Izložba Vojarna “Maršal Tito”u Zagrebu 1991. priča je o najdramatičnijim danima koje je hrvatski glavni grad proživljavao u Domovinskom ratu. Osim što je vrlo zanimljiva, ona može biti i poticaj za daljnje znanstvene i muzejske projekte posvećene sličnim temama i razdoblju prve polovine 1990-ih

Memorijalni centar raketiranja Zagreba 1991./1995. nalazi se u najstrožem središtu našeg glavnog grada, u Petrićevoj ulici. Otvoren je 2. svibnja 2013. Osnovao ga je Grad Zagreb u spomen na poginule i ranjene tijekom velikosrpskih napada na grad i njegove stanovnike. Izložbeni prostor nije velik: na prvom je katu tipične donjogradske secesijske zgrade. No, multimedijski postav govori jako mnogo, a koliko je raznolik, možda ćemo opisati s pomoću dvaju izložaka. Jedan je smrtonosni “zvončić”, dio kasetnih projektila koji su u svibnju 1995. pogodili Zagreb. Drugi su baletne papučice koje je tijekom napada nosila glasovita hrvatska primabalerina i tadašnja ravnateljica zagrebačkog Baleta Almira Osmanović. Ranjena je od zločinačkog projektila, baš kao i petnaestak njezinih kolegica i kolega te mnoštvo Zagrepčana.

U svakom slučaju, Memorijalni centar, kojim upravlja Muzej grada Zagreba (MGZ) bio je do pojave pandemije jako dobro posjećen, a posebno je zanimao strane turiste. Ti se dani sad vraćaju. A prostor je od 21. prosinca 2021. obogaćen jednom posebnom izložbom, koja priča o nekim drugim zagrebačkim danima u Domovinskom ratu: Vojarna “Maršal Tito” u Zagrebu 1991. Izložba je otvorena u povodu 30. obljetnice ratne 1991. i odlaska JNA iz tad omražene vojarne.

Puno detalja na malom prostoru

Autor koncepcije izložbe i naš sugovornik Juraj Sekula mlad je povjesničar, djelatnik MGZ-a, odnedavno i kustos te voditelj Zbirke Zagreb u Domovinskom ratu i Zbirke militarija. Predstavlja nam izložbu dajući puno stručnih detalja, a njegova posvećenost poslu nadilazi profesionalnost i prelazi u entuzijazam. Izložba nema trodimenzionalnih izložaka, ako u njih ne računamo tanke panoe s tekstovima i fotografijama koji skrivaju zidove jedne velike prostorije. Dakle, priča o Zagrebu i neprijateljskoj Maršalki iz 1991. godine ispričana je fotografijama i detaljnim tekstovima te zemljovidima. Zamišljeno je da se postav prati kronološki, kroz četiri tematske cjeline: Siječanjska kriza, Sukob JNA s građanima i braniteljima Zagreba, Blokada Maršalke i Odlazak Jugoslavenske narodne armije iz vojarne Maršal Tito. Fotografije su zaista izvanredne i jako dobro odabrane, dolaze iz Muzeja grada Zagreba te Hrvatskog državnog arhiva (fotografije nekadašnjeg Vjesnika). Ono što fascinira jest kako su Sekula i suradnici koncepcijski uspjeli iznijeti toliko detalja na tako malom prostoru. Ako ste doživjeli ta vremena, pa čak i bili sudionikom tadašnjih dramatičnih događaja, vjerojatno ćete biti šokirani činjenicom koliko ste toga zaboravili. Spomenut ćemo samo tzv. siječanjsku krizu iz 1991., kad je JNA bila nadomak oružane intervencije. Ili Ravena Čuvala, 32-godišnjeg civila kojeg je JNA ubila tijekom demonstracija u srpnju 1991.

Vrijeme neizvjesnosti

Iako u manjoj mjeri nego drugi hrvatski gradovi i njihovi stanovnici koji su tad bili ubijani, protjerivani, osvajani i bombardirani od strane agresora, i Zagreb je proživljavao dane neizvjesnosti, pucnjave, blokada, ranjavanja i smrti. “Česta je percepcija da je Zagreb u Domovinskom ratu bio svojevrsno logističko-humanitarno područje,” govori nam Sekula, dodajući da je uloga glavnog grada ipak bila puno šira. Potpuno se posvetio istraživanju te teme. Namjerava, među ostalim, istražiti i ulogu drugih zagrebačkih vojarni JNA u Domovinskom ratu. Želi i povećati fundus MGZ-ove zbirke Zagreb u Domovinskom ratu, pa je i putem Hrvatskog vojnika pozvao sve koji imaju neki zanimljiv predmet ili priču iz tog vremena da mu se jave.

Izložba će trajati do 31. svibnja, što znači da će od izlaska ovog broja Hrvatskog vojnika zainteresirani imati još nekoliko dana priliku za razgledavanje. Ono što možemo poželjeti jest da Zagreb dobije i jedan veći, stalni muzejsko-izložbeni prostor koji bi bio posvećen Domovinskom ratu i Hrvatskoj vojsci. Da on obuhvati više tema, pa i one koje nisu izravno vezane uz Zagreb. Izvrstan je primjer Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj: moderan interaktivni prostor koji bilježi iznimno visoku posjećenost.

Tekst Domagoj Vlahović

Foto  Tomislav Brandt