Marke: Kolumbija

Među zemlje s mnoštvom maraka vojne tematike ubraja se Kolumbija (španj. República de Colombia). Ime je dobila po pomorcu Kristofu Kolumbu, rođenom Talijanu koji je plovio pod španjolskom zastavom

Kolumbija je ratno zrakoplovstvo ustrojila nakon Prvog svjetskog rata

Otkad su krajem XVIII. i početkom XIX. stoljeća na području Južne Amerike počeli ozbiljniji ustanci protiv kolonizatora, gotovo nema događaja koji danas nisu dokumenitirani i na markama. Nekolicina američkih zemalja prikazuje vojskovođu i državnika Simóna Bolívara (1783. – 1830). Predvodio je Revolucionarno-oslobodilačku vojsku s kojom je pobijedio španjolske snage u petnaestak bitaka te oslobodio velika područja koja je objedinio u federativnu republiku Veliku Kolumbiju. Ona se 1830. raspala na samostalne republike: Ekvador, Venezuelu, Kolumbiju, Novu Granadu i Panamu. Po njemu je ime dobila Bolivija.

Bitke s početka XIX. stoljeća najčešći su vojni motivi na kolumbijskim markama

Osvajanje Cartagene (današnje sjedište kolumbijskog departmana Bolívar na Karipskom moru), 1811. glavnog španjolskog vojnog uporišta u Latinskoj Americi, Kolumbija je prikazala na marki iz 2011. godine. Marke iz 2010., odnosno 2013., prikazuju ustanak u Bogoti 1810. te donošenje Deklaracije o neovisnosti 1813. godine. U tom se razdoblju, prema obljetničarskoj marki iz 2007., istaknuo general José María Córdova (1799. – 1829.), po kojem je nazvana vojna akademija u Bogoti. 

Danas je Kolumbija s pedesetak milijuna stanovnika druga najmnogoljudnija zemlja u Južnoj Americi, a čak 95 posto stanovništva živi u glavnom gradu Bogoti i njegovoj okolici. Za Kolumbiju su karakteristične ljevičarske gerile nastale 60-ih i početkom 70-ih: Nacionalnooslobodilačka vojska (ELN), Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARC), Narodnooslobodilačka vojska (EPL), Pokret 19. travnja (M-19) i dr. Broj poginulih od početka sukoba s gerilskim skupinama procjenjuje se na približno 250 tisuća, a broj raseljenih na više od pet milijuna stanovnika.

Simón Bolívar oslobodio je 1819. Bogotu, današnji glavni grad Kolumbije, španjolskog gospodstva

Ilegalna proizvodnja droge te utjecaj organiziranog kriminala (narkokarteli) još je jedno veliko negativno obilježje Kolumbije. Agencije UN-a procjenjuju kako se čak 60 posto svjetske ilegalne proizvodnje obavlja u Kolumbiji i to najviše za tržište SAD-a. Granica duga 9200 kilometara te rijetka naseljenost područja u kojem prevladavaju planine i džungle velik su izazov za vojsku i policiju u rješavanju spomenutih problema.

Ivo Aščić