U nekoliko zadnjih godina u lijepom gradu u zapadnoj Slavoniji intenzivirala su se arheološka istraživanja, otkrivajući nam sve više o njegovoj srednjovjekovnoj povijesti

Svoju višestoljetnu povijest Pakrac zahvaljuje povoljnom zemljopisnom položaju i smještaju na križanju povijesno vrlo važnih prometnica. Tragovi prvog naselja u Pakracu datiraju iz prapovijesti te kasnijeg rimskog razdoblja, u kojem je Pakrac vjerojatno bio rimska postaja Mannieana. Jedan od najvažnijih srednjovjekovnih lokaliteta u Slavoniji – Stari grad Pakrac – bio je nizinska utvrda peterokutnog tlocrta. Točno vrijeme gradnje i prvi graditelji Starog grada nisu poznati, ali poznato je da se u XIII. stoljeću ondje nalazila prva hrvatska kovnica novca. U njoj su kovani slavonski banovci, mali srebrnjaci na kojima se prvi put pojavljuje lik kune. Pakrac se u srednjem vijeku intenzivno razvija i doživljava neke od najslavnijih dana svoje povijesti. Važan je posjed križarskog reda ivanovaca, ponajprije zbog povoljnog položaja i smještaja na cesti koja je vodila prema Svetoj Zemlji.

Barun Trenk i Jankovići

Tijekom godina grad je često mijenjao vlasnike. Neko vrijeme bio je sjedište Vranskog priorata, a posljednji svjetovni vladar prije osmanlijskog osvajanja bio je herojski hrvatski vojskovođa Nikola Šubić Zrinski (1508. – 1566.). Osmanlije su zauzeli grad 1544. i sljedećih 150 godina iz čvrste pakračke utvrde vladali okolnim područjem. Grad je postao sjedište sandžaka. Konačno oslobođenje Pakraca stiglo je 17. listopada 1691. i otada često mijenja vlasnike. Utvrda se još neko vrijeme koristila kao vojarna sve do 1750., kad se vojska seli na drugu lokaciju, a Stari grad ostaje napušten. U prvoj pol. XVIII. stoljeća vlasnikom vlastelinstva postaje barun Franjo Trenk (1711. – 1749.), poznati ratnik i vojskovođa, koji je u Pakracu izgradio i dvorac. U drugoj pol. XVIII. stoljeća pakračko vlastelinstvo, koje je obuhvaćalo Pakrac i okolnih 35 sela, kupuju grofovi Jankovići Daruvarski. Ta je obitelj uvelike zaslužna za napredak cijelog kraja u gospodarskom, društvenom i kulturnom pogledu. Vlastelinstvo u njihovu posjedu ostaje punih stotinu godina, a znatno su utjecali i na današnji izgled grada. Na kraju, Jankovići su 1877. godine česticu na kojoj se nalazi Stari grad prodali Pravoslavnoj crkvenoj općini za 5400 forinti. Stari grad otada je zapušten iako se još povremeno koristio za stanovanje.

Izvanredni nalazi

Ostaci nekada impozantnih kula i bedema Staroga grada vidljivi su još samo na starim fotografijama i razglednicama s početka XX. stoljeća. Međutim, već sredinom tog stoljeća utvrda je gotovo u potpunosti sravnjena sa zemljom. Pakrački klesanci iskorišteni su za gradnju kuća i nasipavanje cesta, a donedavno je jedini vidljivi podsjetnik na bogatu i važnu srednjovjekovnu povijest grada bila blago povišena konfiguracija terena te zid visine dva metra i duljine oko 50 metara. Na dijelu nekadašnjih zidina danas je zgrada uprave Grada Pakraca, Policijska postaja te jedna stambena zgrada.

Lokalitet Stari grad Pakrac dio je kulturno-povijesne cjeline grada Pakraca, odnosno zaštićeno je kulturno dobro. I zaslužio je da se digne iz pepela. Prva istraživanja grada bila su neinvazivna geofizička istraživanja, obavljena 2015. i 2016. godine. Tom prilikom zabilježene su strukture ispod površine zemlje. Arheološka iskopavanja uslijedila su 2017., pod vodstvom Instituta za arheologiju u Zagrebu, i istražene su tri sonde. Istraživanja je financiralo Ministarstvo kulture i Grad Pakrac. Godinu nakon toga nastavlja se iskopavanje sonde 1. U njoj su pronađeni ostaci gotičke crkve iz XIII. stoljeća, koju se nastavlja istraživati i sljedećih godina. Od 2021. arheološka istraživanja provodi Muzej grada Pakraca. Unutrašnjost crkve u potpunosti je istražena, a krhki su zidovi i prateći arhitektonski elementi konzervirani. Dosadašnja su arheološka istraživanja rezultirala izvanrednim nalazima, pokretnim i nepokretnim, a buduća istraživanja nedvojbeno će samo potvrditi potrebu za prikladnom prezentacijom tog iznimno važnog i atraktivnog lokaliteta.

PRIPREMIO: Željko Stipanović; foto: Željko Stipanović