Spomenik imotskim braniteljima

Podizanje spomenika u Trstenom za 36 poginulih hrvatskih branitelja iz Imotskog nije bilo laka zadaća. Trebalo je paziti na puno toga, jer na mjestu gdje je postavljen nalazi se i spomenik kralju Tomislavu, kao i platane, koje su prirodni fenomen, i trebalo je posložiti niz rješenja. Kako se ne bi narušilo prirodnu vizuru mjesta, spomenik nije smio biti visok. Ipak, uspjelo se….

Više od pet tisuća branitelja iz Imotskog sudjelovalo je tijekom Domovinskog rata u obrani šireg dubrovačkog područja, a njih 36 u tim je borbama poginulo. Na inicijativu imotskih branitelja, poginulim Imoćanima u čast u Trstenom je podignut spomenik, čiji je autor istaknuti akademski umjetnik Lukša Peko. Spomenik je podignut 1997., a svake se godine 2. srpnja na tom mjestu održava komemorativni skup. Datum je pomno odabran jer se tad obilježava oslobađanje zloglasnog neprijateljskog uporišta na Golubovu kamenu, preko čijeg vrha prolazi državna granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Nakon što su ga dubrovački branitelji više puta neuspješno pokušali zauzeti, Golubov kamen postao je simbol agresije, okruženja i potpune blokade Grada.

Zadaću za oslobađanje tog položaja dobila je 3. imotska bojna u operaciji Tigar. S tog mjesta, smještenog neposredno iznad izvora rijeke Omble na nadmorskoj visini od 422 metra, agresor je od 1991. kontrolirao i razarao cijelu Rijeku dubrovačku, onemogućavajući bilo kakvo kretanje jedinom prometnicom koja je vodila iz Dubrovnika ili prema njemu. Premda je ranjeno osam gardista, među kojima i zapovjednik Zdenko Šanić, nakratko su uspjeli ovladati Golubovim kamenom, ali ih je neprijateljsko topništvo prisililo na manji uzmak. Nastavak napada uslijedio je 2. srpnja, snagama ojačanim pripadnicima 1. i 2. satnije. Unatoč novim teškim gubicima, Bojna je zauzela cjelokupan plato i nastavila napredovati prema Uskoplju, Vukošu i Planiku, gdje se spojila sa snagama 4. bojne 4. brigade ZNG-a. Zato spomenik u Trstenome, podignut ispod platana – zaštićene prirodne baštine – osim svoje osnovne poruke, a to je trajno sjećanje na poginule na Južnom bojištu – svjedoči i o zajedništvu i duhovnim vrijednostima snage Hrvata u obrani domovine.

PRIPREMIO Željko Stipanović/ FOTO Tomislav Brandt