Hrvatski jug obranjen je hrabrošću, srcem i domoljubljem…

“Danas je važno da zajedno pronosimo istinu o nametnutom, obrambenom i pravednom ratu, da smo jedinstveni i u zajedništvu, da s optimizmom gledamo u budućnost ne zaboravljajući našu slavnu prošlost,” rekao je izaslanik predsjednika Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te poručio: “Snaga Dubrovnika je u vama koji ste ga sačuvali i hrvatskim braniteljima koji su ga oslobodili…”

U Dubrovniku je 29. listopada 2022. održana središnja svečanost obilježavanja 30. obljetnice vojno-redarstvenih operacija oslobađanja juga Hrvatske. U sklopu obilježavanja središtem grada prošao je svečani mimohod s ratnim zastavama postrojbi koje su sudjelovale u obrani i oslobađanju tih prostora.

Svečanoj akademiji u Kazalištu Marina Držića nazočili su visoki civilni i vojni uzvanici, među kojima izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Branko Bačić, izaslanik predsjednika Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, zamjenik načelnika GS OSRH general-pukovnik Siniša Jurković, zapovjednik obrane Grada general Veselko Gabričević, obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, ratni zapovjednici, sudionici vojno-redarstvenih operacija oslobađanja juga i drugi.

Tom su prigodom evocirana sjećanja na vojne operacije oslobađanja hrvatskog juga i njihov završetak, povijesni 29. listopada 1992., kad je u gruškoj luci održana velika dubrovačka festa slobode koju je uveličao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman s najbližim suradnicima.

General Veselko Gabričević podsjetio je kako je na početku neprijateljske agresije na Grad u obrani bilo tek oko tisuću branitelja s vrlo skromnim naoružanjem, nasuprot 17 tisuća neprijateljskih vojnika s golemom silom u naoružanju i potporom s kopna, mora i iz zraka. No bez obzira na vojnu premoć i 187 dana u okruženju, hrvatski su branitelji obranili Grad, a deblokada Dubrovnika, koja je počela vojnim operacijama hrvatskih snaga 25./26. svibnja 1992., uspješno je okončana 29. listopada te godine.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je kako je hrvatski jug obranjen hrabrošću, srcem i domoljubljem. Gradonačelnik Mato Franković je, zahvalivši hrvatskim braniteljima na slobodi, rekao kako Grad nikad nije pao jer hrvatski čovjek ni u jednom trenutku nije pokleknuo.

Ministar Tomo Medved, i sam sudionik operacija oslobađanja juga kao pripadnik 1. gardijske brigade Tigrovi, istaknuo je kako je jug obranjen i oslobođen hrabrošću, motiviranošću i spremnošću na žrtvu hrvatskih branitelja. “Danas je važno da zajedno pronosimo istinu o nametnutom, obrambenom i pravednom ratu, da smo jedinstveni i u zajedništvu, da s optimizmom gledamo u budućnost ne zaboravljajući našu slavnu prošlost,” rekao je te poručio: “Snaga Dubrovnika je u vama koji ste ga sačuvali i hrvatskim braniteljima koji su ga oslobodili.”

Izaslanik predsjednika Sabora Branko Bačić zahvalio je hrvatskim braniteljima te istaknuo kako ih je nosila snaga, energija, emocija i vjera te kako je Dubrovnik u tim prijelomnim vremenima bio u srcu Hrvatske, a Hrvatska u srcu Dubrovnika.

Za visoke uzvanike i građane održana je u starom gradu prezentacija ceremonijalnih radnji Počasno-zaštitne bojne te nastup akrogrupe “Krila Oluje”.

Ministar Mario Banožić obišao je u gruškoj luci taktičko-tehnički zbor naoružanja i opreme Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova. Pripadnici Pukovnije Vojne policije održali su nekoliko pokaznih vježbi svojih sposobnosti, a na vezu su svi zainteresirani mogli obići brodove HRM-a Andrija Mohorovičić i Cetina.

Ministar Banožić poručio je da se danas u Dubrovniku s ponosom prisjećamo slavnih prekretničkih dana prije trideset godina. Istaknuo je kako se sa zahvalnošću prisjećamo svih poginulih i nestalih hrvatskih branitelja koji su sebe žrtvovali da hrvatski jug zauvijek ostane naš – hrvatski. Ujedno je zahvalio hrvatskim braniteljima koji su svojim primjerom na Južnom bojištu pokazali kako nema nesavladivih prepreka i koliko je velika bila odlučnost hrvatskog čovjeka i želja za slobodom. “Upravo vi hrvatski branitelji, hrvatski oslobodioci – ključ ste naših pobjeda, oni bez kojih ne bi bilo naše sadašnjosti, ni naše budućnosti! To nitko od nas ne smije zaboraviti. Vrijednosti slobode, one koje treba braniti i štititi, snaga zajedništva i dalje treba biti ona snaga koja pokreće, koja vodi našu jedinu Hrvatsku naprijed,” istaknuo je ministar. Dodao je kako u slobodu i sigurnost, koja je skupo plaćena životima hrvatskih branitelja, i dalje treba ulagati, te kako ulaganje u obranu nikad nije bilo veće od Domovinskog rata.


Izložba “Dani ponosa 1992. – 30. obljetnica oslobađanja hrvatskoga juga”

U sklopu obljetnice, dan uoči središnje svečanosti otvorena je u Muzeju Domovinskog rata u tvrđavi Imperijal na Srđu izložba “Dani ponosa 1992. – 30. obljetnica oslobađanja hrvatskoga juga”. Izložbom je cjelovito obrađeno najteže razdoblje od početka općeg agresorskog napada na Grad 1. listopada 1991., preko najtežih dana herojske obrane Grada i akcija oslobađanja njegova zaleđa do 29. listopada 1992., kad su u gruškoj luci pred hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom svečano postrojene snage Južnog bojišta koje su sudjelovale u obrani i deblokadi Grada i oslobađanju cjelokupnog okupiranog područja juga Hrvatske.


Zahvala i poštovanje poginulim braniteljima

U prigodi obilježavanja 30. obljetnice oslobađanja juga Hrvatske, na dubrovačkom gradskom groblju Boninovo odana je počast svim poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima te stradalim civilima u Domovinskom ratu. Vijenac na Središnji križ položilo je izaslanstvo članova obitelji branitelja poginulih, nestalih i umrlih u vojno-redarstvenim operacijama oslobađanja hrvatskog juga; izaslanstvo Hrvatskog sabora predvođeno Brankom Bačićem; izaslanstvo Vlade RH predvođeno ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom, te predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika. Zajednički vijenac položen je i na grob zapovjednika obrane Dubrovnika generala Nojka Marinovića.

U operacijama obrane hrvatskog juga poginula su 262 hrvatska branitelja, osam je umrlo od posljedica ranjavanja, 11 je umrlo od posljedica sudjelovanja u operacijama, a dva se hrvatska branitelja vode kao nestali. Živote je izgubilo i 19 civila.


Dubrovački dani rata i operacije oslobađanja hrvatskog juga

Dubrovnik se od rane jeseni 1991. našao u okruženju JNA, crnogorskih dobrovoljaca i srpskih dobrovoljaca iz istočne Hercegovine. Grad je sustavno napadan i uništavan do primirja 1992., a cijela okolica Dubrovnika, kao i sva hrvatska mjesta južno od poluotoka Pelješca bila su okupirana i spaljena, stanovništvo poubijano ili protjerano…

Nasuprot dobro naoružanim, opremljenim i logistički osiguranim jedinicama JNA, hrvatska strana svoje je snage tek formirala. U Metkoviću je 26. rujna 1991. ustrojeno Zapovjedništvo za južnu Dalmaciju, koje je ubrzo preimenovano u Zapovjedništvo Sektora Dubrovnik.

Nakon potpisivanja primirja u Sarajevu, početkom siječnja 1992. u Hrvatskoj vojsci proveden je preustroj kako bi se dobile jače manevarske postrojbe koje mogu djelovati na bilo kojem bojištu u Hrvatskoj, a 10. travnja 1992. formirano je i Južno bojište s ciljem objedinjavanja bojnih djelovanja hrvatskih snaga. Zapovjednikom Južnog bojišta, na temelju zapovijedi predsjednika RH dr. Franje Tuđmana, imenovan je general zbora Janko Bobetko, koji je uspostavom novog zapovjedništva započeo akcije čišćenja dubrovačkog zaleđa i potpune deblokade šireg područja oko Dubrovnika.

Oslobađanju juga Hrvatske najveći doprinos dale su udarne i profesionalne postrojbe – 1. i 4. brigada Zbora narodne garde, ovladavši od travnja do listopada 1992. prostorom od zaljeva Bistrine do Konavala. Izniman je bio i doprinos pričuvnih snaga i taktičkih skupina koje su držale crtu bojišta i bile na pomoćnim smjerovima napada…

U šest mjeseci oslobođeno je više od 1200 km², odnosno osam posto okupiranih područja Republike Hrvatske, te je omogućen povratak oko 20 tisuća prognanika. Borbe su vođene u iznimno teškim vremenskim uvjetima, na nepristupačnom i zahtjevnom krškom terenu. Operacije hrvatskih snaga na širem Južnom bojištu bile su iznimno važne i za Hrvate i Bošnjake u BiH jer su spriječile prvotne udare srpskih snaga na području Mostara i Neretve…

Operacijama Neretva, Spaljena zemlja, Čagalj, Tigar, Oslobođena zemlja, Konavle i Vlaštica obranjen je krajnji jug Hrvatske, obranjen je Dubrovnik, očišćeno dubrovačko zaleđe, a neprijateljska vojska i topništvo više nisu bili u domašaju za gađanje civilnih ciljeva u Dubrovniku i okolici…

Vojno-redarstvene operacije oslobađanja juga Hrvatske prve su i najveće napadne operacije hrvatske vojske i policije u 1992., koje su omogućene uspješnom herojskom obranom Dubrovnika i njegovih branitelja 1991. godine.


Veliku dubrovačku festu slobode održanu 29. listopada 1992. u gruškoj luci svojom je nazočnošću uveličao hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, koji je u Grad stigao raketnom topovnjačom Petar Krešimir IV. Pred svečanim postrojem snaga Južnog bojišta odao je još jedno priznanje za tu veliku pobjedu hrvatskoj vojsci i policiji, stanovništvu juga Hrvatske i njegovim braniteljima. Tog dana, točno u podne, zazvonila su sva dubrovačka zvona u čast slobode Dubrovnika i juga Hrvatske. Pobjedonosnim završetkom operacije, nakon teških šestomjesečnih borbi i jednogodišnje okupacije, vraćen je u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli privremeno okupirani teritorij krajnjeg juga Hrvatske i omogućen povratak više od 20 tisuća prognanika. Hrvatska vojska i policija zajedničkim su snagama oslobodile 1210 km² kopnenog i 1080 km² morskog prostora, izišle na međunarodno priznate državne granice te uspostavile čvrst i pouzdan sustav obrane dug oko 105 km, oslonjen na više od 120 dominantnih utvrđenih visova, koji neprijatelj do završetka Domovinskog rata nije nikad ozbiljnije ugrozio.

Tekst: Vesna Pintarić  / foto: Tomislav Brandt