brigadir Enrico Vetrano, direktor Tajništva NATO-ove inicijative Federated Mission Networking (FMN). “FMN je način na koji NATO omogućuje vojnim snagama različitih nacija brzu i sigurnu komunikaciju te razmjenu informacija od prvog dana misije bez potrebe za improvizacijom svaki put iznova“

Republika Hrvatska bila je prošlog mjeseca domaćin dviju važnih aktivnosti NATO-ove inicijative Federated Mission Networking (FMN). NATO FMN okvir je koji omogućuje članicama NATO-a i partnerima brzo, sigurno i učinkovito povezivanje komunikacijskih i informacijskih sustava tijekom provedbe zajedničkih aktivnosti. Njegova je važnost u osiguravanju visoke razine interoperabilnosti – odnosno sposobnosti da vojne snage iz različitih država nesmetano razmjenjuju ključne podatke u stvarnom vremenu. Bez FMN-a, koordinacija multinacionalnih snaga bila bi znatno sporija i složenija, dok FMN omogućuje sinkronizirano i sigurno djelovanje te pristup jedinstvenoj situacijskoj slici na terenu. Hrvatska je istaknuta i aktivna članica FMN-a, i u tom je kontekstu tijekom svibnja u Splitu održan godišnji seminar čija je glavna tema bila Povećanje višenacionalne višedomenske interoperabilnosti kroz FMN (FMN Seminar 2026 – Improving Multinational Multi-Domain interoperability through FMN), a 21. i 22. svibnja u istom je gradu održan sastanak Upravljačke skupine FMN-a (Management Group). Obje aktivnosti organiziralo je Tajništvo FMN-a (FMN Secretariat), koje je uz Upravljačku skupinu glavno koordinirajuće tijelo FMN-a. Nositelj pripreme i provedbe obiju aktivnosti u okviru hrvatskog domaćinstva bila je Uprava za komunikacijsko-informacijske sustave GS-a OSRH, uz potporu ustrojstvenih jedinica MORH-a i OSRH. Na aktivnostima je sudjelovalo više od 220 sudionika iz NATO-ovih članica i partnerskih zemalja. Među njima je bio i naš sugovornik, direktor Tajništva FMN-a brigadir talijanskog ratnog zrakoplovstva Enrico Vetrano.

Za čitatelje koji se prvi put susreću s tom temom: jednostavnim rječnikom, što je FMN  i zašto je potreban NATO-u?

FMN je način na koji NATO omogućuje vojnim snagama različitih nacija brzu i sigurnu komunikaciju te razmjenu informacija od prvog dana misije – bez potrebe za improvizacijom svaki put iznova. NATO ga treba jer se suvremene operacije oslanjaju na brzo donošenje odluka i pouzdanu razmjenu informacija. Ako naše mreže i procedure nisu usklađene, gubimo dragocjeno vrijeme, stvaramo nepotreban rizik i smanjujemo operativnu učinkovitost.

Dvije aktivnosti FMN-a u Splitu bile su i zadnje u kojima ste sudjelovali na dužnosti direktora Tajništva FMN-a. Koji osjećaj prevladava, ponos, olakšanje ili dojam da ima još nedovršenog posla?

Osjećam pomalo od svega, ali ako moram odabrati jedno, to je ponos na FMN zajednicu. Inicijativu grade mnoge nacije, mnoga zapovjedništva i mnogi stručnjaci koji ulažu golem trud u usklađivanje politika, procesa i tehnologija. Istodobno, u interoperabilnosti uvijek postoji nedovršen posao jer se razvoj operativnog okruženja i tehnologije nikad ne zaustavlja. Prisutan je i snažan osjećaj odgovornosti – treba osigurati nesmetanu primopredaju i kontinuitet rada nakon mojeg odlaska.

Kad se osvrnete na svoj mandat, što smatrate ključnim postignućima?

Prvo, jačanje onog što nazivamo ritmom rada (Battle Rhythm) i disciplinom izvršavanja (Delivery Discipline) — o njima ovisi hoće li radne skupine na vrijeme isporučivati rezultate svojeg rada koji su odmah primjenjivi, a nacije mogu planirati u skladu s tim rezultatima. Drugo je poboljšanje združenosti unutar FMN zajednice, a treće što smo zadržali FMN čvrsto usidren u operativnim potrebama, vježbama i realnosti misijskih mreža, a ne samo u dokumentaciji.

Koje su svakodnevne aktivnosti Tajništva FMN-a? Tu mislimo na one između velikih sastanaka i vježbi?

Mi smo koordinacijsko središte FMN zajednice. Tijekom uobičajenog dana Tajništvo usklađuje radne skupine, prati izvršenje zadaća i odluka, pruža potporu planiranju, priprema materijale za donošenje odluka te osigurava kontinuitet između sastanaka FMN Upravljačke skupine. Ukratko: održavamo mehanizam funkcionalnim kako bi se nacije mogle usredotočiti na isporuku sposobnosti i spremnost, a ne na administrativne prepreke.

Spomenuli ste Upravljačku skupinu. Tko u njoj sudjeluje, koje odluke donose i zašto je bitna?

Ona je glavno tijelo za donošenje odluka unutar zajednice. U njoj su zastupljene države članice i tijela NATO-a, a sastaje se dvaput godišnje kako bi definirala prioritete djelovanja, službeno potvrdila ključne proizvode FMN-a te dodijelila zadaće radnim skupinama i Tajništvu. Važnost Upravljačke skupine proizilazi iz činjenice da je FMN federacija ravnopravnih članova. Za bilo kakav napredak potrebni su zajedničko donošenje odluka, usuglašeni prioriteti i podijeljena odgovornost.

Vizija FMN-a često se sažima kao Day Zero Interoperable Forces (interoperabilne snage od nultog dana). Koliko smo, nakon sastanka u Splitu, blizu tom cilju i što je još uvijek najveća prepreka?

Bliže smo jer imamo zreliji okvir (framework), jasnije pristupe spremnosti i bolju usklađenost unutar zajednice nego prije nekoliko godina. Najveća prepreka nije tehnički problem, ona je kombinacija politika ograničenja u razmjeni informacija, neujednačene brzine provedbe među nacijama te izazova istodobnog praćenja tehnološkog napretka i novih prijetnji.

Domaćin FMN Seminara 2024. bila je Nizozemska. Što je u Splitu bilo drukčije?

U Splitu su rasprave bile konkretnije i više usmjerene na sljedeće korake. Format je pomogao u prijelazu s pitanja “što je FMN” na dogovor “što ćemo učiniti sljedeće”, uz jasnije poveznice sa spremnošću, provedbom i stvarnim potrebama mreža u misijama. Sudionici su bili vrlo aktivni, a Hrvatska je kao domaćin stvorila okruženje koje je istodobno bilo profesionalno i snažno usmjereno na praktičnu suradnju.

FMN se temelji na upravljanju (governance), okviru (framework) i misijskim mrežama (mission networks). Gdje vidite najveći napredak u zadnje vrijeme: u standardima i predlošcima, u procesu spremnosti i validacije, ili u načinu na koji se mreže misije doista uspostavljaju za operacije i vježbe?

Najveći napredak vidim u povezivanju tih elemenata. Standardi i predlošci vrijedni su samo ako se koriste; procesi spremnosti vrijedni su samo ako odražavaju stvarnost, a uspostava mreže funkcionira samo ako je izravan proizvod procesa upravljanja i okvira.
Nedavno smo poboljšali usklađenost u smislu od početka do kraja (end-to-end) tako da je ono što dogovorimo unutar okvira sve lakše pratiti kroz ono što se testira i ono što se na koncu koristi.

Jedno susjedsko pitanje: kako se snažni dobrosusjedski odnosi i regionalno povjerenje, poput onih na Jadranu i u Sredozemlju, odražavaju na bolju razmjenu vojnih informacija i suradnju putem FMN-a?

Interoperabilnost se gradi na povjerenju, a povjerenje je lakše postići kad nacije rutinski surađuju kroz vježbe, obuku i svakodnevne odnose između oružanih snaga.
U regijama poput Jadrana i Sredozemlja, dobrosusjedski odnosi stvaraju praktične navike: razmjenu informacija, usklađivanje procedura i rješavanje problema unaprijed. FMN pruža strukturu koja to povjerenje pretvara u pouzdanu, ponovljivu tehničku i proceduralnu interoperabilnost.

FMN ovisi o tome da članice/partneri (Affiliates) prilagode nacionalne politike i osiguraju snage koje su spremne za djelovanje u okviru FMN-a. Iz vaše perspektive, koja je najčešća normativna prepreka s kojom se nacije bore?

Politike razmjene informacija, osobito klasifikacija, mogućnost ustupanja (releasability) i ograničenja vezana uz prijenos između domena (cross-domain).
Tehnološki problemi često se mogu riješiti ulaganjima i inženjeringom, ali usklađivanje normativnog dijela traži vrijeme, pravne provjere, prihvaćanje rizika i povjerenje. To je obično najteži dio.

Kako se pouke iz današnjeg sigurnosnog okruženja, osobito iz Ukrajine, ugrađuju u FMN, a da pritom FMN ne postane “rješenje specifično za rat”?

Iz pouka izvlačimo načela, ne copy-paste rješenja. Ključne pouke odnose se na otpornost, brzu prilagodbu, kontinuitet zapovijedanja i nadzora (C2) te djelovanje pod stalnim pritiskom.
FMN je osmišljen kao rješenje koje ne ovisi o vrsti misije: mora funkcionirati za različite misije, na različitim zemljopisnim područjima i uz različite profile prijetnji. Ukrajina pojačava osjećaj hitnosti i pokazuje što znači biti “dovoljno dobro, pod stresom”, ali FMN ostaje okvir primjenjiv na bilo koje buduće misijsko okruženje.

U čemu vidite najvredniji doprinos Hrvatske FMN-u danas, a gdje bi se on mogao dalje razvijati?

Samo domaćinstvo značajan je doprinos jer jača zajednicu i održava zamah FMN-a. Hrvatska također pridonosi sa svojim sposobnim stručnjacima i jasnim operativnim načinom razmišljanja. U budućnosti, doprinos može dodatno rasti kroz dublju uključenost u rad radnih skupina, organizaciju ili pružanje potpore pri provjeri interoperabilnosti nacionalnih sustava te fokusiranjem na nekoliko područja u kojima može posebno pridonijeti, prije svega vježbama i konkretnom provedbom u praksi.

Hrvatski bojnik Damir Rajci u Tajništvu obnaša dužnost izvršnog časnika. Što možete reći o njegovu doprinosu? Kako nacionalni časnik za vezu pridonosi učinkovitosti Tajništva?

Bojnik Rajci daje snažan doprinos Tajništvu FMN-a: pouzdan je, proaktivan i vrlo učinkovit u tome da dogovorene namjere pretvori u konkretne rezultate. To je ono što se očekuje od izvršnog časnika. Kao nacionalni časnik za vezu donosi i dvije važne prednosti: izravnu poveznicu s pogledima svoje države te bržu i jednostavniju koordinaciju unutar FMN zajednice. Ono što mogu jasno reći jest da radi na visokoj profesionalnoj razini, donio je stvarnu vrijednost Tajništvu i svojim radom vrlo pozitivno predstavlja Hrvatsku.

Koliko vam nedostaje letenje? Kad biste mogli kao pilot upravljati nekom promjenom u FMN-u u idućim godinama, čemu biste prvo težili?

Nedostaje mi! Ništa se ne može mjeriti s letenjem! U stožernom radu osjećaj kokpita je drugačiji, ali način razmišljanja je sličan: ključni su disciplina, kontrolne liste i timski rad.
Kad bih mogao pilotirati jednom promjenom, usmjerio bih je prema bržoj i rutinskoj provjeri spremnosti i interoperabilnosti kako bi FMN-ready snage bile nešto što možemo demonstrirati češće, dosljednije i uz manje trenja u cijeloj federaciji.

Tekst: Uprava za KIS

Foto: Jens Zeisberg, NATO FMN