Funkcioniranje prometnih grana ovisno je o brojnim parametrima i specifičnostima koje ju obilježavaju, a osnovni cilj je postizanje optimalnog iskorištenja prometnih kapaciteta. Ako je riječ o prometnim granama koje uključuju prometna prijevozna sredstva, tada je cilj što kraće zadržavanje prijevoznih sredstava na jednom mjestu i eliminiranje vožnje bez korisnog tereta

Ako je predmet proučavanja telekomunikacijski sustav, tada je cilj njegovo optimalno opterećenje uz kontrolu prometa. Prometni proces može biti organiziran kao niz međusobno isprepletenih prometnih grana, a svaka od grana donosi svoje specifičnosti (prednosti i mane) u cjelokupni proces.
Postizanje optimalnog djelovanja svih grana prometnog procesa i njihovo međusobno povezivanje u skladnu cjelinu, nemoguće je bez primjene sustava upravljanja i nadzora.
Sustav čija je uporaba moguća u slučaju jednog ovakvog procesa je SAP (Systems, Applications, and Products in Data Processing).
Sam SAP sustav moguće je prilagoditi na bilo koji vanjski sustav, odnosno omogućiti ulazno-izlazni prijenos, te potrebnu obradu podataka. Cijeli proces može se provesti nizom programa izrađenih za specifičnu namjenu, pisanih u programskom jeziku koji koristi SAP platforma (ABAP4).

Prometne grane i SAP – Pregled i zahtjevi
Prometne grane koje mogu biti uključene u prometni proces su:

Cestovni promet:
Uključuje cestovna prijevozna sredstva, koja su ovisna o kvaliteti prometnica kojima se kreću, kao i o organizaciji prometa.
Može se kombinirati izravno s gotovo svim vrstama prometa, jednostavnim utovarom cijelog prijevoznog sredstva ili se roba pretovaruje na novo prijevozno sredstvo.
Željeznički promet
Uključuje željeznicu i njezinu infrastrukturu. Direktno kombiniranje moguće je s pomorskim prometom, utovarom cijelih vagona na brodove.

Zračni promet
Uključuje zračna prijevozna sredstva (avioni i u rjeđim slučajevima helikopteri). Kod transporta robe potreban je prethodni pretovar, radi uštede u prostoru.

 

Pomorski promet
Rabe se vodena prijevozna sredstva – različite vrste brodova za različite vrste robe.
Kombinira se s cestovnim i željezničkim prometom.

Telekomunikacijski promet.

Rabe se različite vrste telekomunikacijskih mreža za organizaciju tk. prometa – od fiksne telekomunikacijske mreže, preko mobilnih komunikacija, do različitih vrsta satelitskih mreža.
Kod svih ovih sustava, osim samog prometnog procesa, potrebno je u organizaciju uključiti i sve manipulacijske procese koji uključuju robu, kao i administrativne postupke kojima se roba provodi preko sustava praćenja, pravne sustave i internu dokumentaciju svakog skladišta ili prijevoznog sredstva.
Sama vozila također trebaju dokumentaciju za prelazak granice, propratnice za prometovanje unutar zemlje, potvrde i zamolbe za sanitarne, tržne, carinske i druge kontrole.
Kombiniranje prometnih grana uključuje gomilu popratnih radnji, koje često kasne i izazivaju nepotrebne zastoje (primjer je carinski postupak, različite vrste pregleda, izrada dokumentacije, pogreška u procjeni vremena potrebnog za prijevoz, zastoji na prometnicama ili nepovoljni uvjeti na prometnom smjeru).
SAP je sustav koji sadrži sve elemente potrebne za organizaciju cjelokupnog prometnog procesa.
Preko raznih sučelja, kompatibilan je sa svim ostalim sustavima iz kojih prima podatke, a moguća je potpuna automatizacija pojedinih procesa koji su međusobno povezani.
Uz povezivanje s telekomunikacijskim prometom, stvara se jak sustav obrade informacija koje dolaze iz prometnog procesa.

SAP-Inteface je kompleksna struktura koja se sastoji od bloka ulaza, bloka obrade podataka i bloka izlaza.

Princip funkcioniranja
1. Podaci se iz vanjskog sustava dostavljaju u SAP sustav, preciznije na UNIX-server na koji se podaci spremaju u obliku tekstualne datoteke određenog flat-file formata (tekstualna datoteka formatirana na određeni način).
Na UNIX-serveru postoje Shell-skripte koje detektiraju prijam novih datoteka i pokreću procese u SAP-u, odnosno aktiviraju interface-programe za prijenos ulaznih podataka u baze podataka u SAP- u.
Baze podataka su u ovom slučaju definirane od SAP-a ili korisnika (User-defined) i proizvoljne su strukture – koja omogućava spremanje podataka u skladu s izgledom ulaznih datoteka.
2. Sam ulazni interface aktivira program (ili cijeli niz programa) za unos podataka u MM (Material Management). U tom postupku uključeno je protokoliranje i izrada dokumentacije za unos materijala, pretraživanje i provjera dosadašnjeg unosa materijala s cijem sprječavanja prevelike narudžbe…itd.
3. Po završetku obrade podataka za MM, podaci se rabe za procese u FI (Financial Investment) modulu – definiranje i unošenje faktura kojima se naplaćuje transport robe, kontrola dopuštenih iznosa i trenutačnog stanja dužnika s obzirom na njegova zaduženja i mogućnost plaćanja…itd.
Moguće je automatsko protokoliranje podataka i operacija koje se provode, kao i izbacivanje upozorenja u bilo kojoj fazi obrade, slanje E-maila…itd.
4. U izlaznom interfaceu se podaci iz MM i FI modula zapisuju u određenom formatu (FLAT-FILE) i šalju na UNIX-server, s kojeg se prebacuju primaocu.
Napomena: u fazi 2 i 3 moguće je nizanje procesa/programa za obradu podataka, sve do postizanja željenog stupnja automatizacije, odnosno do zaključivanja procesa.
Prometni proces
Prometni proces koji uključuje više prometnih grana praćen je i organiziran na slijedeći način:
• U početku je to bila papirna dokumentacija i telefonske dojave o položaju vozila.
• Nakon toga se nadzor provodio preko računala, koja su služila za nadzor prometnog procesa u pojedinim fazama, iako je dobar dio dokumentacije bio u potpuno papirnom obliku – formulari ispunjeni rukom.

Svi ti postupci bili su dovoljni za praćenje prometa na kraćim rutama uz dobre rezultate i iskorištenost kapaciteta, ali na dužim rutama nisu mogli ponuditi dovoljnu brzinu, točnost i lakoću korištenja.
Uz nepouzdanost je problem predstavljalo i arhiviranje podataka, kao i njihovo pronalaženje u kasnijim fazama prometnog procesa (uglavnom papirni oblik).
Na taj način može se postići tek djelomična optimizacija jedne prometne grane, ali ni u kom slučaju cijelog prometnog procesa sastavljenog od nekoliko prometnih grana.
Prometni proces sastoji se od transporta pošiljke od polazišta – točka A, do odredišta – točka B.
A -cest — B – želj – C – cest – D – pomorski – E — cestovni — F
OPĆI PODACI: Uključene prometne grane su: cestovni, željeznički, pomorski i telekomunikacijski promet.
Transport uključuje prelazak državne granice.

Uvodni procesi
Na polazištu je primljena narudžba robe. Narudžba je unesena u sustav na strani naručioca (Sustav baziran na C++, Visual Basic, Java platformi ili jednostavno unesen preko Excela ili Notepada) i poslan preko middlewarea (posrednog interfacea) u SAP centralni sustav. Podaci su preneseni s UNIX-servera u SAP i automatski je izrađen nalog za izdavanje robe na skladištu i narudžbu kamiona za prijevoz.
Dodatno je pripremljena dokumentacija za prolazak kamiona na ruti putovanja.
U financijskom dijelu ispostavljen je račun od vlasnika robe prema naručiocu i odaslan preko izlaznog interfacea.
Nakon izdavanja naloga sustav prima potvrdu da je roba utovarena u kontejnere. Prilikom dolaska kamiona, vozaču se predaju dokumetni o robi, propratnice za prijevoz tereta, te uzorci za sanitarne i tržne inspekcije i plan rute kojom se teret prevozi.

Na odredištu je primljen podatak o dolasku kamiona koji će sav teret iskrcati na vagone, te ostati prazan za preuzimanje tereta na povratnoj etapi svojeg puta.
Kamion je od trenutka svog dolaska, do dolaska na odredište praćen GPS sustavom navođenja, koji omogućuje dinamičnu promjenu rute u slučaju zastoja ili drugih problema na prometnicama, kao i signalizaciju dolaska vozila na mjesto slijedećeg manipulacijskog postupka.
Svi podaci preko interfacea ulaze na UNIX Server, i preko UNIX shell-skripte se u SAP-u pokreće priprema slijedećeg postupka u prometnom procesu.
CESTOVNI PROMET (A – B): Carinska ispostava prima podatke o dolasku vozila i ono se preko špedicije prijavljuje na granici za sve potrebne preglede.
Ponovno se preko SAP sučelja pripremaju dokumenti, prijevoz se uvodi u bazu podataka kako bi sve bilo protokolirano – vremenski i materijalno. Ako su dokumenti unaprijed pripremljeni i točno se zna dolazak kamiona, moguće je ranije i prijaviti vozilo za prelazak preko granice, te tako optimizirati čekanje, broj vozila po pregledu, smanjiti čekanje i zastoje.
Nakon prolaska granice, vozilo prelazi završnu etapu puta, te se njegovim praćenjem i dalje dobivaju podaci o točnom položaju, brzini kretanja i moguće je proračunati dolazak na odredište.
ŽELJEZNIČKI PROMET (B – C): Budući da se u slijedećoj etapi rabi željeznički promet, rezervira se peron za utovar robe na željezničkom kolodvoru, priprema se ekipa koja obavlja pretovar, kao i sama prijevozna sredstva – u ovom slučaju vagoni i lokomotiva koji će robu otpremiti do kraja slijedeće etape.
Sam pretovar na taj način traje kratko, kamion je slobodan i upućuje se na utovar nove robe koja je već pripremljena za njegov povrat na polaznu ili neku drugu točku.
Cijela željeznička kompozicija kreće prema slijedećem odredištu ? točki C. Ponovno je praćena GPS sustavom kao i klasičnim sustavom dojave. Podaci se unose u SAP i pravodobno se priprema nalog za prespajanje teretnih vagona na novu kompozicju na slijedećem dijelu puta.
Na točki pretovara se dio kompozicije prespaja na novu lokomotivu koja ga odvozi prema odredišnoj točki C. Kontejneri su obilježeni i njihov se pretovar markira u sustavu nadzora koji šalje podatke u SAP sustav. Tamo se ti podaci uvode u bazu podataka i provodi se obrada s ciljem nadzora troškova.
Ova etapa završava pretovarom kontejnera na transportni kamion koji kreće prema odredišnoj točki D.
CESTOVNI PROMET (C – D): Ova faza je ista kao i etapa A – B, s tom razlikom da nema pretovara robe i da vozač vozi preko gušće naseljenog područja, gdje se često rabi sustav navođenja kako bi izbjegao gusti promet i blokirane puteve.
Praćenjem kamiona pripremaju se potrebni dokumenti za pretovar i prijevoz robe na prekomorskom brodu. Dokumentacija se uvodi u MM i FI dio za protokoliranje, gdje se bilježi vrsta robe i vrijeme dolaska u luku.
POMORSKI PROMET (D – E):
Svi kontejneri pretovaruju se na brod i podaci se unose u nadzorne sustave, a preko njih u SAP.
Vozilo se rasterećuje i utovaruje se nova roba koja se vozi iz luke.
Prilikom prekomorskog prijevoza prate se vremenski uvjeti, izmjenjuju informacije o ruti kojom se brod kreće i taj se put optimizira uspoređivanjem svih parametara.
Po dolasku se teret prebacuje u lučko skladište i tamo se obavlja sanitarni i tržni nadzor sadržaja kontejnera, kao i carinski pregled.
Za pripremu dokumentacije rabe se podaci primljeni preko interfacea centralnog SAP sustava i ti se podaci prvo prebacuju u format koji se podudara s formatom zemlje u kojoj se roba prima. Sama konverzija podataka izvodi se potpuno automatski unutar SAP-a, uz korištenje dodatnih programskih rutina koji garantiraju pravilno pretvaranje jedinica (npr.: valuta, porezne oznake, iznosi prema matičnoj valuti zemlje).

Nakon obavljenih pregleda i ponovnog zatvaranja robe u kontejnere, generira se nalog kojim se obavještava primaoc robe da ju podigne. On sam angažira onaj oblik cestovnog prometa koji mu odgovara, npr. teretni kamion i šalje ga po robu koja čeka na skladištu. Vrlo je bitno da roba što prije napusti skladište kako se ne bi plaćala ležarina i osiguranje u vremenu od stizanja robe do njezinog izdavanja.
Sustav omogućuje pravodobnu pripremu, izdvajanje robe iz ostatka koji leži na skladištu, utovar i signalizaciju da je roba izdana.
CESTOVNI PROMET (E – F):
Faza je ista kao i A-B, s tim da na kraju slijedi istovar robe, njezino skladištenje i slanje podataka u centralni sustav, gdje se oni analiziraju i cijeli prometni proces bilježi, analizira, pronalaze se novi načini uštede, te na kraju podaci arhiviraju za slučaj izrade analize u dužem razdoblju.
TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET (A – F):
Telekomunikacijski promet ima posebnu ulogu u cijelom procesu. Satelitsko praćenje prometnih sredstava i tereta, dojave o kretanju vozila i eventualnim nezgodama, potrebama i kašnjenju, informacije za pripremu ekipa za manipulativne djelatnosti, razmjena ulazno-izlaznih podataka za interface SAP-a…itd., provode se preko telekomunikacijskih sustava.
Zbog vrlo velike važnosti TK-sustava za funkcioniranje cijelog procesa, njegova raspoloživost i pouzdanost od presudne su uloge u optimizaciji i organizaciji prometnog procesa.

Prednosti prometne organizacije kroz SAP
Osnovni problem organizacije kompleksnih procesa je njihovo međusobno usklađivanje i gomila podataka koji se moraju obraditi kako bi to bilo moguće.
Mnoštvo podataka se dinamički mijenja – poput uvjeta na prometnicama, nepredviđenih događaja koji imaju utjecaj na proces (kvarovi vozila, prometne nezgode i nesreće…), meteoroloških prilika (jake oborine koje uzrokuju oštećenja i zatvaranja prometnica)…itd.
Uz osnovne podatke ulazi i mnogo podataka potrebnih za kasniju analizu u svrhu optimizacije procesa. To su vremena kretanja i dolaska na odredište, manipulacijski postupci i resursi potrebni za njihovo obavljanje te potrebna dokumentacija.
SAP omogućuje i analizu isplativosti takvog postupka s obzirom na vrijeme i troškove jer postoji mogućnost reakcije u slučaju zastoja ili nesreće i angažiranja cestovnih prijevoznih sredstava.
Prati se preko interfacea koji povezuju externe sustave i SAP sustav kao centralni sustav
U praćenje nisu uključeni samo fiksni zemaljski sustavi signalizacije (npr. signalizacija u željezničkom prometu), već i napredniji sustavi poput GPS sustava satelitskog praćenja položaja i kretanja prometnog sredstva ili tereta.
SAP je sustav koji svojom raznolikošću i prilagodljivošću omogućuje praćenje svih promjena i automatsku reakciju na njih.
Reakcija se može odvijati automatskim protokoliranjem preko SAP-a prilikom prerade podataka i pokretanjem procesa otklanjanja problema. Ta povratna sprega daje mogućnost pravodobnog djelovanja i konstantnog osiguranja od nepredviđenih situacija.
Primjer je kašnjenje prometnog sredstva u prijevozu robe. Ako dolazak nije registriran u određenoj točki u određenom vremenu, automatski može biti pokrenut proces nadzora kojim se upozorava na kašnjenje u dolasku na odredište, proces lociranja prometnog sredstva, sve do signalizacije moguće nesreće ili otmice vozila i tereta.
Automatsko protokoliranje odnosi se na spremanje bitnih podataka i vrijednosti u baze podataka, te djelovanje u slučaju pogreške ili parametra izvan očekivanog raspona vrijednosti.
Sam proces događa se na način da se podaci u bazama podataka unose “nepovratno” za obične korisnike. Samo osobe s visokim stupnjem autorizacije imaju pristup tim podacima i zadužene su za arhiviranje i analizu podataka.
Jedna od primjenjivih i interesantnih mogućnosti je dvostruka ili trostruka povratna sprega kod obrade informacija, kao sustav potpunog nadzora. Budući da je SAP sustav koji se nalazi na platformi koja je neprestano u pogonu i koja se nikad ne isključuje, a posjeduje više ulaza i izlaza, moguća je realizacija nekoliko sustava povratne sprege u paralelnom modu rada. Na taj način teoretski ne postoji mogućnost ispada cijelog sustava iz moda rada i prestanka nadzora.
Jedan proces ne uključuje samo obradu podataka neposredno povezanih s nadzorom prometnog sustava, već uključuje i proračun utrošenh sredstava, nadzor plaćanja i likviditeta naručioca pošiljke, obračun plaća osoblja koje je sudjelovalo u cijelom procesu, izrada pratećih lista za sve djelatnosti, za arhivu i sigurnosnih kopija u papirnom i digitalnom obliku, te drugi procesi lako su nadogradivi novim programima koji se vežu na postojeću cjelinu. (Za izradu jednog takvog programa s osnovnim funkcionalitetima potrebno je 30-40 sati).
________________________________________
Literatura
1. http://help.sap.com/ – SAP Help portal
2. http://www.sap.com – SAP službena stranica
3. SAP tečaj: BC620 – SAP-IDOC Interface
4. SAP tečaj: BC420 – Prijenos podataka
5. http://www.fhwa.dot.gov/trafficinfo/index.htm – National Traffic and Road Closure Information

Danijel VUKOVIĆ