Strateški prioriteti zemlje domaćina

U Bratislavi je u prvoj polovini svibnja održan godišnji kongres Europskog udruženja vojnih novinara (EMPA). Riječ je o tradicionalnom okupljanju novinara, urednika, komunikacijskih stručnjaka i predstavnika obrambenih institucija iz brojnih zemalja. Ovogodišnji domaćin bila je Slovačka, koja je tijekom višednevnog programa sudionicima predstavila dio svojih obrambenih sposobnosti, planove modernizacije Oružanih snaga, razvoj vojno-sigurnosne infrastrukture te ulogu unutar NATO saveza na istočnom krilu Europe

Kongres je i ove godine poslužio kao platforma za razmjenu iskustava među vojnim novinarima i predstavnicima obrambenih sustava, ali bio je i prilika za izravno upoznavanje sa strateškim prioritetima zemlje domaćina. Program je obuhvatio niz stručnih prezentacija, posjete vojnim objektima i poligonima, kao i obilazak međunarodnog sajma vojne tehnologije IDEB (International Defence Exhibition Bratislava). Posebnu pozornost privukao je upravo potonji, jedan od najvažnijih sajmova obrambene i sigurnosne industrije u srednjoj Europi. IDEB je platforma za predstavljanje najnovijih dostignuća iz područja vojne opreme, sigurnosnih tehnologija, logistike, zaštitnih sustava i obrambenih rješenja, a svake godine okuplja proizvođače, vojna izaslanstva i stručnjake iz brojnih zemalja.

Ovogodišnje izdanje sajma bilo je posebno zanimljivo i iz hrvatske perspektive jer su na njemu nastupile dvije naše tvrtke – Čateks i Šestan-Busch. Njihovo sudjelovanje dodatno potvrđuje prisutnost hrvatske obrambene industrije na međunarodnom tržištu te konkurentnost naših proizvođača u području vojne i zaštitne opreme. Posebno važan uspjeh postigla je tvrtka Šestan-Busch, koja je osvojila nagradu za najbolji proizvod sajma. Riječ je o priznanju koje uživa velik ugled unutar obrambene industrije. Dodjeljuje se nakon detaljne evaluacije, koju provodi četveročlano stručno povjerenstvo. Njihov zadatak bio je ocjenjivanje kandidata prema jasno definiranim kriterijima koji obuhvaćaju tehničke, strateške i komunikacijske aspekte predstavljenih proizvoda i rješenja.

Nagrada hrvatskoj inovativnosti

Jedan od ključnih kriterija bila je inovativnost i strateški utjecaj proizvoda. Povjerenstvo je posebnu pozornost posvetilo tehnologijama koje donose konkretan tehnološki napredak te imaju potencijal dugoročnog utjecaja na razvoj obrambenih sustava i sigurnosnih politika. U suvremenom sigurnosnom okruženju, obilježenom ubrzanom modernizacijom oružanih snaga i promjenama u načinu ratovanja, inovacije su jedan od najvažnijih elemenata obrambene industrije. Iznimno važan segment evaluacije odnosio se na sposobnost odgovora na aktualne sigurnosne prijetnje. Upravo je taj kriterij danas posebno važan zbog promijenjene geopolitičke situacije u Europi, rata u Ukrajini te potrebe za prilagodbom vojnih sustava novim oblicima ugroza. Povjerenstvo je procjenjivalo koliko pojedina rješenja mogu učinkovito odgovoriti na izazove suvremenog bojišta, uključujući asimetrične prijetnje, djelovanje bespilotnih sustava i potrebu za povećanom zaštitom vojnika.

Sudionici kongresa posjetili su i vojnu bazu Turecký vrch, gdje su im predstavljeni projekti Oružanih snaga Slovačke Republike, aktivnosti Glavnog stožera te planovi Ministarstva obrane vezani uz daljnju modernizaciju i razvoj vojnih sposobnosti. Prezentacije su obuhvatile procese opremanja, ulaganja u infrastrukturu, interoperabilnost s NATO-ovim partnerima te razvoj novih oblika obuke. Poseban naglasak stavljen je na prilagodbu obrambenog sustava novim sigurnosnim izazovima, uključujući iskustva preuzeta iz rata u Ukrajini. Slovačka zadnjih godina puno ulaže u modernizaciju Oružanih snaga, razvoj pričuvnog sastava kao i infrastrukture koja može podržati dugotrajnije raspoređivanje savezničkih snaga na istočnom krilu NATO-a.

Vojni poligon Lešt’

Drugog dana kongresa sudionici su posjetili Središte za obuku Lešt’, jedan od najvažnijih vojnih objekata u Slovačkoj i ključnu infrastrukturu za obuku domaćih i savezničkih snaga. Poligon se danas nalazi u središtu NATO-ove prisutnosti na istočnom krilu Europe te je važna točka kolektivne obrane Saveza. Lešt’ trenutačno koristi NATO-ova multinacionalna Borbena grupa pod vodstvom Španjolske, a uz slovačke snage ondje djeluju i vojnici iz Portugala, Češke, Slovenije i Rumunjske. Upravo međunarodni karakter aktivnosti potvrđuje stratešku važnost tog Središta, koje je zadnjih godina postalo jedno od najvažnijih mjesta za interoperabilnu obuku savezničkih postrojbi.

Njegova povijest seže još u 1923., kad je služio kao topnički poligon. Tijekom hladnog rata bio je i baza Crvene armije. Današnji oblik dobio je 2014. godine. Smješten je na površini od čak 146 četvornih kilometara, od čega najveći dio otpada na polja za obuku, strelišta i taktičke zone. Geografske značajke prostora omogućuju provedbu širokog spektra djelovanja. Kombinacija otvorenih područja, šuma i zahtjevnog terena pruža realistične uvjete za obuku različitih postrojbi. Posebno izazovne uvjete stvaraju vremenske prilike jer se teren tijekom obilnih kiša pretvara u duboko blato, što dodatno otežava kretanje tehnike i izvođenje manevara, ali ujedno povećava kvalitetu obuke.

Središte raspolaže s pet strelišta i terenskih objekata za obuku, sedam taktičkih polja za vježbe, tri objekta za urbanu borbu te osam helidroma. Jedan od najvažnijih dijelova infrastrukture je Combined Arms Tactical Range, koji omogućuje provedbu taktičkih vježbi s bojnim gađanjem do razine bataljuna uz potporu zrakoplovstva i helikopterskih snaga. Posebno zanimanje sudionika kongresa izazvali su objekti za urbanu borbu i MOUT obuku, odnosno uvježbavanje djelovanja u naseljenim područjima. Takvi oblici obuke danas imaju sve veću važnost zbog iskustava iz suvremenih sukoba, u kojima se velik dio borbenih djelovanja odvija upravo u urbanim sredinama. U Lešt’u postoje specijalizirani objekti poput Jakub Villagea i Oremland MOUT kompleksa, koji omogućuju provedbu antiterorističkih operacija, stabilizacijskih misija te borbenih djelovanja različitog intenziteta u urbanim područjima.

Velik naglasak stavljen je i na uporabu bespilotnih sustava. Dronovi su postali sastavni dio obuke na poligonu, a vojnici uvježbavaju i njihovu uporabu i obranu od njih. Iskustva iz rata u Ukrajini pokazala su koliko bespilotni sustavi mogu promijeniti način vođenja borbenih operacija. Zbog toga članice NATO-a intenzivno prilagođavaju svoje programe obuke novim oblicima ratovanja Za provjeru sposobnosti postrojbi koristi se napredni simulacijski sustav MILES 2000, koji omogućuje realističnu simulaciju borbenih uvjeta tijekom vježbi s bojnim gađanjem. Osim toga, provode se i specijalističke obuke iz područja preživljavanja, zaštite od nuklearnih, kemijskih i bioloških prijetnji te borbe protiv improviziranih eksplozivnih naprava.

Naglasak na modernizaciji

Jedna od važnih tema prezentiranih tijekom posjeta odnosila se na razvoj logističkih kapaciteta i potpore zemlje domaćina savezničkim snagama (host nation support). Slovačka intenzivno ulaže u infrastrukturu koja omogućuje prihvat i dugotrajan boravak međunarodnih postrojbi, uključujući smještaj, prehranu, medicinsku potporu i logistiku za velike vojne formacije. Središte može osigurati do 900 obroka dnevno, raspolaže medicinskom potporom ROLE 1 Limited te ima mogućnost medicinske evakuacije helikopterom. Vojnicima su dostupni i sadržaji za oporavak poput teretana, sauna i fizikalne terapije, što dodatno potvrđuje razinu razvijenosti infrastrukture.

Tijekom prezentacija poseban interes izazvala je i reforma slovačkog sustava pričuve. Ministarstvo obrane Slovačke trenutačno stanje pričuvnih snaga smatra nezadovoljavajućim te planira opsežne promjene kako bi povećalo broj raspoloživih pričuvnika. Krajem 2023. godine Slovačka je imala svega 154 aktivna pričuvnika, što je ocijenjeno ozbiljnim problemom u kontekstu aktualne sigurnosne situacije. Planirane reforme uključuju otvaranje sustava aktivne pričuve širem krugu građana, uključujući osobe bez prethodnog vojnog iskustva. Cilj je stvoriti inkluzivniji model, koji bi omogućio većem broju građana sudjelovanje u obrambenom sustavu zemlje.

Posebno zanimljiv model odnosi se na suradnju sa sveučilištima. Sedam slovačkih visokih učilišta već sad studentima omogućuje ostvarivanje akademskih bodova za završenu vojnu obuku, čime se vojna priprema integrira u obrazovni sustav i pokušava približiti mlađim generacijama. Kao dodatni motivacijski faktor ponovno je pokrenuta vojna autoškola. Na njoj polaznici mogu steći vozačke dozvole, uključujući C kategoriju za upravljanje teškim kamionima. Ministarstvo obrane smatra kako upravo takve pogodnosti mogu povećati interes građana za pristupanje pričuvnim snagama. Za 2025. godinu bio je uveden i rekordan sustav subvencija vrijedan milijun eura te namijenjen obrazovnim, sportskim i društvenim projektima koji pridonose popunjavanju Oružanih snaga. Sve predstavljene aktivnosti potvrđuju kako Slovačka ubrzano prilagođava obrambeni sustav novim sigurnosnim okolnostima u Europi. Modernizacija infrastrukture, jačanje pričuve, razvoj međunarodne suradnje i prilagodba iskustvima suvremenih sukoba prioritet su Ministarstva obrane. Ovogodišnja EMPA tako nije bila samo susret vojnih novinara i komunikacijskih stručnjaka već i prilika za detaljan uvid u transformaciju slovačkog obrambenog sustava te rastuću važnost istočnog krila NATO saveza. Program održan u Bratislavi i na poligonu Lešt’ još je jednom pokazao koliko su vojna komunikacija, međunarodna suradnja i razmjena iskustava važni u vremenu intenzivnih sigurnosnih promjena u Europi.

Tekst i foto: Tomislav Vidaković