredom te je čak deset puta veća nego 1994.

Godina 2018. bila je za vojnu potrošnju, prema analizi Štokholmskog instituta za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI), rekordna na više razina. Na svjetskoj je razini dosegnula 1822 milijarde dolara, što je u realnim okvirima povećanje od 2,6 posto u odnosu na 2017. godinu.

Još jedan rekord odnosi se na Sjedinjene Države – njihova je vojna potrošnja prvi put u sedam godina povećana, sukladno najavama da će 2018. biti godina velikog rasta. One su i dalje svjetski broj jedan, čija vojna potrošnja iznosi 36 posto ukupne svjetske potrošnje u 2018. godini. Riječ je o iznosu od 649 milijardi dolara, i iako to znači rast, u konačnici je 19 posto manje nego 2010., kad je američka potrošnja dosegnula vrhunac.

Kina – punom parom naprijed

Nakon SAD-a dolaze Kina, Saudijska Arabija, Indija i Francuska. Posebno se ističe Kina, čija je potrošnja prema SIPRI-jevim procjenama činila 14 posto svjetske te se povećala za pet posto u odnosu na prethodnu godinu. Rast vojne potrošnje u Kini prati ukupan gospodarski razvoj zemlje, a 2018. povećana je 24. godinu zaredom te je čak deset puta veća nego 1994.

Preostale tri zemlje na listi top-5, Saudijska Arabija, Indija i Francuska, daleko su iza SAD-a i Kine s 3,7 i 3,5 posto ukupne svjetske potrošnje. Francuska se pritom vratila na peto mjesto ljestvice top-5, što može zahvaliti i činjenici da je Rusija smanjila vojnu potrošnju i tako pala s četvrtog na šesto mjesto.

Među 15 najvećih potrošača nije ušlo niti jedno novo ime, ali je zato došlo do promjene poretka. Mjesta su zamijenili Njemačka i Japan te Italija i Brazil u korist prvih.

Što se tiče NATO saveza, na listi top-15 sedam je njegovih članica, koje zajedno čine 48 posto svjetske vojne potrošnje. Ako gledamo NATO u cjelini, 29 njegovih članica potrošilo je 2018. na obranu 963 milijarde dolara. Bio je, dakle, zaslužan za gotovo 53 posto svjetske vojne potrošnje.

BiH povećala potrošnju 26 posto

U tablici 15 zemalja s najvećim relativnim rastom vojne potrošnje za 2018. u odnosu na prethodnu godinu našla se Bosna i Hercegovina, i to na visokom četvrtom mjestu, s povećanjem od 26 posto. U 2018. na obranu je potrošila ukupno 221 milijun dolara.

Prošle je godine u toj tablici prvo mjesto zauzela Rumunjska, koja je tad zabilježila 50-postotno povećanje, a za 2018. i dalje se nalazi u tablici, ali na 13. mjestu uz povećanje od 18 posto. U tablici su se našle i Bugarska uz povećanje od 23 posto, Češka 18 posto, dok su Litva i Latvija već dvije godine zaredom među zemljama koje su bilježile veća povećanja vojne potrošnje.

Među zemljama koje su bilježile najveći pad velik je broj afričkih. Znatan pad od 49 posto imao je Sudan, koji je u prethodnoj godini bilježio rast od 35 posto.

Velik rast u Ukrajini

Iako su u odnosu na 2017. bilježile pad, zemlje istočne Europe povećale su potrošnju za 29 posto u odnosu na 2009. godinu. S druge strane, dok zapadna Europa u odnosu na 2017. bilježi rast od 1,4 posto, kad se usporedi s 2009. riječ o padu od pet posto. Iza Francuske, kao najvećeg potrošača u Europi, smjestile su se redom Rusija, Velika Britanija, Njemačka i Italija.

Poljska, Bugarska, Rumunjska i Latvija povećale su vojnu potrošnju, dok Litva u zadnjem desetljeću bilježi najveći relativni rast od svih europskih zemalja – čak 156 posto. Ta su povećanja uglavnom posljedica percepcije rastuće prijetnje od Rusije unatoč tomu što njezina vojna potrošnja zadnje dvije godine pada. Međutim, kad se vojna potrošnja računa kroz udio u cjelokupnom ruskom gospodarstvu, iznosi visokih 3,9 posto BDP-a.

Ukrajina bilježi povećanje od 21 posto u odnosu na 2017. te 53 posto u odnosu na 2013., kad je u toj zemlji počeo oružani sukob.

Kad su u pitanju druge regije, prema dostupnim podacima za zemlje Bliskog istoka, vojna potrošnja pala je za 1,9 posto. U Africi je četvrtu godinu zaredom zabilježen pad te je za 2018. iznosio 8,4 posto. Nasuprot tomu, u Europi je potrošnja rasla za 1,4, u Aziji i Oceaniji za 3,3, a u Amerikama za 4,4 posto. Zemlje Sjeverne i Južne Amerike zajedno čine 40 posto svjetske vojne potrošnje, a od toga SAD i Kanada čine 91 posto ukupne potrošnje na tim kontinentima.

Što se tiče Azije i Oceanije, prema SIPRI-jevim analitičarima vojna potrošnja na razini regije raste svake godine još od 1988. zbog napetosti među azijskim zemljama, kao i suparništva Kine i SAD-a. Ta regija čini 28 posto svjetske potrošnje u 2018. godini. Pritom je indijska potrošnja rasla 3,1, a pakistanska 11 posto u odnosu na 2017. Južna Koreja imala je povećanje od 5,1 posto, što je ujedno i najveći godišnji rast od 2005. godine.

U Africi je najveći udio u potrošnji cijelog kontinenta imao Alžir. Sjeverna Afrika, koju prema SIPRI-jevoj podjeli čine samo četiri zemlje, na obranu je potrošila više od 45 zemalja supsaharske Afrike, koje, s druge strane, bilježe značajan pad od 11 posto.

Turska raste, Iran pada

Zbog nedostatka podataka, SIPRI u analizu nije uvrstio ukupnu vojnu potrošnju zemalja Bliskog istoka, ali naveo je kako je 11 zemalja za koje postoje podaci u 2018. potrošilo ukupno 145 milijardi dolara.

Dvije zemlje regije poznate po stalnim napetostima našle su se na listi top-15 svjetskih potrošača – Saudijska Arabija, koja je na svjetskoj razini treća, te Turska, koja se smjestila na 15. mjestu. No, Saudijska Arabija u 2018. bilježi pad od 6,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je Turska među zemljama s liste doživjela najveći rast te je potrošnju u realnim okvirima povećala za čak 24 posto.

Vojna potrošnja Irana pala je u odnosu na prethodnu godinu 9,5 posto kao rezultat ulaska zemlje u recesiju. Izrael u odnosu na 2017. bilježi mali rast od 0,7 posto. Egipatska potrošnja bila je 7,3 posto manja nego 2017. te 20 posto manja nego 2009. godine. SIPRI-jeva analiza, međutim, ističe: “Ostaje nejasno kako egipatska vojna potrošnja pada dok je zemlja uključena u velike vojne operacije na Sinajskom poluotoku te su u tijeku implementacije velikih programa nabave.”

Bliskoistočne zemlje najopterećenije

Kad je riječ o tome koliko je vojna potrošnja opterećenje za gospodarstva pojedinih zemalja, njezin udio u BDP-u znatno varira. U Amerikama to je opterećenje u prosjeku najniže te iznosi 1,4 posto BDP-a. U Europi iznosi 1,6, u Africi, Aziji i Oceaniji 1,7, a u bliskoistočnim zemljama 4,4 posto BDP-a. Među deset zemalja s najvećim opterećenjem za gospodarstvo prvih šest mjesta zauzele su bliskoistočne: Saudijska Arabija, Oman, Kuvajt, Libanon, Jordan i Izrael, a slijede ih Alžir, Armenija, Pakistan i Rusija.

---

• Vojna potrošnja u Južnoj Americi povećana je u 2018. za 3,1 posto, uglavnom zahvaljujući povećanju u Brazilu (5,1 posto).
• Potrošnja u Africi pala je za 8,4 posto, čime je zabilježen pad četvrtu godinu zaredom. Velik pad potrošnje zabilježen je u Alžiru (6,1 posto), Angoli (18 posto) i Sudanu (49 posto).
• Prema dostupnim podacima potrošnja zemalja Bliskog istoka pala je 2018. za 1,9 posto.
• Ukupna vojna potrošnja svih 29 članica NATO-a iznosila je 963 milijarde dolara, što je 53 posto svjetske potrošnje u 2018.
• Najveće apsolutno povećanje potrošnje u 2018. zabilježeno je u SAD-u (27,8 milijardi dolara), dok je najveće smanjenje od 4,6 milijardi dolara imala Saudijska Arabija.
• Potrošnja u Turskoj povećana je u 2018. za 24 posto, odnosno na 19 milijardi dolara, što je najveće povećanje na godišnjoj razini među top-15 zemalja po vojnoj potrošnji u prošloj godini (Izvor: SIPRI) 
  

  ---

Pripremila Petra Kostanjšak