Britanski Ajax

Nabava novih borbenih oklopnih vozila jedan je od najvažnijih projekata modernizacije Ministarstva obrane Ujedinjenog Kraljevstva. Našao se, međutim, na vjetrometini ušteda u proračunu i velikih ustrojbenih promjena

Budući glavni britanski oklopnjak na gusjenicama: prototip Ajaxa s kamuflažom na predstavljanju u ožujku 2016. godine (Foto: UK Ministry of Defence)

 

Nabava vozila Ajax rezultat je puno opsežnijeg programa Ministarstva obrane Ujedinjenog Kraljevstva pod imenom FRES (Future Rapid Effect System) pokrenutog još krajem prošlog stoljeća. Njim se namjeravalo nabaviti čak četiri tisuće novih oklopnih vozila u dvije glavne serije. To su FRES Specialist Vehicle (SV), tj. izvidnička vozila, i FRES Utility Vehicle (UV), tj. višenamjenska vozila na kotačima koja bi obuhvaćala velik broj inačica i namjena za mehanizirano pješaštvo. Međutim, program FRES oduljio se zbog financijskih ograničenja koja prate Britansku vojsku od kraja hladnog rata. S tim je došlo i do smanjivanja vojske te povezanih čestih koncepcijskih promjena u vezi s ustrojem, zadaćama i željenim sposobnostima. Zbog takve situacije dvije su komponente FRES-a krenule svojim putem. FRES SV postao je 2010. godine SCOUT SV, a praktički ugašen FRES UV oživljen je 2015. i dobio ime MIV (Mechanised Infantry Vehicle). Taj je dio programa 2019. rezultirao odlukom o nabavi njemačkog Boxera.

Odabir ASCOD-a

Primarni je cilj programa FRES SV, odnosno SCOUT SV bila zamjena serije vozila CVR(T) (Combat Vehicle Reconnaissance (Tracked)). Osim osnovne borbeno-izvidničke inačice naoružane topom kalibra 40 mm s teleskopskim streljivom, vojska je tražila i niz drugih inačica, kao što je zapovjedna, za upravljanje vatrom, izvlačenje, daljinsko izviđanje i nadzor, inženjerijsko izviđanje i slično.

Prvotno je planirana nabava kroz tri bloka, tj. tranše, svaka sa svojim setom inačica i ukupno više od tisuću vozila. Međutim, na kraju se potpuno odustalo od trećeg bloka, a dio inačica drugog bloka prebačen je u prvi blok nabave koji će na kraju, po svemu sudeći, biti i zadnji, tj. jedini.

Britanci programom Ajax žele zamijeniti vozila CVR(T). Fotografija je snimljena 2011. na pustinjskom terenu u Afganistanu (Foto: UK Ministry of Defence)

U uži je krug 2009. odabrana platforma tvrtke BAE Systems na osnovi vozila CV90, te General Dynamicsovo (GD) rješenje na osnovi ASCOD-a (Austrian Spanish Cooperation Development). U ožujku 2010. odabir je pao na ponudu GD-a, kojem je dodijeljen ugovor za demonstracijsku fazu sa sedam prototipova u iznosu od oko 500 milijuna funti. Nakon provedenih testiranja, u rujnu 2014. ugovorena je i serijska proizvodnja 589 vozila u vrijednosti od tri i pol milijarde funti. Početak isporuke bio je planiran za 2017., što je i ostvareno s prvim dvama vozilima u rujnu te godine, i trebao bi trajati do 2026. Osim GD-a, glavni su partneri u projektu Lockheed Martin UK i Rheinmetall, koji su zaduženi za kupolu, te Thales UK za ciljničke sustave. SCOUT SV dobio je 15. rujna 2015. konačno ime Ajax, po junaku iz grčke mitologije, na hrvatskom jeziku poznatom kao Ajant. Ime se odnosi na cijelu seriju vozila i na inačice s kupolom, a ostale inačice dobile su posebna imena po drugim grčkim junacima na A.

S kupolom i bez nje

Predviđene su tri inačice Ajaxa s kupolom. Prva je borbeno-izvidnička (Reconnaissance and Strike), od koje će biti isporučeno 198 vozila. Slijedi inačica za upravljanje združenom vatrenom potporom (Joint Fire Control), s 23 vozila. Zapravo je riječ o vozilu prednjih motritelja za usmjeravanje zračne potpore te topničke vatre s kopna i mora. Inačica za nadzor (Ground Based Surveillance) imat će 24 vozila: ona prevozi kopneni radarski sustav koji nije integriran s vozilom nego se postavlja u rad izvan njega. Sve tri inačice imaju tročlanu posadu s još jednim sjedećim mjestom u stražnjem dijelu vozila.

Predviđena je i nabava pet inačica bez kupole. Najbrojnija je, koju čini 112 vozila, zapovjedna inačica Athena. Ima pet članova posade od kojih su tri operateri sustava za upravljanje bojišnicom. Ares je oklopni transporter. Naručena su 93 vozila, a osim dvočlane posade prevozi još četiri vojnika izviđača koji mogu izvršavati zadaće kao što je ophodnja, držanje motriteljskih položaja, blisko izviđanje ciljeva i slično. Ares može prevoziti i protuoklopni tim s protuoklopnim sustavom Javelin. Slična je i inačica Argus, od koje je naručeno 51 vozilo, a namijenjena je inženjerijskom izviđanju. Uz jednak broj posade kao Ares, ima dodatnu posebnu opremu u vidu ralice, sustava za mjerenje nagiba terena i dimenzija usjeka, rova i slično. U vozilu će biti i oprema za daljinsko aktiviranje eksploziva te oprema za označavanje sigurnog prolaza, primjerice u minskom polju. Put pokazuju zastavice koje se zabadaju iza vozila.

Španjolska oklopna vozila Pizarro (na fotografiji) i austrijska vozila Ulan potječu od GD-ova koncepta ASCOD (Austrian Spanish Cooperation Development), koji je poslužio kao osnova za Ajax (Foto: Ejército de Tierra)

 

Na kraju, tu su i dvije logističke inačice, Apollo i Atlas, koje rade u paru. Vozila Apollo bit će pedeset. To su zapravo terenske radionice s teleskopskim kranom nosivosti pet tona, koji može podignuti Ajaxov pogonski sklop (motor plus transmisija, tzv. Powerpack). Opremljen je svim potrebnim alatom i može vući prikolicu s pričuvnim dijelovima, uključujući i kompletan pogonski sklop. Posadu čine četiri člana. Vozila Atlas naručeno je 38, a namijenjena su ponajprije izvlačenju drugih vozila iz obitelji Ajax. Atlas je opremljen primarnim vitlom vučne sile 300 kN te sekundarnim vitlom od 8 kN. Za stabilnost pri radu vozilo s prednje strane ima široko spuštajuće “stopalo” koje izgleda kao uska ralica. Posadu čine tri člana. Inačicama bez kupole za samoobranu služi Kongsbergova daljinski upravljana oružna stanica Protector s teškom strojnicom.

Velik i snažan

Vozila CVR(T), koja bi trebao zamijeniti Ajax, prilično su kompaktna: njihova se masa ovisno o inačici kreće oko osam do devet, a ne prelazi 13 tona. Zamjena je znatno veća, a po svemu osim po broju vojnika koje prevozi može se smatrati klasičnim predstavnikom modernog borbenog vozila pješaštva (BVP). To je i logično jer je BVP i spomenuti ASCOD (imena Ulan u Austriji i Pizzaro u Španjolskoj). Osnovne su dimenzije Ajaxa: duljina 7,62 m, širina 3,53 m, visina inačice s kupolom bez daljinski upravljane oružne stanice 3 m. Ono što najviše privlači pažnju jest da je višestruko teži od CVR(T)-a: operativna masa vozila iznosi 34 tone, dok je najveća dopuštena 38 tona, uz mogućnost rasta do 42 tone.

Raspored posade i glavnih komponenti vozila je standardan. Dakle, vozač je naprijed kod motora, a iza njega ide borbeni odjeljak s kupolom za preostala dva člana posade. U stražnjem je dijelu koristan prostor koji inače kod BVP-a služi za smještaj iskrcajnog dijela posade, a ovdje u prvom redu za smještaj posebne opreme.

Ilustracija: General Dynamics UK

 

Pri najvećoj dopuštenoj masi od 38 tona Ajax ima i dalje vrlo dobar odnos snage i mase od 21 KS/t. To mu omogućuje pogonski sklop koji se sastoji od automatskog prijenosa Renk HSWL 256B sa šest brzina za kretanje naprijed i pet za nazad te 15,9 litarskog V8 dizelskog motora Rolls Royce/MTU 8V199 snage 800 KS (600 kW). Riječ je o ojačanoj inačici motora koji je ugrađen i u vozila Boxer. Ta tvrtka osigurava i sustav hlađenja te po motoru dva generatora od 550 A. Ovjes je klasični s torzijskim šipkama i hidrauličkim amortizerima. Najveća brzina iznosi 70 km/h, a operativni domet oko 500 km. Vozilo svladava okomite zapreke visine do 0,75 m te rov širine do 2,5 m.

Zaštita na svim razinama

Razina oklopne zaštite Ajaxa nije objavljena, ali već prema onome što se može vidjeti izvana jasno je da je riječ o visokom stupnju zaštite, a i masa vozila govori u prilog tome. Oklopna zaštita ASCOD-a 2 je razine 4 do 5 prema STANAG-u 4569. To znači da štiti od zrna 14,5×114 AP ispaljenog sa 200 metara, odnosno kod razine 5 od zrna 25 mm tipa APDS-T sa 500 m. Sigurno je da ni kod Ajaxa ne bi trebala biti manja. Posebno se ističe prilično prostran i debeo dodatni pasivni oklop postavljen na bokovima vozila: u najmanju je ruku optimiziran za zaštitu od lakih pješačkih lansera raketa i granata kao što je RPG-7. Protuminska zaštita osigurava se dvostrukim podom vozila, a procjenjuje se da joj je najniža razina 3 poput ASCOD-ove, dakle, štiti od detonacije mine mase 8 kg pod bilo kojim dijelom trupa. Moguće je i da joj je razina 4 (otporna na minu od 10 kg).

Sastavni je dio zaštite vozila i sustav maskiranja Mobile Camouflage System (MCS) Saabova brenda Barracuda, čije je postavljanje predviđeno od početka razvoja Ajaxa. MCS je vrlo napredan višespektarski sustav koji pokriva vidljivi spektar blizak infracrvenom, infracrveni te radarski spektar u rasponu od 1 do 100 GHz. Tako bitno smanjuje vjerojatnost detekcije i posljedično zahvata vozila ciljničkim sustavima te vođenim projektilima protivnika.

Udarni dio Ajaxova naoružanja inovativni je top kalibra 40 mm s teleskopskim streljivom tvrtke CTA International (Foto: UK Ministry of Defence)

 

Dođe li ipak do otkrivanja vozila, aktivira se zaštitna elektronika. Čine je senzori za upozoravanje na lasersko označavanje sustava E-LAWS izraelskog Elbit Systemsa postavljeni na četiri kuta kupole, tj. na sve četiri strane tijela vozila kod inačica bez kupole. E-LAWS otkriva, kategorizira i locira laserske izvore kao što su daljinomjeri, protuoklopni sustav s laserskim vođenjem, infracrveni markeri, ali i, što je posebno zanimljivo, simulatori vatrenog djelovanja pri obuci (npr. MILES, koji koristi i Hrvatska kopnena vojska). U dostupnim izvorima može se naći informacija da Ajax ima i Elbitov infracrveni sustav VIRCM (Vehicle Infra-Red Counter-Measure) za ometanje protuoklopnih sustava vođenih žicom ili radijskim signalom. Inače, VIRCM je ugrađen na modernizirane tenkove Merkava III u sastavu izraelske vojske. U sustav zaštite ugrađeni su i bacači višespektarskih dimnih granata koje blokiraju infracrveni i laserski elektromagnetski spektar, a koji se mogu automatski aktivirati po uočenoj ugrozi. Na koncu popisa senzora Ajax ima i komplet LCD 3.3 tvrtke Smiths Detection za otkrivanje opasnih tvari kao što su bojni otrovi i industrijske otrovne kemikalije.

Top kao glavna značajka

Kupola Ajaxa temelji se na dizajnu kupole Lance koju Rheinmetall promovira na svojim oklopnim vozilima KF41 i Boxer. Kod Ajaxa, njemačka je tvrtka zadužena samo za proizvodnju ljušture kupole te integraciju naoružanja, dok integraciju ostalih sustava obavlja Lockheed Martin UK. Kupola prima dva člana posade, tj. zapovjednika vozila i ciljača. Tržište nudi i daljinski upravljane besposadne kupole, koje imaju prednosti u smislu nezauzimanja korisnog prostora u tijelu vozila te potencijalno manje izloženosti posade. No, Britanci su zaključili da im zasad više odgovara klasično rješenje, najviše zbog boljeg pregleda situacije oko vozila. Naime, točka s koje se promatra kod kupole s posadom na višem je položaju, što omogućuje i korištenje klasičnih periskopa koji, za razliku od kamera, ne ovise o napajanju i imaju beskonačnu razlučivost. Kod vozila namijenjenih izviđanju, pa tako i Ajaxa, iznimno je bitna što veća situacijska svjesnost.

Glavna je značajka Ajaxova naoružanja inovativni top kalibra 40 mm s teleskopskim streljivom. Proizvodi ga CTA International, konzorcij koji su osnovali Nexter Systems i BAE Systems. Stabilizacija tog topa s cijevi duljine 70 kalibara izvedena je u dvije osi. Brzina paljbe iznosi 180 granata u minuti, a samo streljivo kalibra 40 x 255 (širina je zapravo 65 mm), osigurava dobre učinke protiv sve jačih oklopa BVP klase vozila. Kinetička granata APFSDS-T probija do 140 mm homogenog valjanog čelika na 1500 m, a brzina na ustima cijevi je 1640 m/s. Streljivo odgovara namjeni i zbog svoje relativne veličine: visokoeksplozivna programirana granata GPR-AB-T ima masu 2,2 kg. S druge strane, streljivo može učinkovito djelovati protiv pješaštva i probijati njegove zaklone: višenamjensko streljivo GPR-PD-T može probiti do 210 mm ojačanog betona.

Zapovjednikov glavni panoramski optički senzor je Thalesov ORION (Foto: Thales Group)

Kraj topa je smještena Heckler & Kochova spregnuta strojnica L94A1 od 7,62 mm. Na krovu s lijeve strane kupole može se umjesto zapovjednikova glavnog panoramskog optičkog bloka postaviti i Kongsbergova daljinski upravljana oružna stanica Protector sa strojnicom FN MAG jednakog kalibra. Na prednjim kutovima kupole još se nalazi po osam Thalesovih bacača dimnih granata.

Thales osigurava i ciljničko-motriteljske sustave. Zapovjednikov glavni panoramski optički senzor je ORION, koji je stabiliziran i namijenjen dalekometnom motrenju te otkrivanju ciljeva i pri kretanju vozila. Sastoji se od termalne kamere Catherine MP, laserskog daljinomjera te dviju HD TV kamera od kojih je jedna širokokutna, a druga ima bolju razlučivost, tj. domet. Za povezivanje s ostalim sustavima, prije svega sustavom za upravljanje vatrom, ORION koristi Ethernet sučelje kapaciteta 1 GB. Ciljač raspolaže Thalesovim fiksnim stabiliziranim blokom DNGST3, koji se sastoji od jednakih komponenti.

Situacijska svjesnost

Thales osigurava i termovizijske i TV kamere koje su postavljene na stranama tijela vozila (posebno je uočljivo kućište na prednjoj kosoj ploči) kako bi se osigurao pregled unutar 360 stupnjeva na manjim udaljenostima po danu ili noći za vozača, ali i cijelu posadu. Slike s tih kamera i ciljničkog sustava prikazuju se na zaslonima Codis TX osjetljivim na dodir i s pozadinskim LED osvjetljenjem kako bi bili čitljivi i na danjem svjetlu. Riječ je o modelu Codis TX-335S za ciljača i zapovjednika i modelu s trostrukim zaslonom Codis TX-321S za vozača, koji osigurava sliku širine 120 stupnjeva. Jedinica za obradu slike VPU-101 upravlja svim procesima prijenosa i pohrane slike s kamera.

Ajax će dobiti novi taktički elektronički zapovjedni sustav MORPHEUS, umjesto dosad u Britanskoj vojsci standardnog Bowmana. MORPHEUS se odlikuje modularnom izvedbom koja omogućuje lakše praćenje napretka IT tehnologije. Za navigaciju se koristi kombinacija GPS-a i inercijskog sustava s laserskim giroskopom Talin tvrtke Honeywell. Neuobičajeno je rješenje mogućnost integriranja sustava razglasa dometa oko 300 m Vitavox OUTACOM, koji se postavlja na oružne stanice Protector.

Sve elektroničke sklopove povezuje i napaja elektronička “kralješnica” vozila CIDS (Core Infrastructure Distribution System), koju osigurava tvrtka Williams F1 Advanced Engineering, poznatija kao tim Formule 1.

Nabava Ajaxa uključuje i obučni sustav koji se temelji na velikoj primjeni simulatora. Riječ je o 28 kompleta koji se sastoje od simulatora za obuku vozača FMDTS (Full Motion Driver Training Simulator), s mogućnosti nagibanja i zakretanja do šest stupnjeva, te simulatora kupole CTT (Crew Turret Trainer) sa svim funkcionalnostima prave kupole. Za obuku održavanja razine 2 i 3 namijenjen je sustav Maintenance Trainer Electrical.

Udarne brigade

Prema trenutačnim planovima, koji se temelje na britanskom Strateškom pregledu obrane i sigurnosti iz 2015., Ajax treba biti dio novih Strike (udarnih) brigada kopnene vojske, dijelom ustrojenih po uzoru na istoimene američke postrojbe. Plan je ustrojiti dvije takve postrojbe kojima bi osnova bile po dvije pukovnije mehaniziranog pješaštva u Boxerima i dvije pukovnije s Ajaxima. Od potonjih jedna će biti izvidnička, za što je Ajax prvotno i planiran, a druga bi praktički imala ulogu tenkovske postrojbe, tj. služila bi za izravnu vatrenu potporu mehaniziranom pješaštvu kojem nedostaje vatrene moći, jer bi njihovi Boxeri trebali imati samo oružne stanice sa strojnicama kalibra 12,7 mm i bacačima granata 40 mm.

Glavna je misao vodilja tog koncepta brzina. Naime, Strike brigada treba napredovati u borbi na velikim udaljenostima, biti logistički neovisna više od deset dana i koristiti disperziju kako bi protivničkom topništvu bila manje vidljiv i zanimljiv cilj. Takva brigada treba imati i mogućnost brzog rasporeda na udaljeno bojište, točnije više od 2700 km, kolika je primjerice udaljenost od Otoka do Tallinna u Estoniji ili Bukurešta u Rumunjskoj. U smislu disperzije postrojbe, kopnena vojska predvidjela je neku vrstu namjenski organiziranog ojačanog voda kao osnovnu samostalnu postrojbu. On bi se u pravilu, što se vozila tiče, sastojao od četiri Ajaxa i četiri Boxera.

Predstavljanje Ajaxa na vojnoj izložbi DSEI 2019 u Londonu (Foto: General Dynamics UK)

 

Koncept je izazvao brojne kritike zainteresirane javnosti, koje ponajprije proizlaze iz jedinstvene kombinacije gusjeničnog Ajaxa i kotačnog Boxera. Što se tiče brzog rasporeda pukovnije s Ajaxom na udaljena bojišta, on ovisi o velikom broju tegljača, kojih Britanska vojska nema dovoljno. Isto tako, više nema ni vlastite kapacitete za prijevoz željeznicom. Osim toga, željeznica je u britanskom slučaju vrlo vrijedan cilj, podložan i kibernetičkom djelovanju. Raspoređivanje gusjeničnih vozila vlastitim pogonom na veće udaljenosti, makar bila posrijedi najnovija tehnologija, ne dolazi u obzir zbog znatno veće učestalosti kvarova pogonskog sustava nego kod kotačnih vozila. Kad se govori o taktičkoj pokretljivosti, takva postrojba, osim što ima problem u činjenici da su njezina vozila koja moraju usko surađivati različite brzine i prohodnosti, nije ništa brža ni agilnija od bilo koje standardne (protivničke) mehanizirane postrojbe, a to bi joj upravo trebao biti adut. Pitanje je i borbene snage i otpornosti na gubitke njezina mješovitog voda, koji bi zapravo imao vatrenu moć (koja primarno dolazi od Ajaxa) i broj vojnika (desanti iz Boxera) gotovo na razini uobičajenog mehaniziranog voda od četiri borbena vozila pješaštva. Je li to dovoljna snaga za kritični učinak po protivniku ili bi za to ipak trebala postrojba razine barem satnije?

Stiže novi plan?

Problematična je i uporaba Ajaxa kao tenka jer tako nije ni zamišljen. Iako vrlo dobro oklopljen i naoružan za svoju kategoriju vozila, u tome znatno zaostaje za modernim tenkom. S druge strane, nema integriran protuoklopni sustav pa postrojba u borbi s tenkovima ovisi o pješaštvu s prijenosnim protuoklopnim sustavima koji su uvelike izloženi protivničkoj vatri. Problematična je i zamisao o uporabi dalekometnih protuoklopnih raketnih sustava ili topništva, jer uporaba tih oružja još nije ni definirana kad je riječ o novim brigadama. Iluzorno je očekivati da će se moći uvijek birati uvjeti ulaska u borbu i izbjegavati detekciju jer, u krajnjoj liniji, ni Ajax ni Boxer nisu baš mala vozila a moderno bojište vrvi senzorima. Tu je i pitanje logističke potpore disperziranim snagama i izvlačenja oštećenih vozila jer nije moguće svakom vodu osigurati vlastito vozilo za izvlačenje.

Dojam je da je koncept Strike pokušaj da se s manje sredstava učini više zbog znatnih fiskalnih ograničenja, tj. da se razmišlja “izvan kutije”, kako Britanci vole reći. Ipak, brigada Strike čini se adekvatna za sukobe niskog intenziteta ili možda neke “konjaničke” zadaće tipa izviđanja, osiguranja prethodnice, bokova ili međuprostora glavnih snaga. S obzirom na to da je za 2020. najavljeno, no zbog pandemije koronavirusa i odgođeno, donošenje novog Strateškog pregleda obrane i sigurnosti, nije izvjesno da će se Ajax operativno na kraju i naći u sastavu takvih brigada i u trenutačno predviđenim ulogama. No, svakako će negdje trebati smjestiti ta vozila jer je projekt predaleko odmakao i uloženo je previše novca da bi se išta krucijalno mijenjalo sa samim vozilom ili čak odustalo od njega. Uostalom, kritičari i pesimisti često mogu biti u krivu.

Fotografija koja ohrabruje Britansku vojsku i General Dynamics: dužnosnici ministarstva obrane posjetili su 1. svibnja tvornicu u Walesu i stekli uvid u proizvodnju Ajaxa u uvjetima pandemije koronavirusa (Foto: General Dynamics UK / Twitter)

Zanimljive vijesti vezane uz Ajax stigle su u siječnju ove godine. Prvo je objavljeno kako General Dynamics još nije Britanskoj vojsci isporučio prvu seriju vozila, što je trebao učiniti do kraja 2019. Dotad je preuzeto samo šest “probnih” bazičnih Aresa za prijevoz vojnika, dakle, bez kupole. Bez obzira na to, iz ministarstva obrane i iz tvrtke priopćili su da očekuju da vozilo do kraja 2020. postigne inicijalnu operativnu sposobnost. U međuvremenu je izbila pandemija koja je zaustavila sve aktivnosti i u javnom i u realnom sektoru, što sigurno ne ide u prilog najavljenim ciljevima. Doduše, GD objavio je 27. travnja na Twitteru da je tvrtka proteklih mjeseci obavila niz testiranja na poligonima. Prvog dana svibnja na toj su se društvenoj mreži pojavile i objave GD-a te direktora Operativnog središta za kopnenu opremu (Land Equipment Operating Centre), tijela koje je dio Agencije za opremanje i potporu (Defence Equipment & Support) u sastavu britanskog ministarstva obrane.

Direktor je posjetio pogone tvrtke u Walesu i obje su strane objavile fotografije, kako se čini, dovršenih vozila te naglasile da se, uz poštivanje svih mjera distanciranja i higijene, u tvornici intenzivno radi kako bi se ona što skorije isporučila. No nedavno, 5. lipnja, Jane’s je objavio da će britansko ministarstvo obrane predložiti Parlamentu ponovnu procjenu programa Ajax. Ako ne prije, puno toga trebalo bi biti jasnije početkom rujna, za kad je najavljena posebna stručna konferencija o oklopnim vozilima Future Armoured Vehicles Situational Awareness, koja bi se trebala održati u Londonu. Predstavnici Britanske vojske i GDELS-a ondje će javno objaviti u kojoj su fazi s projektom.

Tekst Vedran SLAVER