Na zadnjem NATO-ovu samitu, održanom u lipnju 2023. u Vilniusu, saveznice su stavile dosad najveći naglasak na kibernetičku obranu i odvraćanje. U tekstu donosimo opći pregled tijela, dokumenata i odluka koji trebaju održati Savez najmoćnijim na svijetu i u najnovijoj vojnoj operativnoj dimenziji

Od  digitalne povezanosti  i  brojnih mogućnosti  koje  ona  pruža  za   društveni,   gospodarski    i  politički  razvoj,  velike    koristi    imaju    sve  članice    Sjevernoatlantskog    saveza.    U    isto    vrije-     me, jasno je da povećana ovisnost o digitalnim mrežama i sustavima znači ranjivost sustava, koju može iskoristiti širok raspon kriminalnih, ali i strateških aktera. Zemlje okupljene pod NATO-ovim kišobranom suočene su s izazovima različitih i dinamičnih kibernetičkih prijetnji kao nikad prije.

Kibernetičke prijetnje  sigurnosti NATO-a složene su i destruktivne te postaju sve češće. Kibernetički prostor u svakom je trenutku zahtjevan za svoje vlasnike i korisnike, a zlonamjerni incidenti događaju se svaki dan, od napada niske razine do tehnološki sofisticiranih napada. NATO i saveznice odgovaraju jačanjem sposobnosti Saveza da otkrije zlonamjerne kibernetičke aktivnosti, spriječi ih i na njih odgo- vori. U tome se oslanjaju na snažnu i otpornu kibernetičku obranu, pa i tu ispunjavaju tri temeljne zadaće Saveza: odvraćanje i obranu, prevenciju i upravljanje krizama te kooperativnu sigurnost. Dakle, Savez mora biti spreman braniti svoje mreže i operacije od kibernetičkih prijetnji koje su sve sofisticiranije.

Kibernetički prostor NATO-a u svakom je trenutku izazovan za one koji su nadležni za njegovu sigurnost. Naime, različiti akteri sve više nastoje destabilizirati Savez zlonamjernim kibernetičkim aktivnostima i kampanjama. Potencijalni protivnici nastoje degradirati kritičnu infrastrukturu Saveza, ometati vladine službe, izvlačiti obavještajne podatke, ukrasti intelektualno vla- sništvo i ometati vojne aktivnosti. Ruski agresorski rat protiv Ukrajine zorno pokazuje u kojoj su mjeri kibernetičke aktivnosti obilježje suvremenog sukoba. Rusija je intenzivirala svoje hibridne akcije protiv NATO-ovih saveznica i partnera, a u to ulaze i zlonamjerne kibernetičke aktivnosti.

U BRUXELLESU I VILNIUSU

Saveznice su na samitu NATO-a održanom 2021. u Bruxellesu odobrile Sveobuhvatnu politiku kibernetičke obrane, koja podupire tri temeljne zadaće NATO-a, kao i njegovo sveukupno odvraćanje i obrambenu poziciju. Saveznice su se obvezale upotrijebiti niz sposobnosti za aktivno odvraćanje, obranu i suzbijanje punog spektra kibernetičkih prijetnji u svakom trenutku, uključujući razmatranje kolektivnih odgovora. Odgovori moraju biti kontinuirani i oslanjati se na elemente cjelokupnog NATO saveza, uklju- čujući političke, diplomatske i vojne alate. Saveznice su također prepoznale da bi se utjecaj značajnih zlonamjernih kumulativnih kibernetičkih aktivnosti u određenim okolnostima mogao smatrati oružanim napadom. On bi mogao navesti Sjevernoatlantsko vijeće     (North     Atlantic     Council     –      NAC),      da      se      pozove      na      članak      5.      Sjeverno-  atlantskog ugovora. Priroda kibernetičkog prostora zahtijeva sveobuhvatan pristup kroz jedinstvene napore na političkoj, vojnoj i tehničkoj razini. Stoga NATO-ova politika kibernetičke obrane iz 2021. godine i njezin odgovarajući akcijski plan po- kreću aktivnosti na svim trima razinama.

NATO i u tom kontekstu ostaje predan djelovanju u skladu s međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN-a, međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo o ljudskim pravima. Nastavlja promicati slobodan, otvoren, miran i siguran kiberne- tički prostor i dalje ulagati napore za jačanje stabilnosti i smanjenje rizika od sukoba, osiguravajući poštivanje međunarodnog prava i podupirući norme odgovornog ponašanja u kibernetičkom prostoru.

Na zadnjem NATO-ovu samitu na razini čelnika država i vlada, održanom u lipnju 2023. u Vilniusu, saveznice su podržale novi koncept za povećanje udjela kibernetičke obrane u ukupnim aktivnostima Saveza na planu odvraćanja i obrane. Koncept će dalje integrirati tri razine kibernetičke obrane NATO-a – političku, vojnu i tehničku, osiguravajući civilno-vojnu suradnju u sva- kom trenutku tijekom mira, kriza i sukoba, kao i zajednički angažman s privatnim sektorom. Time se poboljšava zajednička svijest o situaciji Saveza. Osim toga, saveznice su u Vilniusu dodatno učvrstile NATO-ovu obvezu kibernetičke obrane (NATO Cyber Defence Pledge). U tom su se kontekstu obvezale na nove ambiciozne nacionalne ciljeve za daljnje jačanje nacionalne kibernetičke obrane. Saveznice su također pokrenule NATO Virtual Cyber Incident Support Capability (VCISC), tj. koncept pot- pore nacionalnim naporima u odgovoru na značajne zlonamjerne kibernetičke aktivnosti. Složile su se da će prema potrebi nastojati razviti uzajamno korisna i učinkovita partnerstva s partnerskim zemljama, međunarodnim organizacijama, industrijom i akademskom zajednicom.

OPERATIVNE CJELINE

NATO-ovo Središte za kibernetičku sigurnost (NATO Cyber Security Centre – NCSC), sa sjedištem u Vrhovnom zapovjedništvu savezničkih snaga za Europu (SHAPE) u Monsu, Belgija, štiti mreže NATO-a pružajući centraliziranu i danonoćnu podršku kibernetičkoj obrani. Ta se sposobnost kontinuirano razvija i ide ukorak s brzim promjenama prijetnji i tehnološkog okružja. NATO je uspostavio i Operativno središte za kibernetički prostor (Cyberspace Operations Centre) u Monsu. Ono pruža pot- poru vojnim zapovjednicima u smislu svijesti o situaciji vezano uz savezničke operacije i misije. Koordinira usto operativne aktivnosti NATO-a u kibernetičkom prostoru, osiguravajući slobodu djelovanja u tom području i čineći operacije otpornijima na kibernetičke prijetnje.

Kako bi podržao zajednički pristup razvoju sposobnosti kibernetičke obrane cijelog Saveza, NATO putem Procesa obrambe- nog planiranja (NATO Defence Planning Process) definira ciljeve razvoja nacionalnih sposobnosti kibernetičke obrane. Savez pomaže članicama da poboljšaju svoju nacionalnu kibernetičku obranu kroz dijeljenje informacija i razmjenu najboljih praksi te provedbom vježbi kibernetičke obrane. Pojedine saveznice mogu, na dragovoljnoj osnovi i uz potporu NATO-a, pomoći drugim saveznicama da razviju svoje nacionalne sposobnosti kibernetičke obrane.

NATO-ovi Kibernetički timovi za brzi odgovor (NATO Cyber Rapid Reaction Teams) u pripravnosti su 24 sata na dan kako bi pomogli saveznicama, ako i kada to zatraži i odobri Sjevernoatlantsko vijeće. Kibernetička obrana tiče se ljudi koliko i tehnologije. Stoga NATO nastavlja izobrazbom, obukom i vježbama poboljšavati sposobnosti i stanje svoje kibernetičke obrane. Tradicionalna je velika godišnja vježba Cyber Coalition, čiji je cilj integrirati elemente kibernetičke obrane u cijeli niz vježbi Saveza, uključujući vježbu upravljanja krizama (Crisis Management Exercise – CMX). Usto, NATO poboljšava svoje sposob- nosti obuke i izobrazbe, uključujući kibernetički poligon (NATO Cyber Range), koji se nalazi u Estoniji. NATO će u studenom 2023. u Berlinu održati prvu sveobuhvatnu konferenciju o kibernetičkoj obrani (NATO Cyber Defence Conference), okupljajući donositelje odluka na političkoj, vojnoj i tehničkoj razini.

NATO ima niz praktičnih alata za poboljšanje svijesti o situaciji i olakšavanje razmjene informacija, uključujući kontaktne točke s nacionalnim tijelima za kibernetičku obranu u svim glavnim gradovima saveznica. Namjenski Memorandum o razumije- vanju (Memorandum of Understanding – MOU) utvrđuje načine razmjene različitih informacija i pomoći povezanih s kiberne- tičkom obranom kako bi se poboljšala sposobnost prevencije kibernetičkih incidenata, otpornosti i odgovora. Tehničke informacije također se razmjenjuju putem NATO-ove platforme za razmjenu informacija o zlonamjernom softveru, koja kibernetičkim stručnjacima Saveza omogućuje brzu razmjenu pokazatelja kompromitacije.

IZOBRAZBA, OBUKA I SURADNJA

Kad je riječ o obuci i izobrazbi osoblja, vrijedi spomenuti i neke od institucija pod okriljem Saveza. NATO-ovo Središte iz- vrsnosti za kibernetičku obranu (NATO Cooperative Cyber Defence Centre of Excellence – CCD–COE) u Tallinnu, Estonija, multinacionalno je i interdisciplinarno središte kibernetičke obrane. Akreditirao ga je NATO, a fokusirano je na izobraz-  bu o kibernetičkoj obrani, savjetovanje, naučene lekcije te istraživanje i razvoj. Nije dio zapovjedne strukture NATO-a. NATO-ova Komunikacijska i informacijska akademija (NATO Communications and Information Academy – NCI Academy) nalazi se u Oeirasu, Portugal. Ondje se osoblje saveznica i partnerskih zemalja obučava o radu i održavanju NATO-ovih ko- munikacijskih i informacijskih sustava. NCI akademija također provodi obuku i izobrazbu iz područja kibernetičke obrane. NATO-ova škola u Oberammergauu, Njemačka, provodi obuku i izobrazbu u vezi s kibernetičkom obranom za podršku opera- cijama, strategiji, politici, doktrini i procedurama Saveza. NATO Defense College u Rimu, Italija, potiče strateško razmišljanje o političko-vojnim pitanjima, uključujući pitanja kibernetičke obrane.

Kod kibernetičke obrane iznimno je važna suradnja s partnerima. Naime, kibernetičke prijetnje ne poznaju državne granice, ali ni granice organizacija. Suradnja s partnerskim zemljama temelji se na zajedničkim vrijednostima i zajedničkim pristupima kibernetičkoj obrani. Zahtjevi za suradnju sa Savezom rješavaju se od slučaja do slučaja. NATO, među ostalim, surađuje s Europskom unijom (EU), Ujedinjenim narodima (UN) i Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Kibernetička obrana jedno je od područja pojačane suradnje NATO-a i EU-a. Dvije organizacije dijele informacije između kibernetičkih timova i razmjenjuju najbolje prakse. Suradnja se također poboljšava u područjima obuke, istraživanja i vježbi, a zajednička borba protiv kibernetičkih prijetnji već daje opipljive rezultate. Tehnički ugovor o kibernetičkoj obrani između NATO-ova Središta za kibernetičku sigurnost (NATO Cyber Security Centre) i Tima za odgovor na računalne incidente za institucije, tijela i agencije EU-a (Computer Emergency Response Team – CERT-EU) pruža okvir za razmjenu informacija i dijeljenje najbolje prakse među timovima za hitne slučajeve.

Koliko god bile jake državne institucije – i civilne i vojne – privatni sektor ključni je igrač u kibernetičkom prostoru. Stoga su tehnološke inovacije i stručnost iz privatnog sektora ključni kako bi NATO-u i saveznicama omogućili učinkovit odgovor na kibernetičke prijetnje. NATO i saveznice razmjenom informacija, vježbama te obukom i izobrazbom jačaju svoj angažman s industrijom i akademskom zajednicom. To je u skladu s konceptom za povećanje doprinosa kibernetičke obrane NATO-ovu ukupnom odvraćanju i obrambenom položaju koji su saveznice podržale na samitu u Vilniusu.

UPRAVLJAČKE STRUKTURE

NATO-ova Sveobuhvatna politika kibernetičke obrane provodi se na političkoj, vojnoj i tehničkoj razini. Sjevernoatlantsko vijeće glavno je NATO-ovo političko tijelo za donošenje odluka te osigurava politički nadzor nad svim aspektima provedbe. Odbor za kibernetičku obranu (Cyber Defence Committee), podređen Sjevernoatlantskom vijeću, vodeći je odbor za političko upravljanje i politiku kibernetičke obrane. NATO-ov Odbor za konzultacije, zapovijedanje i kontrolu (NATO Consultation, Com- mand and Control Board – C3B) zadužen je za konzultacije o tehničkim i provedbenim aspektima kibernetičke obrane. Vojne vlasti NATO-a i NATO-ova Agencija za komunikacije i informacije (NATO Communications and Information Agency) snose posebne odgovornosti za utvrđivanje operativnih zahtjeva, nabavu te implementaciju NATO-ovih sposobnosti kibernetičke obrane. Savezničko zapovjedništvo za transformaciju (Allied Command Transformation – ACT) odgovorno je za planiranje i provedbu godišnje vježbe Cyber Coalition.

CIO (NATO Chief Information Officer) najodgovornija je osoba za informacijsku sigurnost Saveza. Njegova je glavna uloga olak- šavanje integracije, usklađivanja i kohezije sustava informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) širom NATO-a te nadzor razvoja i rada ICT sustava. CIO je također jedina nadležna točka za sva pitanja kibernetičke sigurnosti u cijelom NATO-u. To uključuje vođenje upravljanja incidentima, usmjeravanje specifičnih ulaganja, jačanje NATO-ove kibernetičke sigurnosti, kao i povećanje svijesti o kibernetičkoj sigurnosti u cijelom NATO-u. Dužnost je uspostavljena u rujnu 2021. i odonda je obnaša Manfred Boudreaux-Dehmer.

KRONOLOGIJA KROZ DVA DESETLJEĆA

2002. – 2014. – počeci i ubrzavanje razvoja

Iako je NATO uvijek štitio svoje komunikacijske i informacijske sustave, samit 2002. u Pragu prvi je stavio kibernetičku obranu na politički dnevni red Saveza. Na samitu održanom 2006. u Rigi čelnici saveznica još su više istaknuli potrebu za dodatnom zaštitom spomenutih sustava. Nakon poznatih kibernetičkih napada na estonske javne i privatne institucije 2007. godine, ministri obrane zemalja saveznica složili su se da je potreban hitan angažman na tom području. Kao rezultat toga, NATO je u siječnju 2008. odobrio svoju prvu Politiku kibernetičke obrane. U ljeto 2008. sukob Rusije i Gruzije pokazao je da kibernetički napadi imaju potencijal postati jedna od glavnih komponenti konvencionalnog ratovanja.

Strateški koncept NATO-a koji je Savez usvojio na samitu u Lisabonu 2010. prvi je put priznao da kibernetički napadi mogu doseći prag koji prijeti nacionalnom i euroatlantskom prosperitetu, sigurnosti i stabilnosti. U lipnju 2011. ministri obrane NA- TO-a odobrili su drugu NATO-ovu politiku kibernetičke obrane, koja je definirala koncept koordiniranih napora u kibernetičkoj obrani u cijelom Savezu, a sve to u kontekstu brzog razvoja tehnološkog okruženja i prijetnji koje su s tim dolazile.

Posebno je bila aktivna 2012. godina. U travnju je kibernetička obrana uvedena u NATO-ov Proces obrambenog planiranja, pri čemu su određeni pojedini prioriteti. Na samitu održanom te godine u Chicagu čelnici saveznica ponovno su potvrdili pre- danost jačanju i poboljšanju kibernetičke obrane stavljanjem svih mreža NATO-a pod centraliziranu zaštitu i provedbom niza nadogradnji njegovih sposobnosti kibernetičke obrane. U srpnju te godine, u sklopu reforme NATO-ovih agencija, osnovana je Agencija za komunikacijske i informacijske sustave.

U veljači 2014. ministri obrane saveznica zadužili su NATO da razvije novu, poboljšanu politiku kibernetičke obrane koja se odnosi na kolektivnu obranu, pomoć saveznicama, pojednostavnjeno upravljanje, pravna pitanja i odnose s industrijom. Dva mjeseca nakon toga Sjevernoatlantsko vijeće preimenovalo je Odbor za obrambenu politiku i planiranje / kibernetičku obranu u Odbor za kibernetičku obranu (Cyber Defence Committee). Saveznice su na samitu u Walesu 2014. prihvatile novu politiku kibernetičke obrane. U tom je dokumentu kibernetička obrana prepoznata kao dio NATO-ove temeljne zadaće kolektivne obrane, što je značilo da bi kibernetički napad mogao biti temelj za pozivanje na članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora. Sa- veznice su se usuglasile da se u kibernetičkom prostoru primjenjuje međunarodno pravo. NATO je u rujnu 2014. pokrenuo inicijativu za jačanje suradnje s privatnim sektorom u vezi s kibernetičkim prijetnjama i izazovima. Čelnici saveznica potvrdili su na samitu u Walesu NATO-ovo Industrijsko kibernetičko partnerstvo (NATO Industry Cyber Partnership – NICP). Predstavljeno je na dvodnevnoj kibernetičkoj konferenciji u Monsu, gdje se okupilo 1500 predstavnika industrije i kreatora politika kako bi razgovarali o kibernetičkoj suradnji. NICP prepoznaje važnost suradnje s partnerima iz industrije kako bi se Savezu omogućilo postizanje ciljeva kibernetičke obrane.

2016. – 2017. – suradnja NATO-a i EU-a

Dvije institucije koje imaju mnogo zajedničkih članica, NATO i EU, u veljači 2016. zaključile su Tehnički dogovor o kibernetičkoj obrani kako bi zajednički učinkovitije spriječile kibernetičke napade i odgovorile na njih. Spomenuti se dogovor konkretno odnosi na NATO-ovo Središte za kibernetičku sigurnost i EU-ov Tim za odgovor na računalne hitne slučajeve (CERT-EU). Tamošnji stručnjaci dobili su zajednički okvir za razmjenu informacija i dijeljenje najboljih praksi među timovima za hitne slučajeve.

Na NATO-ovu samitu 2016. u Varšavi čelnici država i vlada saveznica ponovno su potvrdili kibernetički prostor kao područje operacija. Takvo stanovište sigurno pridonosi poboljšanju sposobnosti NATO-a da zaštiti i provede svoje misije i operacije. Savez je također pozdravio inicijative poduzete u drugim međunarodnim institucijama i forumima, s ciljem da se razviju norme odgovornog ponašanja zemalja. Inicijative podrazumijevaju i mjere za poticanje transparentnijeg i stabilnijeg kibernetičkog prostora.

Na varšavskom samitu saveznice su se kroz Cyber Defence Pledge obvezale da će poboljšati kibernetičku obranu svojih nacionalnih mreža i infrastruktura. Tom pitanju posvetit će se kao prioritetnom. Svaka je saveznica obećala poboljšati svoju otpornost i sposobnost brzog i učinkovitog odgovora na kibernetičke prijetnje, uključujući i one koje su dio hibridnih kampanja. NATO i EU u prosincu 2016. složili su se oko niza od više od 40 mjera za poboljšanje zajedničkog rada dviju organizacija – uk- ljučujući suzbijanje hibridnih prijetnji, kibernetičku obranu i stvaranje zajedničkog susjedstva stabilnijim i sigurnijim. Što se tiče kibernetičke obrane, NATO i EU složili su se da će povećati broj zajedničkih vježbi kibernetičke obrane i poticati istraživanje, obuku i razmjenu informacija. Ministri obrane saveznica odobrili su u veljači 2017. ažurirani Akcijski plan kibernetičke obrane, kao i plan za implementaciju kibernetičkog prostora kao domene operacija. To je povećalo sposobnost saveznica za zajedničko djelovanje, razvoj sposob- nosti i dijeljenje informacija. Ministri NATO-a i EU-a složili su se u prosincu 2017. da će ojačati suradnju tih dviju organizacija u nizu područja, uključujući kibernetičku sigurnost i obranu. Područja suradnje uključuju analizu kibernetičkih prijetnji i suradnju među timovima za odgovor na incidente, kao i razmjenu dobrih praksi koje se tiču kibernetičkih aspekata i implikacija upravljanja krizama.

 

2018. – 2023. – politička, vojna i tehnološka razina

Na NATO-ovu samitu 2018. u Bruxellesu čelnici saveznica složili su se u vezi s uspostavom novog Operativnog središta za kiber- netički prostor kao dijela ojačane zapovjedne strukture NATO-a. Središte osigurava svijest o situaciji te koordinira operativne aktivnosti NATO-a u kibernetičkom prostoru i kroz njega. Saveznice su se također složile da NATO može koristiti kibernetičke sposobnosti pojedinih članica za svoje operacije i misije. Ipak, u tim slučajevima saveznice zadržavaju puni autoritet nad svojim kapacitetima, baš kao što posjeduju tenkove, brodove i zrakoplove u NATO-ovim operacijama i misijama.

Ministri obrane NATO-a podržali su u veljači 2019. godine NATO-ov vodič koji postavlja niz alata za daljnje jačanje sposobnosti Saveza u odgovoru na značajne zlonamjerne kibernetičke aktivnosti. Zaključak je da NATO treba upotrijebiti sve alate koji su mu na raspolaganju, uključujući političke, diplomatske i vojne. Opcije odgovora navedene u NATO-ovu vodiču pomažu Savezu i članicama da poboljšaju svoju svijest o situaciji vezano uz ono što se događa u kibernetičkom prostoru, ojačaju svoju otpornost i rade zajedno s partnerima na odvraćanju, obrani i suprotstavljanju punom spektru kibernetičkih prijetnji.

Saveznice su na samitu održanom 2021. u Bruxellesu podržale novu Sveobuhvatnu politiku kibernetičke obrane kako bi u tom području podržale tri temeljne zadaće NATO-a, kao i njegovo sveukupno odvraćanje i obrambenu poziciju. NATO mora u svakom trenutku – za vrijeme mira, kriza i sukoba, te na političkoj, vojnoj i tehnološkoj razini – aktivno odvraćati cijeli spektar kibernetičkih prijetnji, braniti se od njih i suprotstavljati im se. Saveznice su shvatile da se utjecaj značajnih zlonamjernih kumulativnih kibernetičkih aktivnosti može, u određenim okolnostima, smatrati oružanim napadom. Složile su se da će više koristiti NATO kao platformu za političke konzultacije, razmjenjujući nacionalne pristupe i odgovore, kao i razmatrajući moguće kolektivne odgovore.

Saveznice su na ovogodišnjem samitu u Vilniusu podržale novi koncept za povećanje doprinosa kibernetičke obrane ukupnom NATO-ovu odvraćanju i obrambenom položaju. To će poboljšati NATO-ovu zajedničku svijest o situaciji i kibernetičku otpornost, čineći Savez sigurnijim i sposobnijim za preventivno djelovanje protiv kibernetičkih prijetnji. U glavnom gradu Litve saveznice su proširile Cyber Defence Pledge i obvezale se na ambicioznije ciljeve jačanja nacionalne kibernetičke obrane kao prioriteta, uključujući kritičnu infrastrukturu. Prepoznajući potrebu za brzim primanjem pomoći, NATO je također pokrenuo sustav Virtual Cyber Incident Support Capability (VCISC) kako bi podržao nacionalne napore za ublažava- nje posljedica zlonamjernih kibernetičkih aktivnosti. Čelnici su također najavili prvu sveobuhvatnu NATO-ovu konferenciju o kibernetičkoj obrani, koja će se održati u Berlinu u studenom ove godine, a okupit će donositelje odluka na političkoj, vojnoj i tehnološkoj razini. Na kraju potrebno je naglasiti da se kibernetički prostor razlikuje od ostalih domena sukoba – tempo inovacija mno-      go je brži, tehnologija je visoko decentralizirana, a uključeno je i puno više aktera (dobronamjernih i zlonamjernih). Resursi se moraju rasporediti  na  puno  veći  broj  funkcija  i  primjenjivati  puno  selektivnije  nego  u  konvencional-  nom programu sposobnosti. Stručnjaci NATO-a moraju istodobno uzeti u obzir,  pratiti  i  procjenjivati  puno  više  zemalja, grupa i razina prijetnji i rizika nego što je to slučaj s potencijalnim konvencionalnim ili nuklearnim protivnicima.

Tekst: Vladimir Štimac