Na inicijativu Zapovjedništva 113. brigade Hrvatske vojske provedena je u zaleđu Šibenika ograničena akcija u kojoj je oslobođeno sedam sela s područja Miljevačkog platoa između rijeka Čikole i Krke. Tim je uspostavljena nova i povoljnija crta bojišta za nastavak napredovanja hrvatskih snaga prema Drnišu i Kninu u VRO Oluja

A Aktivnosti uoči pokretanja akcije Miljevci

• Neprijatelj je na okupiranom području Miljevaca nastavio pljačku, paljenje kuća i maltretiranje civila.
• Neprijateljsko topništvo u svakom je trenutku s Miljevaca moglo djelovati po Šibeniku, Skradinu i šibenskoj okolici.
• Radi smanjenja mogućnosti neprijateljskih napada na Šibenik, snage domicilne 113. brigade Hrvatske vojske (113. br HV) pokreću 2. ožujka 1992. napadnu akciju u kojoj oslobađaju Nos Kalik, naselje kod Skradina koje je bilo važno za daljnja napredovanja hrvatskih snaga prema Miljevcima.
• Neprijatelj je pokušao vratiti Nos Kalik, no hrvatske su snage odbile napad. Iz osvete ubijeno je četvero civila na Miljevcima, a dvadesetak je odvedeno u kninski zatvor.

B Bez topničke pripreme

Akcija Miljevci jedinstvena je i po činjenici što je provedena bez uobičajene topničke pripreme po neprijateljskim položajima. Umjesto toga poduzeta su kvalitetna izviđanja te ubacivanje prethodnice u dubini područja pod nadzorom neprijatelja.

C Cilj akcije Miljevci

• Zaustavljanje neprijatelja u ubijanju i zlostavljanju preostalog hrvatskog stanovništva u miljevačkim selima.
• Odbacivanje neprijateljskog topništva od mogućih napada na Šibenik, Skradin i okolna mjesta i stvaranje povoljnijih uvjeta za buduća napredovanja hrvatskih snaga prema Drnišu.
• Osiguranje sigurne opskrbe Šibenika vodom jer su šibenski vodovod i najstarija hidroelektrana u Europi – Jaruga na Krki – bili izloženi mogućem djelovanju neprijateljskog topništva.

Č Čelni zapovjednici i snage u oslobađanju Miljevačkog platoa

U akciji je sudjelovalo nešto više od 500 hrvatskih branitelja. Od postrojbi sudjelovale su sljedeće:

• snage 113. br HV-a iz Šibenika
• snage 142. br HV-a iz Drniša
• topništvo 141. br HV-a
• snage 72. bojne Vojne policije.

Akcijom je zapovijedao Krunoslav Mazalin, zapovjednik 4. bojne 113. br HV-a, dok je 113. br HV-a zapovijedao Ivan Bačić, a 142. br HV-a Luka Vujić.

D Dinamika akcije Miljevci

17. – 20. lipnja 1992.

Na područje Miljevačkog platoa, koji se nalazi između rijeka Čikole i Krke te planine Promine, ubacuje se nekoliko izvidničko-borbenih skupina 113. i 142. br HV-a u cilju prikupljanja podataka o stanju kod neprijatelja. Večer prije akcije ovladavaju ključnim objektima i točkama za uvođenje hrvatskih snaga u napadnu akciju.

Provedba akcije 21. lipnja 1992.

Hrvatske snage krenule su iz tri smjera: preko Krke, Čikole i Nos Kalika. Nakon žestokih bliskih borbi neprijatelj je poražen te je oslobođeno sedam miljevačkih sela na području od oko 90 četvornih kilometara. Posebno žestoke borbe vodile su se za selo Ključ, koje je ujedno i zadnje oslobođeno u akciji. Uz Ključ, oslobođeni su Drinovci, Brištane, Bogatić, Širitovci, Karalić i Kaočine. Uslijedio je tenkovsko-pješački protunapad neprijatelja iz smjera Drniš – Trbounje – Miljevci koji su hrvatske snage zaustavile. Uz snage 113. brigade važan su doprinos u obrani oslobođenih područja dali dijelovi 142. brigade na čelu s Ivanom Vukićem-Niperom.

Nakon akcije Miljevci nova crta obrane protezala se na području rijeka Čikola – Vlajići –Lovrića Jare – Karalići – Mazalini – rijeka Krka.

E Energičan odgovor na neprijateljsku kolonu tenkova

Nakon oslobađanja Miljevačkog platoa jedan od neprijateljskih zapovjednika general Milan Torbica predvodio je tenkovsku napadnu akciju, no energičnim odgovorom hrvatskih snaga iz Kaočina napad je odbijen čime je operacija Miljevci uspješno završena. Ona je ujedno prva veća napadna akcija hrvatskih snaga u zaleđu Šibenika u Domovinskom ratu.

F Fizička spremnost i izdržljivost

Iako su hrvatske snage činili pripadnici pričuvnih snaga od 16 do 60 godina starosti, pokazali su iznimnu spremnost i izdržljivost s obzirom na to da su pod naoružanjem i opremom morali svladati kanjon rijeke Čikole. Sa sobom su imali i bestrzajni top koji su namjeravali odvući na Miljevce. Uoči akcije proveli su vježbu hodnje pod punom ratnom opremom od Bilica do vojnog poligona u Jadrtovcu i ne znajući zašto to čine jer se akcija držala u potpunoj tajnosti. Posebno im je upala u oči vježba gađanja iz bestrzajnih topova pa je neizvjesnost još više rasla.

G Gubici neprijatelja

Neprijatelj je izgubio 70 pripadnika, a još 17 ih je zarobljeno. Uništena su tri neprijateljska tenka, dva oklopna transportera i četiri kamiona te su zaplijenjeni jedan tenk T-55, dva oklopna BVP-a M-80, dva oklopna transportera, šest haubica 105 mm, četiri ZIS-a 76 mm, dva minobacača 120 mm, sedam minobacača 82 mm, pet bestrzajnih topova, devet protuoklopnih raketnih sustava Maljutka, 17 motornih vozila te veća količina pješačkog naoružanja, sredstava za protuoklopnu borbu, pješačkog i topničkog streljiva.

H Himna branitelja

Pjesma Battle Hymn američke glazbene grupe Manowar za dio branitelja sudionika akcije bila je i svojevrsna borbena himna koja ih je opuštala i poticala u danima obrane domovine. Zbog toga su je rado i taj put pustili i tako čekali trenutak početka akcije.

I Iznenađeni neprijatelj

Neprijatelja je iznenadilo brzo uvođenje hrvatskih snaga u dubinu područja pod njegovim nadzorom. Praktički, cijela jedna bojna u devet borbenih grupa podijeljenih u 26 borbenih skupina uspjela je neopaženo ući u okupirani prostor i početi akciju oslobađanja. Zadnja grupa koja je ušla poslala je šifriranu poruku: “Stigli smo u Split!”, što je i bio znak za početak napada, a ostale grupe komunicirale su pod imenima: Japanci, Mambe, Žuti, Bitange, Rizle (iz Kaštela), G9, Oskar 8, kao i prateći vod/grupa.

J Jedinstvenost akcije Miljevci

• Bez topničke pripreme.
• Bez sudjelovanja gardijskih brigada: sudionici su pričuvne snage sa šibenskog područja.
• Ubacivanje jačih snaga u dubinu područja pod nadzorom neprijatelja u cilju izviđanja i pripreme za napadna djelovanja. Sudionici akcije rado ističu presudnu ulogu izvidnika, u koje su imali puno povjerenje, uz rečenicu: “Dajte im zadatak i nemojte govoriti kako će ga izvesti, oni to najbolje znaju.” Najbolja je potvrda toga to što su izvidnici imali svoju “točku” 20 km u dubini područja pod nadzorom neprijatelja.
• Desantiranje snaga rijekama Čikolom i Krkom.

K Kako je akcija Miljevci utjecala na moral neprijateljskih snaga

Brza i učinkovito provedena napadna akcija izazvala je i popratne efekte kod neprijatelja. Iako je u blizini imao jače vojne snage stacionirane u vojarni Trbounje koja mu je bila sigurnosni branik, to mu nije pomoglo u organizaciji obrane. Uz gubitke u ljudstvu i tehnici, poraz je u znatnoj mjeri demoralizirao neprijateljske snage na tom području, o čemu govori i podatak kako nakon operacije odaziv vojnika na mobilizaciju nije bio na traženoj razini. Tako se spominje i izjava neprijateljskog obavještajca iz Drniša koji je iznio podatak kako je za VRO Maslenica odaziv na mobilizaciju bio poražavajući: “od 15 oficira odazvala su se samo tri, od 70 podoficira odazvalo ih se 13, a od 300 vojnika samo 20”.

L Laka im hrvatska gruda

U akciji Miljevci poginulo je ili od posljedica ranjavanja kasnije umrlo osam hrvatskih branitelja: Ivica Goreta, Petar Sedlar, Milan Novaković, Ivica Barišić, Mate Pućo, Nikola Cigić, Halid Kopić i Ante Škopljanac.

LJ Ljudi ponosa i stalne inicijative

Hrvatski branitelji s područja Miljevaca teško su prihvaćali okupaciju svojih ognjišta te su živjeli za trenutak akcije oslobađanja. S ponosom su isticali spremnost na žrtvu za slobodu svojih Miljevaca te su još nekoliko mjeseci prije akcije u tajnosti provodili izviđanja s manjim skupinama dragovoljaca koje su zvali Mrgud, pod zapovijedanjem Željka Stojanovića.

M Miljevačka oluja

Akciju oslobađanja miljevačkih sela branitelji i lokalno stanovništvo nazivaju i Miljevačkom olujom. U samo jednom danu život stanovnika sedam sela Miljevačkog platoa iz temelja se promijenio. Mogli su se vratiti u svoja razrušena i spaljena mjesta te početi obnovu i novi život. Za njihovu sigurnost na oslobođenom području brinule su se snage Ministarstva unutarnjih poslova RH, a kasnije je ustrojena i Miljevačka domobranska satnija.

N Naranče u noćnom prepadu

Glavni događaj koji je prethodio akciji Miljevci bilo je uspješno ovladavanje Nos Kalikom. U noćnoj akciji oslobađanja prednjačili su pripadnici samostalnog diverzantskog voda Ban Jelačić, poznatiji kao Naranče, po nadimku svojeg zapovjednika.

O Obični ljudi – ratnici pobjednici

Zapovjednici svih razina u akciji Miljevci posebnu zahvalnost upućuju poginulim hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima, ali i ističu kako su akciju proveli obični ljudi – ratnici, većinom sa šibenskog i drniškog područja. Među njima dio je onih koji su do jučer kao ratari obrađivali polja i vinograde, a u akciji su postali ratnici pobjednici. Njihovo najjače oružje bilo je srce i ponos koji su osjećali za svoje Miljevce i Hrvatsku.

P Pokušali ga odvratiti od akcije

Dean Božanić, zapovjednik borbene grupe Rizla iz Kaštela, bio je teže ranjen u akciji oslobađanja Nos Kalika te su ga prijatelji željeli odvratiti od akcije Miljevci stavljajući ga u pričuvu bude li negdje kritično. No hrabri Božanić akciju ne samo da nije propustio nego je dao i velik doprinos u ključnim trenucima obrane od neprijateljskog protunapada.

R Ratni sanitet u potpori akciji

Sanitetsku potporu akciji pružala su četiri sanitetska tima, dva na kopnu na smjerovima napada i dva na brodovima na Krki i Čikoli odakle su ranjeni branitelji dalje zbrinjavani u bolnici u Šibeniku.

S Sandokan zaustavio proboj tenkova

Nakon oslobađanja sedam sela na Miljevačkom platou neprijateljske snage krenule su 23. lipnja 1992. u tenkovsko-pješački protunapad kako bi ponovno zauzele Miljevce. U zaustavljanju njihova proboja u Gornjim Vlajićima posebno se istaknuo zapovjednik borbene grupe Rizla – Dean Božanić zvan Sandokan, a kod dijela branitelja i Indijanac – koji je iz ručnog bacača pogodio čelni tenk koji je predvodio neprijateljski napad. Taj je pogodak usmjerio nastavak borbi jer je napad slabio, a usto još je jedna neprijateljska “pedeset petica” odletjela u zrak. Neprijateljski napad zaustavljen je i prema Širitovcima. Neprijatelj stoga nije uspio vratiti niti jedan djelić oslobođenih Miljevaca.

Š Špilje koristili za skrivanje

Civili koji su nakon okupacije ostali u miljevačkim selima svakodnevno su strahovali za svoje živote. Skrivali su se po špiljama i smrikama, a kad je počela akcija trebalo im je jedno vrijeme kako bi se uvjerili da je stigla Hrvatska vojska koja će im donijeti mir i slobodu.

T Topnička potpora i vatreni zid

Iako je akcija Miljevci protekla bez topničke pripreme, topništvo je bilo važna potpora braniteljima u neprijateljskom protunapadu. Svojim djelovanjem stvorili su vatreni zid koji je pješačkim snagama olakšao borbu na prvim crtama obrane.

U Uz majku

Jedan od sudionika akcije Miljevci iz Šibenika, nakon što je saznao za početak akcije koja će za njega biti najveća u kojoj sudjeluje i usto na kućnom pragu, pokušao je nagovoriti majku na odlazak u sigurniju Grebašticu jer se očekivao neprijateljski topnički napad. Majka ga nije poslušala zato što bi tako prije saznala je li joj se sin vratio živ kući. Sve do početka akcije ostao je uz majku. Bio je to za nju najljepši poklon jer su zbog rata gotovo svakodnevno bili razdvojeni. No, sin je jedva čekao trenutak odlaska u akciju, a za majku su uslijedili sati iščekivanja njegova povratka. Kad je pripremao opremu za akciju, otkrio je kako mu je majka stavila kacigu u ruksak, a sve u brizi za njegov život.

V Večerali paštašutu

Noć prije akcije branitelji su nakon okupljanja večerali paštašutu, popularno dalmatinsko jelo koje se često spominje još od filma Kako je počeo rat na mom otoku.

Z Zahvalnost i odavanje počasti

Posebna zahvala svim sudionicima akcije, kao i odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima, održava se svake godine kod spomen-obilježja u Drinovcima. Ondje se s puno emocija govori o jedinstvenoj akciji hrvatskih snaga u oslobađanju Miljevačkog platoa.

Ž Život u Miljevcima nije stao

Unatoč okupaciji, dio civila ostao je u Miljevcima cijelo vrijeme do akcije, a o prkosu agresorskim snagama govori i podatak kako je miljevački fratar sve do uhićenja i zatočeništva služio mise na koje je dolazilo nekoliko vjernika. Tako su i blagdani: Gospa od Anđela i Gospa od Milosti, slavljeni i u tim teškim danima okupacije Miljevaca.

Tekst: Marinko Karačić

Izvor fotografija: Udruga 142. brigade HV – Drniš