U Muzeju Domovinskog rata u Dubrovniku umjetnica, aktivistica i kolekcionarka umjetnina iz Montreala Katija Ćorić službeno je, pred mnoštvom posjetitelja otkrila svoju sliku pod nazivom Moja Domovina 1991. Slika je dar umjetnice Muzeju u znak počasti veteranima Domovinskog rata

“(…) Ovim putem zahvaljujemo još jednom našoj donatorici umjetnici Katiji Ćorić na slici Moja domovina 1991., nastaloj u vrijeme ratnih razaranja početkom Domovinskog rata i koju je 1991. poklonila svojem ocu kapetanu Ivanu Ćoriću. Slika je ulje na platnu, koje prikazuje najdublje misli gđe Katije Ćorić u jednom od najtežih razdoblja njezina života, te je bila dio serije pod nazivom Učinci rata na umjetnicu. Serija je bila izložena u Zagrebu, Požegi i Dubrovniku 1996. godine. Ovom donacijom gđe Katije Ćorić slika se ponovno vraća u Dubrovnik i postaje
dijelom fundusa Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, gdje pronalazi svoje mjesto u Zbirci Muzeja te ostaje kao zalog za trajno sjećanje na Domovinski rat i stvaranje suverene i samostalne Republike Hrvatske…”, izjavila je tijekom svečanosti donacije Varina Jurica Turk, ravnateljica Muzeja Domovinskog rata.

Jaki osjećaji svojih korijena

Katija Ćorić, rođena 1969. godine u Dubrovniku, svestrana je umjetnica, aktivistica, kolekcionarka umjetnina u Montrealu. Njezin otac, kapetan Ivan I. Ćorić (Dubrovnik, 1939. – Montreal, 2015.), preselio je obitelj u Montreal 1973. godine nakon što je prihvatio ponuđenu poslovnu ponudu. Katiju su tijekom djetinjstva roditelji Ivan i Marija učili o bogatoj povijesti Dubrovnika. Bilo im je važno da njihova mlada kći odrasta s jakim osjećajem svojih korijena. Hrvatski jezik govorio se kod kuće kako se ne bi zaboravio, a tradicionalna jela kuhala su se kako bi se sačuvala bogata dubrovačka kultura. Katija je gotovo svake godine posjećivala Dubrovnik, a bila je u rodnom gradu čak i 1991., kad se pripremala za sudjelovanje u arheološkom iskapanju sa studentima Sveučilišta u Zagrebu. Domovinski rat sve je to promijenio. Ono što je uslijedilo bili su mjeseci i godine tuge i borbe, koje će svi Hrvati pamtiti, a posebno oni koji žive u dijaspori.

Obitelj Ćorić pratila je razvoj rata na vijestima i čitala o njemu u novinama. Za Katiju osjećaji duboke tuge, očaja i krivnje prožimali su sve. Krivnja jer je osjećala da osobno napušta svoju domovinu dok je bila tako daleko. U tim najmračnijim trenucima 1991. godine, Ćorić je odlučila učiniti jedino što je znala; uzeti kist i slikati o ratu. Rezultat je bila serija slika i izložba pod nazivom Utjecaj rata na umjetnicu. Uz pomoć prastrica, profesora i hrvatskog povjesničara Filipa Potrebice, organizirana je 1996. turneja u tri grada u Hrvatskoj.

“(…) U to vrijeme stvarno nisam znala što drugo učiniti kako bih prenijela poruku podrške svojim sugrađanima Hrvatima u tako strašnom trenutku povijesti. Htjela sam da osjete ono što sam osjećala, i htjela sam da znaju da mislim na njih svaki dan. Mogu reći da je ovo razdoblje mojeg života bilo vrijeme kada sam se stvarno osjećala najnemoćnije i jedino što me spasilo bila je moja umjetnost…”, izjavila je Katija Ćorić. “Gledala sam ovu sliku gotovo svaki dan zadnje 33 godine i sada mislim da je vrijeme da ode na svoje konačno počivalište, mjesto gdje će biti okružena drugim relikvijama i sjećanjima na Domovinski rat. Prihvaćanjem ove donacije, Muzej Domovinskog rata omogućio mi je da ostavim svoj skromni trag kao umjetnica prema svojem voljenom rodnom gradu Dubrovniku, i moja osobna skromna posveta svima onima koje smo izgubili tijekom tih mračnih dana…”, dodala je. Osnivač Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik je Grad Dubrovnik. Muzej je osnovan 2016. godine s ciljem prikupljanja, obrade i prezentacije građe iz vremena naše novije povijesti i Domovinskog rata.

Donirani eksponati

U prvoj polovini 2008. godine realizirana je akcija prikupljanja muzejske građe kroz suradnju voditeljice projekta osnivanja Muzeja Domovinskog rata Varine Jurice Turk s Udrugom ZNG-a Dubrovnik 1991. i istaknutim dubrovačkim braniteljima. Prikupljeno je više od 1500 izvornih ratnih fotografija, oko 120 sati videosnimki te deseci predmeta i dokumenata. Stručnom obradom ove vrijedne građe uspješno je realizirana izložba Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991. – 1995., kao dio projekta izrade budućeg stalnog postava Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, u prostoru tvrđave Imperijal na Srđu, koja je za sve Dubrovčane simbol herojstva i pobjede u Domovinskom ratu.

U zbirkama Muzeja nalaze se ratni zemljovidi iz Domovinskog rata s dubrovačkog područja, velik broj dokumenata hrvatske provenijencije o napadu na Dubrovnik i njegovoj obrani, ratni dnevnici, planovi minskih polja, izvješća o zonama odgovornosti, popisi branitelja, dopisi iz arhiva i dokumenti Štaba Teritorijalne obrane, velik broj snimaka profesionalnih i umjetničkih fotografa, među kojima su: Pavo Urban, Milo Kovač, Miro Kerner, Božidar Gjukić, Marija Braut, Željko Šoletić, Božidar Vukičević, Matko Biljak, Zoran Filipović i drugi.

U zbirkama se čuvaju i zapisi i sjećanja koji se najviše odnose na iskaze zarobljenih hrvatskih vojnika i civila iz Konavala, Cavtata, Župe dubrovačke i Dubrovačkog primorja koji su 1991. i 1992. godine bili odvedeni u logore Morinj, Kumbor i Bileću, a čuva se i naoružanje prvih hrvatskih postrojbi u Domovinskom ratu na dubrovačkom području, zatim: minsko-
-eksplozivna sredstva, granate, čahure, zrna, dijelovi vojne opreme, protuoklopno oružje, predmeti iz svakodnevnog života Dubrovčana i branitelja u agresorskom okruženju, memorabilije sudionika, ratne zastave postrojbi, odore, oznake HV-a i drugo. Više od 90 posto građe Muzeja prikupljeno je donacijama, a ne otkupima. Ona će zasigurno pronaći svoje mjesto u budućem stalnom postavu Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, u zajedničkom cilju da sačuvamo za budućnost povijesno sjećanje na Domovinski rat.

PriPREMIO: Željko Stipanović; Foto: privatna arhiva