Obalna straža Republike Hrvatske ima važnu ulogu u nadzoru ribarstva, suzbijanju nezakonitih ribolovnih aktivnosti i zaštiti ribljeg fonda u hrvatskom dijelu Jadrana. Njezini pripadnici, uz temeljne vojne zadaće, obavljaju i poslove ribarske inspekcije, nadziru poštovanje nacionalnih propisa i pravila Europske unije te u suradnji s drugim mjerodavnim tijelima pridonose očuvanju morskih resursa i zaštiti interesa ribara koji posluju u skladu s propisima

Posebnost Obalne straže u tome je što se njezine zadaće ne zaustavljaju na ophodnji i nadzoru mora. Njezini ovlašteni pripadnici moraju prepoznati i dokumentirati povrede ribarskih propisa, poznavati složenu pravnu regulativu, pravilno provesti inspekcijski nadzor te, kad je potrebno, sudjelovati u prekršajnim postupcima pred sudovima. Takav spoj vojnih, operativnih i inspekcijskih zadaća zahtijeva kontinuiranu obuku, specijalističko znanje i suradnju s tijelima državne uprave.

Upravo je u području nadzora ribarstva ta uloga posebno važna jer se zaštita živih morskih resursa ne može svesti samo na prisutnost na moru nego zahtijeva sustavno praćenje ribolovnih aktivnosti i dosljednu primjenu propisa. Pripadnici Obalne straže u suradnji s ribarskim inspektorima i drugim mjerodavnim službama nadziru zakonitost ribolova, provjeravaju poštovanje propisanih mjera i ograničenja te sudjeluju u otkrivanju i sankcioniranju nezakonitih aktivnosti. Time ne pridonose samo očuvanju ribljeg fonda i morskog ekosustava nego i zaštiti ribara koji posluju u skladu s propisima, kao i dugoročnoj održivosti hrvatskog ribarstva.

Zakonske ovlasti i međuresorna suradnja

Komodor Milan Blažević ističe kako je zakonski definirana posebnost Obalne straže ono što je razlikuje od ostalih sastavnica Hrvatske ratne mornarice. “Naši su pripadnici mornari koji rade na brodovima i imaju sve zadaće i obveze kao i ostali pripadnici Hrvatske ratne mornarice i Oružanih snaga. Međutim, ono što imamo mi, a drugi nemaju, jest Zakon o Obalnoj straži, kojim su nam propisane i posebne zadaće, među ostalim i nadzor ribarstva”, objašnjava zapovjednik Obalne straže. Obavljanje ribarskog nadzora dio je zakonskih obveza Obalne straže, a ne samo povremena pomoć drugim institucijama. Kako bi njezini pripadnici mogli učinkovito provoditi te poslove, polaze odgovarajuće edukacije na nacionalnoj razini i razini Europske unije te stječu potrebna znanja za nadzor različitih oblika ribolova i primjenu propisa koji uređuju iskorištavanje morskih bioloških resursa.

Važan dio sustava čini međuresorna suradnja. Zakonom o Obalnoj straži propisana je koordinacija s drugim državnim tijelima koja na moru provode nadzor i štite prava i interese Republike Hrvatske. U tom sustavu sudjeluju, uz ostale: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva; Ministarstvo unutarnjih poslova i Državni inspektorat, uz druga tijela ovisno o području djelovanja. Kapetanica korvete Viktorija Šitum-Buljac, časnica za koordinaciju u Obalnoj straži, objašnjava da se suradnja organizira kroz sustav središnje koordinacije i njezina stručnog tijela, kojim predsjeda zapovjednik Obalne straže. Stručno tijelo priprema operativne prijedloge i planove, usklađuje aktivnosti uključenih institucija te prati provedbu dogovorenih zadaća. “Važno je da na temelju suradnje s ostalim tijelima provodimo učinkovit nadzor i zaštitu prava i interesa Republike Hrvatske na moru”, naglašava kapetanica korvete. Takav način rada omogućuje da se, primjerice, ribarski inspektori ukrcaju na plovilo Obalne straže i nadzor provedu zajednički s njezinim ovlaštenim pripadnicima. Svaka institucija pritom postupa u okviru svojih ovlasti, ali zajedničko djelovanje omogućuje bolju uporabu ljudstva, plovila te raspoloživih resursa.

“To je ujedno i ušteda svih resursa. Umjesto da svako tijelo izlazi na more zasebno, više predstavnika različitih tijela može sudjelovati u zajedničkoj akciji”, objašnjava kapetanica korvete Šitum-Buljac.

Od planiranih nadzora do postupanja po dojavama

Ribarski nadzor provodi se prema unaprijed utvrđenim planovima, ali Obalna straža mora biti spremna reagirati i na dojave o mogućim nezakonitim aktivnostima. One mogu pristizati različitim kanalima, uključujući elektroničku poštu i aplikaciju Trapula, putem koje građani mogu prijaviti sumnju na nezakonit ribolov, među ostalim i anonimno. Svaka se dojava razmatra i procjenjuje, nakon čega se odlučuje o daljnjem postupanju. Ovisno o njezinu sadržaju i složenosti slučaja, mogu se planirati dodatne aktivnosti ili uključiti druga mjerodavna tijela.

Komodor Blažević naglašava da su planske aktivnosti i dalje temelj djelovanja jer omogućuju sustavan nadzor, učinkovito raspoređivanje snaga i praćenje rezultata. Dojave su važan dodatni izvor informacija, posebno kad upućuju na područja ili načine nezakonitog ribolova koji zahtijevaju ciljano djelovanje. Iskustvo pripadnika Obalne straže pritom ima važnu ulogu u otkrivanju nedopuštenih ribolovnih alata. Nezakonito postavljene vrše, parangali i drugi alati ne moraju uvijek biti lako uočljivi. Njihovi vlasnici ponekad ih postavljaju na skrovitim lokacijama ili ih pokušavaju prikriti, zbog čega otkrivanje zahtijeva poznavanje terena, iskustvo u plovidbi i dobro poznavanje načina korištenja takvih alata. Posebno je zahtjevno pronalaženje i uklanjanje neoznačenih ribolovnih alata. Njihovo izvlačenje iz mora uređeno je zakonskim propisima, a nakon pronalaska sastavlja se zapisnik i evidentira lokacija na kojoj su zatečeni. Postupanje s takvim alatima razlikuje se od postupanja s alatima poznatih vlasnika koji su oduzeti u prekršajnom postupku.

Zaštita zakonitih ribara i očuvanje ribljeg fonda

Suzbijanje nezakonitog ribolova nije važno samo zbog provedbe zakona nego i zbog zaštite gospodarskih interesa zakonitih ribara. Oni ulažu u plovila i opremu, zapošljavaju djelatnike, pribavljaju potrebne dozvole i podmiruju propisane obveze. Nezakoniti izlov, s druge strane, može narušiti tržišne odnose i ugroziti održivost ribolovnih resursa o kojima ovisi njihovo poslovanje. “Mi smo tu da zaštitimo i državu i njih”, poručuje komodor Blažević govoreći o ulozi Obalne straže u zaštiti zakonitih ribara. U tom kontekstu važni su ciljani nadzori područja na kojima se bilježe nepravilnosti i nezakonito postavljanje ribolovnih alata. Kao primjer uspješnog djelovanja navodi se pronalazak i izvlačenje oko 400 vrša za škampe u Velebitskom kanalu, kao i akcije na području Hvara i Brača, u kojima su pronalaženi različiti ribolovni alati. Takve aktivnosti imaju i preventivni učinak. Vidljivost nadzora i dosljedno postupanje mogu odvratiti počinitelje od ponavljanja prekršaja te povećati povjerenje zakonitih ribara u institucije koje su zadužene za zaštitu njihova poslovanja.

Potreba za nadzorom posebno dolazi do izražaja tijekom turističke sezone, kad raste potražnja za ribom, a time i pritisak na morske resurse. U tom su razdoblju izazov različiti oblici nezakonitog ribolova, uključujući noćni podvodni ribolov i nedopuštenu uporabu ribolovnih alata. Obalna straža stoga mora prilagođavati aktivnosti okolnostima na terenu, zadržavajući pritom kontinuitet planiranog nadzora. Važno je područje njezina djelovanja i nadzor ribolova u zaštićenim područjima. Primjer je Jabučka kotlina, područje važnih ribljih staništa koje ima ključnu ulogu u obnovi ribljih populacija. U suradnji s drugim ovlaštenim tijelima Obalna straža sudjelovala je u nadzoru tog područja, prije svega radi sprečavanja ulaska plovila koja bi nedopuštenim ribolovom mogla ugroziti morski ekosustav. Zaštita takvih područja pokazuje da ribarska inspekcija nije usmjerena isključivo na otkrivanje pojedinačnih prekršaja. Njezin je širi cilj očuvati uvjete za dugoročnu obnovu ribljeg fonda, što je preduvjet održivog ribarstva.

Nadzor na morskim granicama

Kad je riječ o ribarskim plovilima drugih članica Europske unije, postupanje se provodi i u okviru zajedničkog europskog sustava nadzora. Ako se utvrde nepravilnosti na plovilu koje pripada drugoj članici, zapisnici i relevantna dokumentacija dostavljaju se njezinim mjerodavnim tijelima, koja potom postupaju u skladu sa svojim propisima i obvezama koje proizlaze iz prava Europske unije. Obalna straža sudjeluje i u nadzoru izlova plavoperajne tune, uključujući aktivnosti izvan Jadrana. Njezini ovlašteni pripadnici nerijetko surađuju s europskim inspektorima i predstavnicima drugih zemalja prilikom nadzora ribolovnih aktivnosti na Sredozemlju. Takav angažman pokazuje da ribarski nadzor nije ograničen samo na hrvatske luke i priobalje. Zaštita ribljeg fonda i zakonitosti ribolova zahtijeva suradnju među državama, posebno kod vrsta za koje vrijede posebni režimi upravljanja, kvote i ograničenja izlova.

Inspekcijski nadzor ne završava povratkom u luku

Jedan od najzahtjevnijih dijelova posla počinje nakon što ovlaštene osobe na moru utvrde nepravilnost. Inspekcijski nadzor zahtijeva precizno utvrđivanje činjeničnog stanja, pravilnu primjenu propisa i izradu zapisnika koji mora sadržavati sve relevantne okolnosti slučaja. Upravo je dokumentiranje zatečenog stanja temelj daljnjeg postupanja. Zapisnik, podaci o pronađenim alatima i drugi prikupljeni dokazi mogu postati ključni u prekršajnom postupku. Stoga je važno da svaki korak bude proveden stručno i u skladu sa zakonom.

Dražena Šerić, viša savjetnica u Odsjeku za koordinaciju i pravne poslove, te bojnica Ljiljana Stojan, časnica za pravne poslove u tom Odsjeku, objašnjavaju kako se postupanje nastavlja nakon inspekcijskog nadzora. Ovlaštene osobe Obalne straže obavljaju nadzor na moru, sastavljaju zapisnike i, kad su ispunjeni propisani uvjeti, oduzimaju predmete. Dokumentaciju potom dostavljaju ovlaštenim osobama koje komuniciraju sa strankama, pripremaju obvezne prekršajne naloge i optužne prijedloge te vode daljnje postupanje. Ako stranka podnese prigovor, predmet se zajedno s cjelokupnim spisom dostavlja sudu na odlučivanje. Pripadnici Obalne straže koji su proveli nadzor mogu biti pozvani na sud kao svjedoci ili predstavnici tužitelja. Na sudu objašnjavaju okolnosti utvrđene na terenu i način na koji je proveden inspekcijski postupak. “Najvažnije je da u inspekcijskom zapisniku činjenični opis bude napisan točno onako kako je stanje zatečeno”, ističu sugovornice. Poseban postupak primjenjuje se na oduzete ribolovne alate. Alati nepoznatih vlasnika, ako se ne može utvrditi komu pripadaju, evidentiraju se i objavljuju na oglasnoj ploči Ministarstva obrane tijekom propisanog roka od 15 dana. Čuvaju se u za to predviđenim prostorima u vojarnama u Puli i Splitu, a potom se, u skladu s propisima, neškodljivo uništavaju. S druge strane, alati poznatih vlasnika koji su pravomoćnom odlukom trajno oduzeti mogu se predati mjerodavnim tijelima radi organiziranja javne dražbe ako je njihova prodaja zakonski dopuštena. Alati koji ne zadovoljavaju propisane uvjete za uporabu ne mogu se ponovno staviti u promet na način koji bi omogućio njihovo nezakonito korištenje.

Statistika je samo dio šire slike

Brojčani pokazatelji daju konkretnu sliku opsega posla. U zadnjih pet godina ovlaštene osobe Obalne straže provele su 1716 inspekcijskih nadzora morskog ribarstva, pokrenuta su 334 prekršajna postupka, a izrečene novčane kazne iznosile su ukupno 153.000 eura. Iza tih brojeva stoje sati provedeni na moru, nadzori ribarskih plovila i alata, prikupljanje dokaza i zahtjevan administrativno-pravni posao koji se nastavlja i nakon povratka brodova u luke. Ipak, navedeni iznosi ne prikazuju nužno cjelokupne financijske posljedice utvrđenih nepravilnosti. U pojedinim slučajevima, osim novčanih kazni, može se razmatrati i naknada štete nastale nezakonitim ribolovom. Njezina se vrijednost utvrđuje u skladu s propisanim kriterijima, uključujući vrstu i količinu ribe, a o odgovornosti i konačnim posljedicama odlučuju mjerodavna tijela i sudovi. Zbog toga se potencijalni iznosi štete ne mogu jednostavno pribrojiti već izrečenim kaznama. Dok sudski postupak ne završi pravomoćnom odlukom, ishod pojedinog slučaja nije konačan.

Stručnost i kontinuitet pripadnika kao preduvjet učinkovitog nadzora

Unatoč važnosti nabrojenih zadaća, Obalna straža suočava se s izazovom zadržavanja specijalistički osposobljenih pripadnika. Ribarski inspektori moraju proći odgovarajuće edukacije i steći iskustvo, ali njihov profesionalni razvoj unutar Oružanih snaga može zahtijevati premještaj na drugo ustrojbeno mjesto, odlazak na školovanje ili prelazak na dužnost izvan Obalne straže. Takvim promjenama gubi se dio pripadnika u čije su osposobljavanje uloženi vrijeme i sredstva, a zamjena iskusnog inspektora zahtijeva dodatnu obuku i stjecanje praktičnog znanja. Problem je posebno izražen zbog složenosti propisa i specifičnosti nadzora koji se provodi u zahtjevnim uvjetima na moru.

Jedno od mogućih rješenja koje se prije razmatralo bilo je uvođenje modela vojnih specijalista za pojedina područja, čime bi se omogućio dugoročniji razvoj stručnjaka koji bi se primarno bavili ribarskim nadzorom, bez potrebe da zbog napredovanja nužno mijenjaju dužnost i napuštaju taj segment rada. Takav bi pristup mogao pridonijeti kontinuitetu znanja, boljoj iskoristivosti uloženih sredstava i stabilnosti sustava ribarskog nadzora. Istodobno je potrebno osigurati redovito stručno usavršavanje kako bi ovlaštene osobe mogle pratiti promjene nacionalnog zakonodavstva i propisa Europske unije. Ostvarenje tog cilja zahtijevat će i daljnje ulaganje u modernizaciju i opremanje Obalne straže, ali i Hrvatske ratne mornarice u cjelini. Nova plovila, suvremeni sustavi nadzora i specijalizirana oprema ne bi bili važni samo za jačanje obrambenih sposobnosti i zaštitu nacionalnih interesa na moru nego i za učinkovitije suzbijanje nezakonitog ribolova, očuvanje ribljeg fonda te pravodobno otkrivanje i sprečavanje onečišćenja mora. Takva ulaganja pridonijela bi većoj operativnoj spremnosti, boljoj pokrivenosti hrvatskog akvatorija i bržem odgovoru na različite prijetnje, bilo da je riječ o ugrožavanju sigurnosti, nezakonitom iskorištavanju morskih resursa ili ekološkim incidentima. Ulaganje u sposobnosti Obalne straže stoga nije samo ulaganje u obranu i sigurnost države nego i u očuvanje Jadrana, njegovih prirodnih bogatstava i održivost djelatnosti koje o njima ovise.

---

U vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” u Splitu svečano je obilježena 19. obljetnica Obalne straže Republike Hrvatske. Istaknuti su rezultati u zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru, provedbi akcija traganja i spašavanja te čuvanju sigurnosti i čistoće Jadrana. Zapovjednik Obalne straže komodor Milan Blažević istaknuo je kako su profesionalnost, spremnost i zajedničko djelovanje temelj uspješnog izvršavanja zadaća.

“Naša primarna misija – zaštita prava i interesa Republike Hrvatske na moru – svakodnevni je test spremnosti, izdržljivosti i domoljublja koji vi, dragi mornari, dočasnici i časnici, prolazite s najvišim ocjenama. Iza svake plovidbe i svake prijeđene nautičke milje stojite isključivo vi i vaše osobno odricanje”, poručio je komodor. Na svečanosti su pripadnicima koji su protekle godine ostvarili natprosječne rezultate uručene pohvale i nagrade. Zapovjednik je pritom naglasio važnost svakodnevnog rada, specijalističke obuke i natjecanja u mornaričkim vještinama te zahvalio pripadnicima i njihovim obiteljima na predanosti i podršci.

---

Pedeset godina plovidbe, spasilačkih zadaća i sudjelovanja u zaštiti Jadrana obilježio je brod Obalne straže Republike Hrvatske SB 73 Faust Vrančić, koji je od početka svoje službe do danas prošao kroz različite uloge, prateći potrebe pomorstva i sigurnosti na moru. Brod je izgrađen 1976. godine, a u službu je ušao pod oznakom PS-12 i imenom Spasilac. Njegova prvotna namjena bila je spašavanje podmorničara i podmornica, a bio je opremljen i za ronilačke radove te gašenje požara na brodovima. U sastav Hrvatske ratne mornarice ušao je 1991., a od 2008. u sastavu je Obalne straže Republike Hrvatske. Tijekom desetljeća službe brod Faust Vrančić sudjelovao je u brojnim zadaćama: od traganja i spašavanja na moru i pružanja pomoći ugroženim plovilima do međunarodnih aktivnosti, morskih istraživanja i djelovanja u zaštiti okoliša. Njegova važna uloga danas je i sudjelovanje u sprečavanju i sanaciji onečišćenja mora. Brod raspolaže specijaliziranom opremom za tu namjenu, a posada se redovito uvježbava za postupanje u slučaju ekoloških incidenata, uključujući postavljanje plutajućih brana i prikupljanje onečišćenih voda.

---

Teksta: Tomislav Vidaković; Foto: Obalna straža Republike Hrvatske