Trideset godina nakon stravične eksplozije koja je dijelove bjelovarskog područja pretvorila u Hirošimu, otvoren je Muzej Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar u spomen na sve one koji su dali svoje živote, koji su izgubili svoje najmilije, za one koji su krenuli u borbu za Hrvatsku, kao i za obitelji koje su strepeći čekale njihov povratak

U povodu Dana grada Bjelovara, Dana bjelovarskih branitelja te 30. obljetnice oslobođenja Bjelovara od Jugoslavenske narodne armije, u okviru Spomen-područja “Barutana 1991.” svečano je 28. rujna 2021. otvoren novouređeni spomen-dom Muzej Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar, čiji su inicijatori i realizatori članovi Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije iz Bjelovara.

Time je iznimno vrijedno Spomen-područje “Barutana 1991.” obogaćeno novouređenim muzejskim postavom, galerijskim prostorom s multimedijskom dvoranom te postavom na otvorenom. Marin Sabolović, predsjednik Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije, o projektu kaže: “Radi se o muzejskom konceptu u okviru Spomen-područja ‘Barutana 1991.’, čiju je prošlogodišnju obnovu financirala i Vlada Republike Hrvatske. Uz pomoć Ministarstva kulture i medija, Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Bjelovara te brojnih donatora i partnera, Društvo za očuvanje hrvatske vojne tradicije nastavilo je projekt revitalizacije te počelo izvedbu ovog muzejskog postava po uzoru na svjetske muzejske koncepte posvećene povijesti ratova.”

---

Svečanosti otvorenja nazočio je izaslanik predsjednika Vlade RH državni tajnik Ministarstva obrane Branko Hrg, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Dinko Tandara, izaslanik Predsjednika RH general-pukovnik Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić, gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, brojni branitelji, obitelji poginulih branitelja, ratni zapovjednici, predstavnici braniteljskih udruga, predstavnici lokalne zajednice.

Branko Hrg naglasio je kako bjelovarski branitelji mogu biti ponosni ne samo na ono što su dali tijekom Domovinskog rata i stvaranja hrvatske države već i na današnje projekte očuvanja vrijednosti Domovinskog rata na području Bjelovara. “Vlada RH podupire ovakve aktivnosti i preko svojih resornih tijela i ministarstava to financira, ali bez mladih ljudi koji to pokreću, bez tih stotina sati dobrovoljno uloženog, volonterskog rada teško da nešto možemo postići,” rekao je na kraju državni tajnik MORH-a.

Dinko Tandara istaknuo je iznimnu važnost revitalizacije Spomen-područja “Barutana 1991.” i otvaranja spomen-doma Muzej Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar te je najavio podršku budućim takvim projektima.

Marijan Mareković zahvalio je članovima Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije i njegovu predsjedniku Marinu Saboloviću na upornom radu i zalaganju za otvorenje spomen-doma. “Mi smo brojčano mali, ali smo po svojoj povijesti i djelima velik narod i trebamo na ovaj način njegovati i čuvati spomen na svoju, hrvatsku vojnu tradiciju,” rekao je.

Marin Sabolović tom je prigodom rekao: “Trideset godina nakon stravične eksplozije koja je dijelove bjelovarskog područja pretvorila u Hirošimu, otvaramo muzejski postav u spomen na sve one koji su dali svoje živote, koji su izgubili svoje najmilije, za sve one koji su krenuli u borbu za suverenu i neovisnu Hrvatsku, kao i za obitelji koje su strepeći čekale njihov povratak. Neki se nisu vratili. Njima u slavu podižemo i ovaj postav.”

---

Članovi Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije i njihovi prijatelji uložili su tijekom zadnjih mjeseci gotovo 1000 sati neplaćenog, volonterskog rada kako bi novootvoreni spomen-dom Muzej Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar zasjao u punom sjaju. U oblikovanje postava uključeni su bili nekadašnji sudionici događanja i njihova suradnja bila je prožeta intenzivnim emocijama, drhtanjem ruku i suzama. Tako su, recimo, ratni vezisti 105. brigade sami spajali muzejski sustav veze, a specijalci s Velebita uredili su u muzeju svoje ratno, planinsko sklonište. Majke iz Bedema ljubavi koje su se 1991. godine borile za svoje sinove, za potrebe ovog postava po sjećanju su na Koestlinovoj kartonskoj ambalaži ponovno ispisivale transparente koje su pisale i 1991. jer ondašnji nisu sačuvani, a lutke-eksponati odjevene su u odjeću koju su one same tad nosile i koju su sad ustupile muzeju. Marin Sabolović kaže kako će takav pristup primijeniti i u budućim projektima.

---

Na području šume Bedenik, današnjem Spomen-području “Barutana 1991.”, nalazilo se uoči Domovinskog rata skladište ratne pričuve 265. motorizirane brigade Jugoslavenske narodne armije u kojem su bile uskladištene tone ubojitih sredstava, tenkovskih punjenja, ručnog naoružanja, bombi.

Planom “Bilogora ’91” Glavnog stožera Hrvatske vojske planirana je bila blokada svih vojnih objekata na bjelovarskom području, čime se planiralo onemogućiti buduće spajanje neprijateljskih snaga, spriječiti presijecanje važnih cestovnih komunikacija te otkloniti opasnost koja je iz neprijateljskih kasarni neprestano prijetila civilima. No, s druge strane neprijateljske žičane ograde kasarne nalazio se major JNA Milan Tepić, koji na mogućnost dogovora ili predaje kasarne nije pristajao te je naredio postavljanje minskih polja usmjeravajućih mina i pripremu triju skladišta za lančano miniranje. Kad je u jutarnjim satima 29. rujna 1991. skupina hrvatskih branitelja pokušala ući u prostor kasarne sa sjeverne strane, major Tepić aktivirao je u 10 sati i 43 minute minirana skladišta – no zbog ranije presječenih veza eksplodiralo je, srećom, samo jedno.

Tog je dana u pokušaju zauzimanja skladišnog kompleksa poginulo 11 hrvatskih branitelja, a širom Bjelovara bilo je ljudskih žrtava i brojnih stradalih objekata. Na mjestu eksplozije nastao je krater dubok 12 metara, a širina udara izbrisala je šumu u prvoj zoni udarnog vala u krugu od 60 i teško oštetila drugu zonu u krugu od 150 metara. Područje je nakon tog događaja nazivano bjelovarskom Hirošimom.

Tekst i foto: Lada Puljizević