RAZGOVOR – admiral Robert Hranj, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga: “Za Hrvatsku vojsku ključni je čimbenik vrhunski osposobljen, opremljen i visokomotiviran vojnik, spreman za djelovanje u složenim okolnostima novih ugroza, provedbu različitih vojnih i nevojnih zadaća te uporabu suvremenih tehnologija”

U prigodi obilježavanja 30. obljetnice ustrojavanja Hrvatske vojske razgovarali smo s načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga admiralom Robertom Hranjom, koji je na poseban način istaknuo vrijednosti koje smo stekli tijekom Domovinskog rata, ali i potrebom da nakon rata razvijemo i moderniziramo vojsku kako bi u svakom trenutku mogla odgovoriti na svoju primarnu zadaću – obranu domovine.

Hrvatska vojska ove godine obilježava 30 godina postojanja, i u tom razdoblju prošla je put od obrambene vojske, koja je pobijedila u Domovinskom ratu, do respektabilne vojne sile koju iznimno cijene sve njezine saveznice. Kad se danas, kao čelni čovjek vojske osvrnete na spomenuto razdoblje, što biste posebno izdvojili kao najupečatljivije i najvažnije?

U trideset godina bilo je puno upečatljivih događaja, a svaki je na svoj način važan. Prisjetimo se samo prvih dana kad je Hrvatska stvarala svoju vojsku usred turbulentnih, ratnih zbivanja. Ali želja za stvaranjem slobodne, samostalne i suverene domovine bila je kod svih naših vojnika iznimno jaka tako da smo uspješno prebrodili sve prepreke i probleme. Preživjeli smo prvi udar, zaustavili osvajača i vrlo brzo pokazali i dokazali da smo na pravom putu stvaranja snažne i učinkovite vojske. Hrvatska vojska stvorena je u teškim okolnostima ratnih operacija, gotovo ni iz čega i vrlo je brzo stasala u snažnu, učinkovitu i impresivnu vojnu snagu.

Prisjetimo se samo najvažnijih operacija, kao što su operacija deblokade Dubrovačkog primorja, Maslenica i Bljesak, koje su ukazale na ono što slijedi. A to je bila veličanstvena operacija Oluja kojom smo oslobodili okupirana područja Hrvatske. I nakon Domovinskog rata nastavili smo s razvojem Hrvatske vojske, tad s drugačijim ciljevima i prioritetima. Vojska je postala manja, profesionalna i suvremena. Hrvatska je članica NATO-a, a Hrvatska vojska, zajedno s vojskama ostalih zemalja članica sudjeluje u međunarodnim vježbama, misijama i operacijama. Sudjelujemo i u operacijama UN-a i Europske unije pokazujući da želimo biti aktivna i odgovorna država u doprinosu stabilnosti i miru u svijetu.

I u Domovinskom ratu, ali jednako tako i danas u središtu je pozornosti čovjek, odnosno svaki pripadnik Hrvatske vojske koji u svakom izazovu donosi prevagu. Vrednuje li se dovoljno svaki pripadnik Hrvatske vojske, odnosno ulaže li se dovoljno kako bi se kvaliteta života i rada podigla na najveću moguću razinu? Što biste u prilog tome posebno izdvojili?

Vojna služba, uključujući i vođenje vojnih operacija te u konačnici i ratovanje, prije svega je ljudska aktivnost. Ratove vode ljudi, svojim mentalnim sposobnostima i moralnim kvalitetama, a oružje je samo alat kojim vojnici svoje ideje i planove provode, više ili manje uspješno, u postavljene ciljeve. Tako je i jedan od najvećih vojskovođa, Napoleon, cijeneći vojničke vrline hrabrosti, etičnosti i požrtvovnosti, rekao da se moral (čovjek) i materijal (oprema) odnose tri prema jedan. I u HV-u ljudi su najveća vrijednost i njezin najveći potencijal. Stoga se i kod nas posebna pažnja poklanja privlačenju te razvoju školovanih, uvježbanih, visokomoralnih, domoljubnih vojnika, koji će biti osposobljeni za djelovanje u stalno promjenjivom, turbulentnom i stresnom borbenom ili kriznom okružju. Moderno ratovanje zahtijevat će od mladih zapovjednika donošenje odluka s potencijalno strateškim implikacijama.

Za Hrvatsku je vojsku ključni čimbenik vrhunski osposobljen, opremljen i visokomotiviran vojnik, spreman za djelovanje u složenim okolnostima novih ugroza, provedbu različitih vojnih i nevojnih zadaća te uporabu suvremenih tehnologija.

Temeljni preduvjet za osiguranje spremnosti postrojbi i zapovjedništava Hrvatske vojske, odnosno osiguranje njihove cjelovitosti i djelotvornosti jest osiguranje učinkovitosti, zadovoljstva i motiviranosti svakog pojedinog pripadnika. Također, obrazovanje i obuka te osiguranje primjerenog standarda naših pripadnika u cilju njihove motiviranosti naš su prioritet. Opremanje suvremenom vojnom opremom i borbenim sustavima dolazi iza toga. Ulažemo maksimalne napore kako bismo mogli ponuditi dovoljno raznolikosti i izazova našim pripadnicima te osigurati financijsku, socijalnu i profesionalnu stabilnost i sigurnost uz mogućnost napredovanja sukladno postignutim rezultatima.

Svjesni da postojeći uvjeti smještaja i radne infrastrukture u mnogim našim vojarnama ne zadovoljavaju željene standarde, izradili smo plan modernizacije vojarni s ciljem poboljšanja uvjeta smještaja i boravka vojnika na vojnim lokacijama. Značajno smo investirali u opremanje teretana na mnogim lokacijama što izravno utječe na kvalitetu života svih vojnika, a osobito onih koji su na cjelodnevnom boravku u vojnim objektima. Izgrađene su ili obnovljene tartan staze i ostali sportski sadržaji u mnogim vojarnama. Mnoge sportske dvorane rekonstruirane su i obnovljene. Kroz sljedeća planska razdoblja nastavit će se s ulaganjem u vojne lokacije radi poboljšanja uvjeta rada i smještaja osoblja, u skladu sa standardima i očekivanjima mladih generacija vojnika.

Kad govorimo o uvjetima smještaja, boravka i izobrazbe kadeta Hrvatske vojske na vojno-studijskim programima te pripadnika Hrvatske vojske na provedbi dočasničkih i časničkih slijedno rastućih vojnih izobrazbi te funkcionalnih usavršavanja, želim istaknuti da su u proteklom razdoblju uložena velika financijska sredstva u izgradnju i opremanje studentskog kampusa na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman”. Izgrađeni su i opremljeni suvremeni nastavni amfiteatri, učionice, laboratoriji, kabineti i sportski sadržaji, dok su za djelatnike Učilišta i sveučilišnom nastavom kadru stvoreni visoki standardi potrebni za njihov rad. Nedavno je donesen i objavljen Zakon o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti, temeljem kojeg će se nastaviti intenzivno ulagati u infrastrukturu Sveučilišta te će se uz smještajne kapacitete modernizirati učionice, laboratoriji, knjižnice, a od kompleksa časničkog centra dovršit će se suvremeni multimedijski kongresni centar. Dovršit će se sportska infrastruktura, sadržaji za slobodno vrijeme i zabavu studenata i korisnika te dodatno unaprijediti informatička infrastruktura i kapaciteti za učenje na daljinu i distribuciju znanja i naučenih lekcija. Središte za učenje stranih jezika u okviru Sveučilišta pratit će stalne promjene u ovom području te osiguravati najviše standarde za učenje i testiranja stranih jezika. U tijeku je i završno opremanje izgrađene višekatne zgrade Vukovar namijenjene za smještaj polaznika i osoblja uključenih i povezanih s radom Sveučilišta. Čovjek, tj. hrvatski vojnik, dočasnik i časnik bio je i ostao središte interesa Glavnog stožera Oružanih snaga te podređenih zapovjedništva. Navedeni su problemi prepoznati, pristupilo se njihovu rješavanju, izrađeni su planovi te se već uvelike radi – u okviru raspoloživih financijskih sredstava, na poboljšanju postojećih uvjeta te dostizanju željnih uvjeta za boravak i rad u objektima Hrvatske vojske.

Nakon Domovinskog rata, pripadnici Hrvatske vojske svoju su vrijednost dodatno potvrdili sudjelovanjem u brojnim mirovnim misijama i operacijama u kojima su dobivali isključivo pohvale te svojim odnosom prema zadaćama na najbolji način predstavljali svoju zemlju. Uskoro će dio Hrvatske kopnene vojske biti prvi put upućen u operaciju KFOR na Kosovu te će Republika Hrvatska i na ovaj način, kao vjerodostojna članica NATO saveza nastaviti sudjelovanje u izgradnji svjetskog mira. Kako općenito gledate na naše sudjelovanje u misijama i operacijama i zašto je sudjelovanje u njima važno?

Oružane snage sudjeluju u mirovnim misijama, operacijama i aktivnostima više od dvaju desetljeća. Iznimno sam ponosan na rezultate koje su naši pripadnici postigli od Litve, Poljske i Kosova preko Zapadne Sahare i Sredozemlja do Afganistana. Kao članica UN-a, EU-a i NATO-a, Hrvatska se odlučuje da sa svojim Oružanim snagama sudjeluje u misijama i operacijama potpore miru, često potaknuta potrebom pružanja humanitarne pomoći u nesrećama, stradavanjima, patnjama ili velikim razaranjima. Također, često takvim angažmanima želimo iskazati solidarnost s našim najvažnijim saveznicima i partnerima, a kao članica NATO-a želimo pokazati da smo spremni preuzeti svoj dio tereta i odgovornosti pridonoseći izgradnji sigurnijeg i stabilnijeg svijeta. Pri tome nas svakako motivira i naše vlastito povijesno iskustvo kad smo nenaoružani bili izloženi brutalnoj agresiji i kad smo očekivali pomoć međunarodne zajednice. Danas smo od objekta, od primatelja mirovne pomoći postali aktivan sudionik u pružanju pomoći drugima kroz operacije stabilnosti, upravljanja posljedicama kriza i nesreća te mirovnim operacijama.

Druga, vrlo važna i pragmatična dimenzija sudjelovanja povezana je s činjenicom da je svijet stvarno postao globalno selo, u kojem događaji u udaljenim mjestima mogu imati značajne posljedice za sigurnost zemalja s druge strane svijeta. Mirovne misije i operacije upravo tome služe, djeluju u kriznim područjima, sprečavaju eskalaciju i prelijevanje kriza u okolne zemlje i regije, omogućavaju postupnu stabilizaciju i poboljšanje sigurnosne situacije te izgradnju normalnog života u pogođenim područjima. Jednostavnije, naša nacionalna sigurnost ne počinje niti završava na državnoj granici, nego je podložna procesima zemljopisno daleko od naše domovine. I to je jedan od razloga našeg uključenja u operaciju KFOR gdje želimo pomoći izgradnji sigurnijeg okružja za sve žitelje u Kosovu, regiji i posredno za nas. Na kraju, gledajući iz naše, vojničke perspektive, praktična i korisna posljedica sudjelovanja u misijama i operacijama ima utjecaj na razvoj sposobnosti Oružanih snaga. Radimo i djelujemo u međunarodnom okružju, što je nezamjenjiv izvor stjecanja iskustava, ne samo za pojedince ili postrojbe koje su u operaciji, već i za cjelokupan obrambeni i sigurnosni sustav u cjelini. Svako se sudjelovanje dubinski analizira, utvrđujemo gdje smo bili dobri, u čemu se možemo još poboljšati te takva iskustva ugrađujemo na svim razinama sustava. Iako je teško eksplicitno uspoređivati troškove sudjelovanja u operacijama s koristima od tog sudjelovanja, sigurno je da su pozitivni učinci takvog angažmana naših Oružanih snaga značajni, prije svega kroz jačanje bilateralnih odnosa s ključnim saveznicima, ali i na polju globalne sigurnosti.   

U najavi su brojni projekti opremanja i modernizacije što je iznimno bitno kako bi vojnici na još bolji način mogli ispuniti svoje zadaće. Što biste od najvažnijih projekata modernizacije u bliskoročnom razdoblju posebno istaknuli, a koji su srednjoročni projekti?

Razvoj Oružanih snaga složen je proces koji ovisi o brojnim faktorima, od kojih svi nisu pod našom kontrolom (npr. gospodarska kriza i posljedični pad proračuna za obranu, promjenjiva priroda suvremenih sigurnosnih prijetnji, savezništva i sl.), niti je u isključivoj nadležnosti nas, vojnika. Treba uvijek naglašavati da proces izgradnje i odabir smjera razvoja Oružanih snaga, u skladu s načelima demokratske kontrole nad vojskom, započinje smjernicama koje definiraju politički autoriteti s izbornim legitimitetom.

Za HV te se smjernice nalaze u programskim i planskim dokumentima kao što su Strategija nacionalne sigurnosti, Strateški pregled obrane, Dugoročni plan razvoja OS-a, godišnje smjernice ministra obrane. Ti dokumenti, propisani zakonima i pravilnicima o obrambenom planiranju, usmjeravaju proces izgradnje i razvoja OS-a na dugoročnijoj osnovi i daju mu potrebnu sustavnost, stabilnost i predvidivost. Projekti modernizacije u bliskoročnom razdoblju u velikoj su mjeri određeni uvjetima i okružjem u kojem se nalazi Republika Hrvatska i Hrvatska vojska. Zbog pandemije COVID-19 te dva potresa, koja su nas pogodila 2020., zaustavljen je rast obrambenog proračuna, a time su i mogućnosti brže realizacije krupnih projekata modernizacije dijelom ograničeni. Hrvatska vojska iskazala je svoje potrebe za modernizacijom u svim tradicionalnim domenama operacija (kopno, more, zrak) kao i u novim domenama poput kibernetičkog prostora. U svim domenama potreban je tehnološki iskorak k novim tehnologijama, a on se ne ostvaruje samo nabavom novih sustava naoružanja i opreme, već i procesom stjecanja znanja i vještina u uporabi i održavanju tih sustava.

Pred nama je, svakako, početak značajne modernizacije Hrvatske vojske, a njezin će nastavak zapravo biti trajan proces koji će podrazumijevati stalno praćenje tehnološkog napretka te, u skladu s tim, modernizaciju postojećih sustava naoružanja i opreme kao i nabavu novih. Cjelokupan proces nastojat ćemo uskladiti s Ciljevima sposobnosti NATO-a, odnosno obvezama koje smo preuzeli. Naši daljnji napori bit će usmjereni na intenzivnu modernizaciju za razvoj sposobnosti za odgovor na klasične vojne prijetnje, ali i na nove prijetnje, često hibridne i vezane uz terorizam, širenje oružja za masovno uništavanje, te širenje radikalnih i ekstremističkih ideologija. Poseban fokus morat će biti na novim sposobnostima besposadnih sustava, sposobnosti odgovora na kibernetičke prijetnje, elektroničkog ratovanja, strateškog izviđanja i sl. Pojedinačno, u svakoj domeni u bliskoročnom razdoblju nastojat ćemo realizirati prioritetne projekte opremanja kojima ćemo ojačati sveukupne sposobnosti OSRH. Izdvajam projekt nabave i uvođenja u operativnu upotrebu višenamjenskog borbenog zrakoplova u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, nabavu i uvođenje u uporabu brodova lovaca mina, nabavu borbenih vozila pješaštva Bradley, nabavu protuzrakoplovnog sustava kratkog dometa te niz manjih projekata združenih sposobnosti i sposobnosti potpore kao što su: jačanje transportnih sposobnosti nabavom nebojnih vozila, jačanje sposobnosti zdravstvene struke nabavom terenske bolnice-ROLE2 te nabava naprednih sustava u području komunikacija, informacija i kibernetike. Nastavit ćemo i jačati suradnju s domaćom industrijom, prije svega opremit ćemo kompletan djelatni sastav Oružanih snaga RH s jurišnom puškom VHS-2 te započeti opremanje s puškostrojnicama u kalibru 5,56 mm i kalibru 7, 62 mm. U srednjoročnom razdoblju i dalje, težište razvoja bit će usmjereno na nove tehnologije i sustave – prije svega besposadne zemaljske, zračne i pomorske te na razvoj učinkovitijih sustava vođenja i zapovijedanja temeljenih na brzom prikupljanju, obradi i raspodjeli informacija.

Suvremena i sofisticirana oprema iznimno je skupa, ali s druge strane prijekopotrebna kako bi se održao kakav-takav korak s drugim vojskama i kako bi se mogla jamčiti sigurnost zemlje. S druge strane u dijelu javnosti nerijetko se može čuti kako je sve ono što je vojsci potrebno skupo i kako bi se možda trebala čekati neka bolja vremena. Mislite li da se dovoljno ulaže u opremanje Hrvatske vojske koja je jedna od najvažnijih čimbenika sigurnosti?

Oružane snage Republike Hrvatske stoje pred važnom zadaćom i istodobno velikim izazovom – pred njima je izrada novog Dugoročnog plana razvoja. Taj, zakonom uvjetovan dokument, koji usvaja Hrvatski sabor, bitno će odrediti smjer razvoja Oružanih snaga u idućem 12-godišnjem planskom razdoblju. U tom će planu Oružane snage morati pronaći odgovore na važna pitanja daljnjeg razvoja i modernizacije. Morat ćemo procijeniti kakve sposobnosti trebamo za suočavanje sa sigurnosnim prijetnjama na kopnu, u zraku, na moru, u svemiru, ali i u kibernetičkom prostoru. Pri tome moramo razmišljati o prijetnjama koje nas već sada čekaju, ali i o onima koje danas tek možemo predvidjeti i naslutiti.

Modernizacija i opremanje Hrvatske vojske dugoročan je i kontinuiran proces. Oružane snage svjesne su da planovi modernizacije moraju uvijek biti u skladu s mogućnostima društva i da naše Oružane snage ne smiju biti dodatan uteg njegovu daljnjem razvoju. Stoga, ako želimo da naši planovi imaju realnu podlogu i budu provedivi, oni moraju biti utemeljeni na realnim ekonomskim mogućnostima društva. Tempo opremanja naravno ovisi o dostupnosti financijskih sredstava i Hrvatska vojska mora svoje planove prilagođavati i usklađivati sa situacijom u kojoj se opće financije Republike Hrvatske nalaze. Prioriteti opremanja jasno su definirani i usmjereni na potporu jačanja sposobnosti Hrvatske vojske za ostvarenje tri temeljne zadaće, a ta sposobnost nije i ne smije biti dovedena u pitanje.

U proteklim smo godinama, zbog financijske krize i brojnijih prioriteta gospodarskog i socijalnog razvoja društva imali financiranje sustava obrane ispod razine koju bi mogli označiti optimalnom. Ovaj put, u sljedeći planski ciklus ulazimo s planskom pretpostavkom da će nam izdvajanja za obranu vrlo brzo dosegnuti razinu od 2 % BDP-a, pri čemu bi izdvajanje za modernizaciju i opremanje naraslo na 20 % od obrambenih troškova.

U iznimno teškom razdoblju za Hrvatsku, koje traje još od prošle godine i početka epidemije koronavirusa, te zagrebačkog i potresa na Banovini, hrvatski su vojnici bili među prvima koji su priskakali u pomoć i ostajali dokle god je bilo potrebno. Kako gledate na sudjelovanje u pomoći civilnom stanovništvu gdje su vojnici nerijetko pokazali ne samo stručnu i profesionalnu nego i onu ljudsku stranu?

Pripadnici Oružanih snaga na raspolaganju su civilnom stanovništvu u kriznim situacijama u skladu s misijama OSRH. Angažiranje pripadnika OSRH temelji se na zakonima i provodi u skladu sa zahtjevima i u skladu s procjenama nadležnih civilnih institucija, a brzim i učinkovitim reakcijama dokazujemo kako su na raspolaganju uvijek kad je to potrebno, da imamo sposobnosti, znanja i mogućnosti. Prošla godina u Republici Hrvatskoj bila je prilično izazovna za sve koji u njoj žive i rade, tako i za pripadnike OSRH. Pandemija koronavirusa, uz dva iznimno jaka potresa, koja su pogodila dijelove Republike Hrvatske, izravno je utjecala i na Hrvatsku vojsku i njezine pripadnike i postrojbe koji su zadaće izvršavali u potpuno novim uvjetima i okolnostima, ali – potrebno je naglasiti – uspješno.

Treba napomenuti da je OSRH u uvjetima pandemije koronavirusa nastavio izvršavati i zadaće hitnog medicinskog prevoženje, traganja i spašavanja te je dao velik doprinos sa zračnim snagama i radom vojnog osoblja u Operativnom vatrogasnom zapovjedništvu u borbi protiv požara tijekom ljetnih mjeseci.

Hrvatska vojska u vojarni u Petrinji, nakon potresa, privremeno je zbrinula štićenike domova za starije i nemoćne, stanovnike Petrinje i okolnih naselja čiji su stambeni objekti oštećeni u potresu. U vojarni im je osiguran smještaj i prehrana te zdravstvena skrb koju su provodili pripadnici OSRH. Pripadnici Hrvatske vojske emotivno proživljavaju sve spomenute događaje u kojima su se našli tijekom pomoći civilnom stanovništvu jer nevolje koje su nas snašle nisu mimoišle niti nas, naše obitelji i prijatelje. Hrvatska vojska i dalje će, u okviru svojih mogućnosti i sposobnosti, biti na raspolaganju svojem stanovništvu i lokalnoj zajednici za pomoć u svim nastalim kriznim situacijama kad se bude tražilo naše angažiranje.

Epidemija i prirodne nepogode onemogućile su provedbu vježbi u obimu kakav je prvotno bio planiran, što se posebno odnosi na prošlu godinu. Je li je takva situacija utjecala na borbenu spremnost Hrvatske vojske?

Briga o zdravstvenoj sposobnosti svakog pripadnika OSRH jedan je od prioriteta ne samo sada, tijekom epidemije, već i svakodnevno tijekom obavljanja redovnih zadaća i dužnosti. Zdravi vojnici temelj su borbene spremnosti.

Poznato je da je svako veće okupljanje povećan rizik za prijenos uzročnika kapljičnih infekcija. Zbog toga smo naše vježbovne aktivnosti morali prilagoditi epidemiološkim ograničenjima koje je propisala RH i naša vojna zdravstvena služba. Kako osim pozitivnog pripadnika u izolaciju moraju i svi njegovi kontakti kojih je pri takvim zadaćama veći broj, morali smo se prilagoditi i pozorno pratiti svakodnevnu zdravstvenu situaciju i provedbu propisanih mjera kako bismo postigli postavljene vježbovne ciljeve koji su na kraju ostvareni u potrebnoj mjeri.

Oružane snage dale su značajan doprinos u pomoći civilnim institucijama i organizacijama tijekom elementarnih nepogoda koje su pogodile Republiku Hrvatsku, tu prije svega mislim na pomoć prilikom potresa u Zagrebu početkom godine i u okolici Petrinje krajem 2020. Treba reći da su epidemija i potresi, u nešto manjoj mjeri, imale utjecaj na planove obučnih i vježbovnih aktivnosti Oružanih snaga RH. Cijelu 2020. godinu obuka Oružanih snaga odvijala se u uvjetima prilagodbe na pandemiju koronavirusa.

To je u praksi značilo smanjenje broja velikih vježbi, posebice međunarodnih. To smo pokušali nadomjestiti drugačijim, fleksibilnijim pristupom obuci, stavljajući fokus na individualnu obuku, obuku manjih timova, obuku stožera i zapovjedništava te vojne vježbe u posebnim aranžmanima, pri čemu brojne planirane vježbe nisu po svojem obimu, broju osoblja i materijalnim sredstvima bile na razini koja je prvotno bila planirana.

U punom opsegu provedene su samo nužne obučne i vježbovne aktivnosti, koje su bile planirane za pripremu i obuku snaga koje se upućuju u operacije potpore miru, operacije odgovora na krize i drugim aktivnostima u inozemstvu. Obuka i vježbe u cilju postizanja i provjere novih operativnih sposobnosti bile su usredotočene na kibernetičku obranu, strategijsko elektroničko izviđanje te na intenzivnu obuku na novonabavljenim sustavima (PzH, obalni ophodni brod i drugo). Dragovoljno vojno osposobljavanje, kao standardiziran proces tranzicije civilne osobe u vojnika i specijalistička vojna obuka, kojom se stječe osnovna vojnostručna specijalnost određenog roda za primanje u djelatni sastav Oružanih snaga, provedene su također u smanjenom opsegu. Obuka kadeta provedena je kroz zimske, ljetne i granske kampove, koji se provode na poligonima i vježbalištima Oružanih snaga, čije je trajanje u normalnim okolnostima dva tjedna, ali su u 2020. godini ljetni kampovi trajali tri tjedna kako bi se nadoknadila, zbog pandemije, propuštena obuka tijekom godine.

Najznačajnija vježba u Republici Hrvatskoj u 2020. godini bila je vježba Spremnost 20 koja je provedena od 28. rujna do 2. listopada na vojnom poligonu ”Eugen Kvaternik” kod Slunja s ciljem prikaza sposobnosti postrojbi Hrvatske kopnene vojske u provedbi napadnih operacija, integracija borbene i borbeno-servisne potpore te provedbe ocjenjivanja inženjerijskih snaga i deklariranih sastavnica NRI-a i HRVCON-a KFOR. Vježba je provedena u smanjenom obimu, a na vježbi je sudjelovalo 250 pripadnika OSRH iz Zapovjedništva i podređenih postrojbi HKoV-a. Vježba Vulkan 20 provedena je s ciljem završnog uvježbavanja i ocjenjivanja operativnih sposobnosti sastavnica HRVCON eFP BG – POL koji je trenutačno u misiji u Republici Poljskoj.

Od međunarodnih vježbi u kojima su sudjelovale snage OSRH najznačajnija vježba bila je međunarodna vojna vježba Cyber Coalition 20. Održala se od listopada do studenog 2020. na području Republike Hrvatske i Estonije u formi CPX vježbe (vježba na zapovjednom mjestu/Command Post Exercise). Cilj je vježbe bio uvježbavanje kibernetičkih sposobnosti za obranu stacionarnih ili razmjestivih NATO-ovih i nacionalnih mreža u uvjetima povećanog broja i/ili težine kibernetičkih incidenata. Na vježbi su osim pripadnika OSRH sudjelovali i predstavnici drugih ministarstava Vlade RH, obavještajnih agencija, akademske zajednice RH i gospodarski subjekti u RH, predstavnici NATO-ovih članica i EU-a. Bez obzira na izazove koji su stajali pred provedbom obučnih i vježbovnih aktivnosti tijekom 2020., kao što je već spomenuto smanjenje financijskih sredstava uzrokovano pandemijom i angažiranosti na pomoći civilnim institucijama vezano za elementarne nepogode, zadržana je zahtijevana razina spremnosti Oružanih snaga RH.

U prigodi obilježavanja ovogodišnje jubilarne obljetnice osnutka Hrvatske vojske predviđeno je održavanje niza vježbovno-obučnih aktivnosti koji bi svoj vrhunac kako je planirano trebalo imati u vježbi Immediate Response. Možete li nešto više reći o ovom načinu obilježavanja obljetnice koji i nije baš uobičajen?

Cjelokupna situacija s razvojem pandemije te ponajprije briga za zdravlje vojnika nagnala nas je na drugačiji pristup planiranju o organizaciji obilježavanja 30. obljetnice osnutka Hrvatske vojske. Dan kad su prije 30 godina na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj prvom službenom smotrom brigada Zbora narodne garde i Ministarstva unutarnjih poslova udareni temelji osnivanja Hrvatske vojske obilježit ćemo ipak primjereno. U vojarnama HV-a organizirat će se postrojavanja i odat će se priznanja najboljima, a planiramo i brojne protokolarne aktivnosti kojima ćemo obilježiti 30. obljetnicu Oružanih snaga. Planiramo postrojavanje ešelona Hrvatske vojske, MUP-a i veterana na stadionu u Kranjčevičevoj. Organizirat ćemo i prezentaciju vojnih sustava, vjerojatno na Jarunu, slično kao i proteklih godina. Naravno, svaki će događaj morati biti organiziran u skladu s tad važećim epidemiološkim mjerama.

Dodatno, ovogodišnju obljetnicu obilježavamo i nizom vježbi koje će se provesti pod zajedničkim nazivom Hrvatski bedem 1991 – 2021., a vježbe će se provoditi od travnja do lipnja 2021. Prikazat ćemo sve sposobnosti Hrvatske vojske, ali i zajedničke sposobnosti s našim saveznicima i partnerima u provedbi svih triju misija Hrvatske vojske u četirima domenama. Prikazat će se također sposobnosti Hrvatske vojske u obrani, nacionalnoj i kolektivnoj, sposobnosti u doprinosu međunarodnoj sigurnosti, sposobnosti u potpori civilnim institucijama na kopnu, moru, u zraku i kibernetičkom prostoru, a sve kroz sudjelovanje odnosno provedbu devet vojnih vježbi, nacionalnih i međunarodnih od kojih smo u nekima sudionici i zemlja domaćin, a za vježbu Laufer 21 smo i nositelji vježbe. Međunarodna vojna vježba Immediate Response 21, čija je provedba planirana u svibnju/lipnju 2021. u sklopu vježbi Southern Exercise Portfolio pod zapovjedništvom američkog Zapovjedništva za Europu (USEUCOM), dio je vježbe Defender Europe 21 (DE21) koju Zapovjedništvo američkih kopnenih snaga za Europu i Afriku (USAREUR-AF) provodi na području Europe od kraja travnja do početka lipnja 2021. Središnji je to događaj prikaza naših i savezničkih sposobnosti, možemo reći tridesetog rođendana Hrvatske vojske. Tim povodom, dan uoči 30 godina od dana povijesnog postrojavanja na stadionu u Kranjčevićevoj, na vojnom poligonu ”Eugen Kvaternik“ kod Slunja 27. svibnja 2021. održat će se Dan uvaženih gostiju.

Upravo zbog pandemije COVID-19 nije planirana jedna velika vježba već je odlučeno da se nizom vježbi s vremenskim odmakom i na različitim poligonima provedu vježbe kojim ćemo pokazati sve sposobnosti koje je Hrvatska vojska razvila u proteklih 30 godina. Sigurnost naših vojnika i našeg civilnog stanovništva bili su odlučujući faktori da se planiranju obilježavanja 30. obljetnice pristupi na drugačiji način. Sam planski proces za sve vježbe proveden je i još se uvijek provodi u vrlo izazovnim uvjetima pandemije. Međutim, kao što sam već naglasio, zdravlje i sigurnost vojnika, naših i saveznika te civilnog stanovništva na prvom su mjestu. Stoga se vrlo pomno prati situacija s pandemijom te su sve preventivne mjere integrirane u samu provedbu vježbi.

U iščekivanju je donošenje novog Dugoročnog plana razvoja koji bi u svojoj izradi trebao biti u završnoj fazi. Na koje biste novine u odnosu na još uvijek aktualan DPR posebno skrenuli pozornost?

Dugoročni plan razvoja OSRH (DPR) u završnoj je fazi i očekuje se njegovo donošenje do kraja ove godine. Uvjeti u kojima se izrađuje značajno se razlikuju u odnosu na prethodni i to ne samo u pogledu kriza uzrokovanih potresima u RH i pandemijom COVID-19, već i značajno drugačijim sigurnosnim strateškim okvirom. Vrlo dinamične i nepredvidive promjene u globalnom strateškom okružju utječu i na promjene u zahtjevima za razvojem drugačijih sposobnosti. I to ne samo vojnih već se traži i uključivanje svih elemenata sigurnosne strukture unutar RH i na razini NATO-a, EU-a, pa i UN-a kao globalnih igrača.

Stoga je potrebno uzeti u obzir nove tehnologije koje traže povećanje ulaganja i ponovnog ulaganja, a što s druge strane uvjetuje smanjenje ili odustajanje od sposobnosti koje više ne pridonose obrani ili sigurnosti u novim sigurnosnim okvirima.

U takvim je uvjetima DPR uzeo u obzir ograničenost resursa uvjetovanih mogućnostima ekonomske situacije u RH te je u tim okvirima definirao prioritete razvoja minimalnih vojnih sposobnosti s fokusom na sposobnostima koje smo dužni implementirati u sklopu članstva u NATO-u kao jamstva i važnog čimbenika naše sigurnosti.

Osim prioriteta koje smo definirali u nacrtu novog DPR-a, potrebno je naglasiti i važnost razvijanja kombinacija civilnih i vojnih sposobnosti, združenog i zajedničkog djelovanja te ukupne otpornosti na suvremene sigurnosne prijetnje cijelog društva u svim segmentima. Posebno se to odnosi na prijetnje u kibernetičkom prostoru i hibridne prijetnje koje proizlaze iz različitih utjecaja i interesa globalnih aktera na našem području. Nadamo se da će prioritizacija vojnih sposobnosti, nastavak opremanja i modernizacije, ulaganje u nove tehnologije i na kraju ljude kao najvrednijeg resursa te potvrđivanje OSRH kao vjerodostojnog partnera u vojno-političkim asocijacijama, pridonijeti provedivosti budućeg DPR-a nakon njegova donošenja.

Što biste kao čelni čovjek pobjedničke Hrvatske vojske poručili pripadnicima kojima zapovijedate u prigodi obilježavanja ove vrijedne jubilarne obljetnice?

U 30 godina moderne povijesti Hrvatske ostvarili smo golem cilj – stvorili smo i obranili samostalnu i demokratsku domovinu. U velikoj mjeri zahvaljujući i njezinim Oružanim snagama, sastavljenima od velikog broja naših građana, kao dragovoljaca, profesionalnih vojnika ili pričuvnika. Svi su oni dali velik doprinos tom cilju, mnogi od njih i najveću žrtvu, svoj život. Upravo nas svi poginuli, ranjeni i nestali obvezuju na trajno sjećanje i čuvanje svetinja za koje su dali život, a na nama svima, posebno na pripadnicima Hrvatske vojske, jest da čuvamo i prenosimo uspomenu na sve njih.

Hrvatska vojska dio je hrvatskog društva i vojska je svih njezinih građana. Djeluje i djelovat će uvijek u skladu sa zakonima, poštujući usvojena načela demokratskog nadzora društva nad vojskom. Temeljne misije HV-a ostaju obrana domovine, doprinos međunarodnoj stabilnosti i miru te pomoć civilnim institucijama. HV ostaje glavni instrument države za obranu i vođenje vojnih operacija. Nastavit će razvijati sposobnosti za postizanje vojnih ciljeva s težištem na obrani Republike Hrvatske od agresije.

HV će se i dalje razvijati kao suvremena, dobro opremljena i uvježbana snaga, interoperabilna sa snagama saveznika, sposobna i spremna provoditi misije i zadaće koje pred nju postavlja hrvatsko društvo. Prožeta domoljubljem i suočena sa zahtjevima XXI. stoljeća, bitno drugačijima od prijašnjih, vojni će poziv izgrađivati u skladu s načelima visoke profesionalnosti i društvene odgovornosti. Hrvatska vojska razvijat će se kao važan element sveukupnih potencijala države te kao neodvojiv dio hrvatskog društva i hrvatskog nacionalnog bića, dijeleći sve izazove i dobrobiti tog istog društva.

Razgovarao: Željko Stipanović

Foto: arhiva HVGI-ja