Borbeni noževi

Neovisno o situaciji u kojoj se vojnik ili policajac nalazi, najbolji je nož onaj koji u danom trenutku ima uza se. Teži dio prilikom izbora jest svrha i namjena noža. Imperativ je modernog borbenog noža što veći opseg primjene, tj. polivalentnost

Pratimo li razvoj naoružanja, postajemo svjedoci neprekidnog usavršavanja i zamjene starih tehnologija novima. Kad su u pitanju noževi, posebice oni namijenjeni za borbu, test vremena još uvijek traje i po svemu sudeći nož će još neko vrijeme pratiti čovjeka. Zahvaljujući globalizaciji, kvalitetno obrađen čelik dostupan je širom svijeta. Neka su specifična rješenja tehnološki dovedena gotovo do savršenstva, i konstrukcijski, i u području izbora visokokvalitetnih materijala i njihove obrade.

Kroz sukobe i ratove, posebno tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata, razvijeni su i u velikim količinama ušli u uporabu različiti noževi. U prvom su redu bili namijenjeni za blisku borbu i kao pomagalo za život vojnika u terenskim uvjetima. Nož je služio za otvaranje konzervi, kao kutija za streljivo, za pripremu hrane, izradu nacrta položaja i dr. Usto, omogućivao je vojnicima da se obrane od protivnika u situacijama u kojima vatreno oružje nije moglo biti upotrijebljeno. Ono je često bilo ograničeno sporim ponovnim punjenjem, zastojima, nestankom streljiva ili, jednostavno, ukupnim dimenzijama te složenim rukovanjem u skučenom prostoru.

Skidanje bajuneta
Borbeni noževi tradicionalno se vežu uz vojne i policijske zadaće i postrojbe. Danas je, neovisno o situaciji u kojoj se nalazi vojnik ili policajac, najbolji nož onaj koji u danom trenutku ima uza se. Teži je dio pri izboru svrha i namjena noža. Imperativ je modernog borbenog noža što veći opseg primjene, tj. polivalentnost. Mora biti prilagođen napadnim i obrambenim situacijama u borbi, a mora služiti i kao pomagalo za preživljavanje u terenskim uvjetima.

Popularnost borbenih i višenamjenskih modernih noževa dolazi do izražaja krajem šezdesetih godina XX. st., a njihovi se koncepti kontinuirano razvijaju do danas. S Prvim svjetskim ratom započela je masovna proizvodnja vojnih oštrica, u prvom redu formacijskih bajuneta za puške. Kad se rat pretvorio u rovovski, vojnici koji su shvatili da bajunet na puški ne može biti učinkovit u malom i skučenom prostoru, da ih je teško kontrolirati i njima rukovati, skidaju bajunete, skraćuju ih, oštre i koriste za blisku borbu. Dolazi stoga do važne prekretnice: noža za borbu u rovu (trench knife).

Američki nož za borbu u rovu (trench knife) M1917 popularno zvan bokser. Oštrica je četvrtasta, što pokazuje da je dizajnirana samo za ubadanje, a ne i sječenje (Foto: Wikipedia)

Od Vijetnama do osamdesetih
Rat u Vijetnamu donosi novo promišljanje o ratovanju i uključuje specijalne postrojbe koje s manjim brojem ljudi postižu taktičku i operativnu prednost na terenu. S takvim postrojbama dolazi i specijalna oprema koja vojniku daje veću autonomiju i mogućnosti. Među ostalim, u opremu ulazi i višenamjenski borbeni nož. Sredinom šezdesetih godina iz tvornica za obradu kvalitetnih čelika izlazi zvučno ime među borbenim noževima, model Mark II tvrtke Gerber, po nacrtu satnika američke vojske Clarencea A. Holzmanna. Iz vijetnamskog razdoblja poznat je i Junglefighter tvrtke Hibben, Buck tvrtke Buck Knives, SOG Recon tvrtke SOG i drugi.
Početak osamdesetih donio je određeno zatišje u razvoju borbenih noževa. Proizvođači ne nude ništa novo na tržištu. Ipak, u filmu Rambo – First Blood glumac Sylvester Stallone, glumeći veterana Vijetnamskog rata koristi borbeni nož za preživljavanje konstruktora Jimmyja Lilea i otad ponovno raste interes javnosti za takvu vrstu noževa. Pojavljuju se modeli kao što je Buckmaster Survival tvrtke Buck, Master Tanto tvrtke Cold Steel, S.E.R.E. iz radionica Al Mara, Patriot i Tac II od Gerbera, Bowie od SOG-a i drugi. Slijede ih inačice preklopnih noževa sličnih konstrukcija, manjih dimenzija i jednako specifičnih, zvučnih naziva koje nalaze svoje mjesto na svjetskom tržištu.

Posebni zahtjevi i kriteriji
Devedesete godine obilježava ubrzan razvoj i opremanje specijalnih postrojbi. Njihovi zahtjevi i posebni kriteriji razlog su nastanka cijele serije borbenih noževa. U tu skupinu spada Tsunami od SOG-a, Specwar od Timberlinea, Recon Tanto od Cold Steela u opremi američkih SWAT timova, Black Tanto od KA-BAR-a, SRK (Survival Rescue Knife) od Cold Steela u standardnoj opremi prvog hrvatskog kontingenta Vojne policije OSRH u Afganistanu, Col Moschin Knife tvrtke Extrema Ratio za 9. talijansku specijalnu padobransku postrojbu itd.

Današnje je promišljanje o borbenom nožu temeljeno na uobičajenim shvaćanjima o tome tko koristi nož, za koju namjenu i koji cilj treba postići. Pri izboru treba razmotriti više čimbenika “pravog alata za pravi posao”: od tipa noža, vrste oštrice, oblika, duljine, fiksne ili sklopive oštrice, rukohvata i dr. Više je bitnih čimbenika pa zato ne postoji univerzalno rješenje, tj. nož koji će služiti svakoj namjeni odnosno potrebi.

Spartan Defender tvrtke Fox Cutlery (Foto: FKMD)

Što izabrati?
Kad se pokuša definirati koji nož može zadovoljiti potrebe specifične vojne ili policijske postrojbe, potrebno je uzeti u obzir više zahtijevanih kriterija i razmotriti značajke dostupnih tipova noževa.

Jedna je od najznačajnijih oštrica: glavni dio noža koji definira naoštrenu reznu površinu i u načelu obuhvaća duljinu od vrha noža do rukohvata, tj. dio koji se najčešće sprema i zaštićuje koricama. Oštrica može biti ravna, nazubljena ili kombinacija tih dviju opcija. Sastavni je dio oštrice vrh koji može biti različitog oblika. Gornji dio oštrice, ako je riječ o klasičnoj konstrukciji noža, naziva se greben oštrice (engl. spine). Nasuprot oštrici po duljini nalazi se rukohvat, a između oštrice i rukohvata nalazi se štitnik ili zaštitni graničnik kad su u pitanju klasične fiksne oštrice. Služi za sigurno, pravilno i udobno rukovanje nožem, sprečava slučajno klizanje ruke prema oštrici, dodaje ravnotežu i masu nožu.
Materijal oštrice, najčešće čelik, iznimno je bitan, ali nije jedini kriterij koji definira značajke i kvalitetu noža. Danas je većina oštrica izrađena od nehrđajućeg čelika oplemenjenog različitim materijalima koji osiguravaju njezinu otpornost i kvalitetu što rezultira duljim vijekom eksploatacije kroz manje cikluse oštrenja nakon uporabe. Najčešće su to udjeli kroma, vanadija, molibdena, kobalta i drugih materijala koji osiguravaju čvrstoću, tvrdoću, otpornost, kvalitetu i vrijednost oštrice, ali usložnjava se izrada i poskupljuje finalni proizvod.

Extrema Ratio Task C Black. Cijena noža na mrežnoj stranici proizvođača iznosi 186 eura (Foto: Extrema Ratio)

Materijali za izradu rukohvata
Kad je riječ o rukohvatu, moguće je razlikovati više vrsta materijala koji se koriste na borbenim noževima svjetski poznatih proizvođača. Tradicionalno su zastupljeni prirodni materijali, prije svega drvo, a susreće se i životinjska koža, kosti, rogovi, pluto i dr. Velik je broj borbenih noževa danas opremljen umjetnim vlaknima (polimerima, poliamidima), kod nas poznatim kao najlon. Termoplastični poliamidi koji su ojačani staklenim vlaknima (engl. fiberglass) iznimno su otporni na pojačano trošenje te kemijske i mehaničke utjecaje, uz minimalne temperaturne deformacije.
Sljedeći je materijal za izradu rukohvata aluminij, metal s izvrsnim mehaničkim i fizikalnim svojstvima, čest u slitinama s vrlo širokim područjem primjene. Dodatnim završnim premazima dolazi se do vrhunske otpornosti na ogrebotine.

Druga rješenja
Danas je borbeni nož samo oštrica koju vojnik ili policajac koristi u svojem poslu. Nemoguće je jednim rješenjem zadovoljiti sve namjene i potrebe korisnika. U praksi je i danas moguće zateći veliki borbeni nož u obliku bajuneta dug od 15 do 40 cm. Ipak, nož bajunet danas se najčešće koristi za ceremonijalno-počasne radnje. U pratnji se često nalazi višenamjenski alat s brojnim korisnim opcijama, u što ulazi i klasična oštrica duljine desetak centimetara te kratki bodež za prikriveno nošenje, tzv. bootknives, također slične duljine. Koristi se i mali džepni preklopni nož, a u specijalnim postrojbama sve je popularniji tomahawk ili borbena sjekira.
Danas gotovo nema ozbiljnijih proizvođača noževa koji u svojem asortimanu nemaju borbeni nož. Iznimka su oni koji su isključivo okrenuti ukrasnim, kolekcionarskim ili izložbenim primjercima noževa.


Foto: Cold Steel

Nož Master Tanto tvrtke Cold Steel. Popularizacija istočnjačkih vještina donosi tehnička rješenja preuzeta s kratkih i dugih japanskih mačeva te noževa za borbu. Riječ je o ekstremno jakim vrhovima sječiva koja služe za probijanje tvrdih površina poput oklopa. Otežano je, međutim, precizno rezanje kao s noževima za preživljavanje jer geometrija rezne površine nema klasično zaobljenje kao na klasičnim lovačkim noževima. Unatoč tomu, neke su vojne i policijske postrojbe, među njima i američki SWAT, prihvatile taj koncept te ga usavršile kako bi nož postao višenamjenski.


Foto: clovis-tools.com

MTech XTREME MX-8054 Tactical Fixed Blade konstrukcijski je i tehnološki prilagođen za uporabu u ekstremnim uvjetima. Korisnici borbenih noževa često imaju velika očekivanja od višenamjenskih rješenja, što dovodi do pretjerane ili neodgovarajuće eksploatacije te oštećenja ili loma.


Foto: KA-BAR

KA-BAR 1275 Bull Dozier nudi nekoliko značajki koje korisnici cijene: jednostavnost, klasičnu konstrukciju oštrice, zaštitni premaz, ergonomski rukohvat za prihvat golom rukom ili u rukavicama, odgovarajuće korice na nošenje u više položaja te kvalitetan čelik i obradu.


Foto: Arhiva HVGI

Pripadnici Satnije specijalne Vojne policije OSRH kao standardni borbeni nož koriste KM2K njemačke tvrtke Waffentechnik Knives. Njegove su značajke tanto nehrđajuća polunazubljena oštrica duljine 172 mm, debljine 4,6 mm, presvučena antirefleksijskim zaštitnim premazom, ukupne mase 500 grama.


Karbonska vlakna imaju promjer od 5 do 10 μm, sadrže najmanje 90 % ugljika i crne su boje. Dobivaju se termičkom obradom u nekoliko stupnjeva. Gotovi materijal ima široku primjenu u raznim područjima, pa tako i u proizvodnji rukohvata za noževe, a postoje i noževi čije su oštrice izrađene od karbonskih vlakana.


Foto: FKMD

Borbeni nož SPECWOG Warrior višenamjenski je, zamišljen i konstruiran u Hrvatskoj, a razvijen i proizveden u talijanskoj tvrtki FKMD (Fox Knives Military Division) koja se bavi isključivo proizvodnjom noževa i alata za vojne i policijske potrebe. Nož je autorski rad Deana Rostohara, poznatog veterana Specijalne jedinice policije Alfa i SPECWOG instruktora. Nož objedinjuje posebnosti triju borbenih noževa: kukrija koji je oružje i alat nepalskih Gurka, karambita iz Indonezije te ubodnog noža koji je nalik na vrh koplja.


Andrej SMOLEK