U fokusu vježbe na zapovjednom mjestu održane na širem području Knina bio je Cilj sposobnosti koji su Hrvatska i OSRH preuzeli u okviru NATO-a

Kritična faza 26 nije bila vježba u kojoj smo došli na poligon, vidjeli mnoštvo vojnika i tehnike, a onda čuli buku topova, strojnica i snažnih motora. Svejedno, bio je to jedan od najvažnijih ovogodišnjih obučno-vježbovnih događaja Gardijske mehanizirane brigade (GMBR), pa i Hrvatske kopnene vojske. Naime, u fokusu te vježbe na zapovjednom mjestu (Command Post Exercise – CPX) održane od 19. do 25. rujna na više lokacija na širem području Knina bila je brigada srednjeg pješaštva (BSP). A po Dugoročnom planu razvoja OSRH 2025. – 2036., dostizanje tog Cilja sposobnosti preuzetog u okviru NATO-a prioritet je HKoV-a u prve tri godine tog razdoblja.

Cilj vježbe Kritična faza 26 bila je integracija svih elemenata brigade srednjeg pješaštva te provjera dostignutih operativnih sposobnosti njezina zapovjedništva i sastavnica za provedbu dodijeljenih misija u „bazenu“ NATO-ovih spremnih snaga. U tom kontekstu, vrijedi ponoviti činjenicu da brigada srednjeg pješaštva nije nova organska sastavnica OSRH već namjenski organizirana postrojba namijenjena za provedbu misije dodijeljene kroz NATO-ove Ciljeve sposobnosti. Njezina je osnovica  Gardijska mehanizirana brigada, koja se modularno gradi na razinu sposobnosti BSP-a. Te se sposobnosti, među ostalim, postižu uz doktrinarne i ustrojstvene promjene, pridodavanje snaga iz drugih ustrojstvenih cjelina OSRH, opremanje, modernizaciju, obuku i uvježbavanje.

ŠTO ZNAČI “SREDNJE“?

Na sličnim projektima „srednjih“ postrojbi rade i mnoge druge članice NATO-a, pa i one velike koje također imaju obveze ustrojavanja i osposobljavanja postrojbi različitih veličina i sposobnosti. Primjerice, sukladno tekstu pukovnika Sebastiana Hagena objavljenom u veljači 2025. na portalu The Defence Horizon Journal, Njemačka kopnena vojska razvija tzv. srednje snage. One su koncipirane tako da budu „most između lakog pješaštva, koje je iznimno pokretljivo no nedostaju mu zaštita i vatrena moć, i teških oklopnih jedinica, koje nude značajnu zaštitu i vatrenu moć, ali manje su pokretljive“. Slično se govori u Američkoj kopnenoj vojsci, primjerice u tekstu objavljenom na njezinim internetskim stranicama u siječnju 2025. Pukovnik Liam Walsh i bojnik Matt Bosworth naglašavaju da „stratezi i viši zapovjednici moraju nastojati zadržati srednju brigadu kao snagu za blisku borbu, sposobnu za manevriranje brzinom oklopne postrojbe te za brzo koncentriranje snaga pješaštva koje djeluje izvan vozila“. Načelnik Stožera – zamjenik zapovjednika GMBR-a i direktor vježbe Kritična faza 26 pukovnik Budimir-Bekan brigadu srednjeg pješaštva vidi kao postrojbu kopnenih snaga namijenjenu provedbi širokog spektra taktičkih aktivnosti u različitim operativnim okruženjima. Njezina se posebnost pritom ne ogleda samo u položaju između lakih i teških snaga, već u mogućnosti objedinjavanja taktičke pokretljivosti, vatrene moći i zaštite u jedinstvenu manevarsku sposobnost. Takva kombinacija omogućuje učinkovito djelovanje u uvjetima u kojima način uporabe lakih ili teških snaga može biti ograničen. “Stoga, u strukturi kopnenih snaga, BSP nije tek kompromis između lakih i teških snaga, već zasebna sposobnost koja proširuje mogućnosti uporabe manevarskih postrojbi. Povezujući sposobnosti lakih pješačkih snaga, poput pješačkih pukovnija HKoV-a, i teških oklopno-mehaniziranih snaga, poput Gardijske oklopno-mehanizirane brigade (GOMBR), BSP zapovjednicima pruža dodatnu mogućnost odabira i uporabe manevarskih snaga prilagođenih zahtjevima zadaće, zemljišta i operativnog okruženja“, naglasio je pukovnik Budimir-Bekan.

JASAN I RAZUMLJIV CILJ

Kakva će biti okvirna struktura brigade srednjeg pješaštva u HKoV-u u razgovoru za Hrvatski vojnik (koji možete pročitati u ovom broju) objasnio je zapovjednik GMBR-a brigadni general Mirko Stošić. Jedina od bojni GMBR-a koja nije uključena u BSP je Topničko-raketna bojna, ali zato su dodani elementi iz drugih postrojbi HKoV-a, npr. bojna Sokolovi GOMBR-a s borbenim vozilima pješaštva Bradley te Samohodna haubička bojna Topničko-raketne pukovnije sa samohodnim haubicama PzH 2000. No, tu su i elementi iz drugih ustrojstvenih cjelina OSRH: Pukovnije VP-a, Zapovjedništva za potporu, Vojnoobavještajne pukovnije, Zapovjedništva specijalnih snaga… Zaključak koji se nameće iz te strukture jest da je jedan od većih izazova u razvoju sposobnosti BSP-a integracija, povezanost i usklađeno djelovanje svih elemenata. I zato je integracija kao glavni cilj Kritične faze 26 potpuno razumljiv, baš kao i činjenica da je glavna obučna skupina bio Stožer GMBR-a, u ovom slučaju BSP-a. Sekundarnu obučnu skupinu činilo je zapovjedno osoblje ili cjeline svih podređenih postrojbi BSP-a, od bojni GMBR-a nadalje. Osim integracije, svi su zajedno provjeravali i prikazali sposobnosti planiranja i vođenja kompleksnih taktičkih aktivnosti kao i sudjelovanje u operacijama punog spektra.

Glavna obučna skupina bila je smještena i djelovala je s vojnog poligona “Josip Markić“. Zanimljivo je da su sekcije zapovjednog mjesta razine brigade bile disperzirane na međusobno udaljene lokacije: Jedan od razloga za to jest sve veća transparentnost suvremenog bojišta. Jednostavnije rečeno, na suvremenom je bojištu vrlo teško ostati neotkriven, dok velike i statične zapovjedne instalacije predstavljaju visokovrijedne ciljeve protivnika. Razvoj besposadnih sustava, senzora, elektroničkog ratovanja i drugih sposobnosti za prikupljanje i obradu podataka omogućio je brže otkrivanje, identifikaciju i praćenje snaga na bojištu. Posljedično, preživljavanje i uspješno djelovanje zapovjedništava i postrojbi sve više ovise o njihovoj sposobnosti disperzije, brzog premještanja te prilagodbe promjenjivim uvjetima na bojištu.

Zbog toga je zapovjedništvo BSP-a organizirano tako da ne ovisi o jednom zapovjednom elementu ili jednoj lokaciji, već da omogućuje raspodjelu ključnih borbenih funkcija i njihovo međusobno preuzimanje. U takvoj organizaciji, ako pojedina sekcija više nije u mogućnosti izvršavati svoje zadaće, njezine borbene funkcije mogu preuzeti preostale sekcije stožera BSP-a. Time se osigurava kontinuitet zapovijedanja i smanjuje učinak protivničkog djelovanja na sposobnost zapovjedništva da nastavi provoditi dodijeljenu zadaću.

Ekipa Hrvatskog vojnika obišla je sve sekcije, tj. šatore u kojima su se nalazile, a u svima smo zatekli slične prizore: potpuno opremljene i naoružane pripadnike Stožera te velik broj modernih komunikacijsko-informacijskih sustava (računala, radiouređaji, veliki zasloni s ikonama za praćenje situacije na terenu…). Vidljivo je da je jedna od sposobnosti koja se razvija kroz BSP digitalizacija bojišnice, ali papirnati zemljovidi još su uvijek obvezni ako digitalni sustavi zakažu. Primjerice, jedan od incidenata kojem je Stožer bio izložen sukladno scenariju bio je kibernetički napad. “Sve potrebne kapacitete i infrastrukturu za ovako zahtjevno zapovjedno mjesto naši su pripadnici postrojbi borbene i borbene servisne potpore uspostavili praktički od nule, na zahtjevnom planinskom terenu Dinare, čime su osigurali sve potrebne uvjete za provedbu obučne aktivnosti”, rekao je pukovnik Budimir-Bekan.

DIGITALIZACIJA BOJIŠNICE

Atmosfera u svim sekcijama Zapovjedništva, a i u prostorijama vojarne “4. gardijske brigade Pauci“ iz kojih su djelovali pripadnici sekundarne obučne skupine, tj. nadređenog zapovjedništva (HICON) i podređenih postrojbi, bila je vrlo ozbiljna. To je bila jedna od posljedica scenarija, fokusiranog na provedbu taktičkih aktivnosti kopnenih snaga unutar tri faze. Prva je obuhvaćala kretanje do dodira s protivnikom, druga provedbu ofenzivnih taktičkih aktivnosti, a treća provedbu defenzivnih aktivnosti kroz zadaće obrane područja te stvaranje uvjeta za tranziciju prema strukturama civilne vlasti. Tijekom našeg obilaska, u tijeku je bila druga faza. Možda je baš ona bila kritična, i mogli smo načuti da je pred snagama BSP-a bilo dosta izazova. Jasno je da scenarij ne smije biti lagan, baš suprotno. Protivnik je bio agresivan i zato je bilo i teških situacija koje su tražile brze i dobre odluke. No, zapovjednici u tome danas imaju i pomoć moderne tehnologije. Naime, poseban naglasak na Kritičnoj fazi 26 bio je stavljen na uporabu novih digitalnih alata za razmjenu podataka u stvarnom vremenu, praćenje pozicija vlastitih snaga te potporu planiranju i vođenju operacija. Jedan je od njih softverska platforma TAK (Tactical Assault Kit), koja zapovjedniku i stožeru omogućuje poboljšanu svijest o situaciji i učinkovitije upravljanje snagama tijekom taktičkih aktivnosti. “Uporabom različitih inačica TAK-a zapovjedna struktura brigade srednjeg pješaštva može u stvarnom vremenu pratiti raspored i kretanje vlastitih snaga na bojištu te razmjenjivati podatke, čime se unapređuje pravodobnost i točnost donošenja odluka kao i koordinacija svih elemenata BSP-a u dodijeljenom području“, istaknuo je pukovnik Budimir-Bekan na lokaciji jedne od zapovjednih sekcija, u Taktičko-operativnom središtu. Konkretno, Stožer je pomoću TAK-a mogao pratiti sve aktivnosti zapovjednika podređenih postrojbi u vojarni u Kninu.

U zaključku, pukovnik Budimir-Bekan naglasio je da je provedba vježbe pokazala visoku razinu obučenosti, koordinacije i kohezije pripadnika različitih postrojbi OSRH: “Zadovoljstvo je vidjeti da, unatoč fizičkoj disperziji, djelujemo kao jedan tim, sposoban za kontinuirano i učinkovito zapovijedanje i nadzor taktičkih aktivnosti, uz pravodobno usklađivanje svih borbenih funkcija“.

---

RIJEČ SUDIONIKA

pukovnik Marin Bulog, čelnik EXCON-a vježbe Kritična faza 26

Uloga EXCON-a nadzor je vježbe i ostvarivanje svih uvjeta da se ona može provesti. Zaduženi smo i za RLS (real-life support), tj. stvarnu logistiku koja podupire vježbu, komunikacijsko-informacijske sustave, naučene lekcije te uključivanje ocjenjivača koji dolaze iz Simulacijskog središta ZOD-a. Sudionici su se uživjeli i mislim da su zadovoljni, to je jedno super iskustvo i za primarne i sekundarne obučne skupine.

bojnik Ante Klarić, logistički časnik u Odsjeku S-4 brigade srednjeg pješaštva

Naša sekcija zapovjednog mjesta odnosi se na održivost (sustainment) rada na tri ključna funkcionalna područja: personalnoj, logističkoj i KIS (komunikacijsko-informacijskoj) potpori. Primarna je zadaća sekcije prikupljanje podataka od nižih ustrojstvenih cjelina, njihova analiza, obrada te dostava u taktičko-operativno središte. Što se tiče logistike, u vježbi koristimo NATO-ov informacijski sustav LOGFAS (Logistics Functional Area Services), u modulu koji omogućuje trenutačnu raspoloživost relevantnih informacija na zapovjednim mjestima. Ukratko, to je suvremen i kvalitetan alat s kojim pružamo informacije o stanju logističkih kapaciteta u realnom vremenu.

pukovnik Dražen Mazalin, voditelj Operativnog odjela (S-3) brigade srednjeg pješaštva  

U planskoj sekciji zapovjednog mjesta bavimo se planiranjem bliskoročnih operacija, to su zadaće koje dobivamo putem zapovijedi nadređenog zapovjedništva. To nisu operacije koje se događaju u ovom trenutku, no jasno je da moramo pratiti trenutačnu situaciju na bojišnici i da sadašnji događaji imaju utjecaj na naše planiranje. Operacije se planiraju nekoliko dana unaprijed. Evo jednog primjera: dobili smo zapovijed od nadređenog zapovjedništva, naš tim u sekciji upoznao se sa zadaćom, oblikovao je i rezultat toga bit će operativna zapovijed koja će biti proslijeđena uključenim postrojbama.

---

tekst Domagoj Vlahović foto Tomislav Brandt