Prva ceremonija Velike smjene straže na Markovu trgu u Zagrebu izvedena je 30. svibnja 1991. i izvodila se do 1. listopada 2000. godine. Nakon sedamnaestogodišnje stanke, tradicija izvođenja Velike smjene straže ponovno se 27. svibnja 2017. vratila na Markov trg, gdje će je točno u podne počasna postrojba u svečanim povijesnim odorama izvoditi svake subote, blagdanima i praznicima…

Ceremonija Velike smjene straže u kojoj sudjeluju pripadnici Počasno-zaštitne bojne Oružanih snaga Republike Hrvatske nakon sedamnaest godina ponovno će biti zagrebačka gornjogradska atrakcija. Naime 27. svibnja ove godine, dan uoči obilježavanja 26. obljetnice Oružanih snaga RH, točno u podne opaljenje Gričkog topa s Kule Lotrščak i glazbena uvertira najavili su novi početak izvođenja ceremonije Velike smjene straže, idejno začete još krajem 1990. godine. Izvode je pripadnici Počasne satnije, jedne od sastavnica Počasno-zaštitne bojne OSRH.
Odluku o ustrojavanju počasne postrojbe koja bi izvršavala protokolarne radnje za potrebe državnog vrha tad novonastale hrvatske države donio je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman na prijedlog Žarka Domljana, prvog predsjednika Sabora Republike Hrvatske. Tako je 18. travnja 1991. ustrojena Počasna predsjednička garda u okviru Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, koja se popunjavala pripadnicima iz redova specijalnih postrojbi policije, redom dragovoljcima Domovinskog rata i prvim hrvatskim redarstvenicima, a njezinim je prvim zapovjednikom imenovan general-bojnik Velibor Kikerec. Popuna postrojbe, smještaj te uvježbavanje ceremonije odvijali su se u tajnosti i daleko od očiju javnosti. Osim počasno-ceremonijalnih radnji, ti pomno probrani i odabrani pripadnici postrojbe, koji su netom prošli vatreno krštenje 1. ožujka u Pakracu i 31. ožujka na Plitvicama, uvježbavani su i za poslove neposrednog osiguranja Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga, ali i za sigurnost drugih dužnosnika i štićenih objekata na Gornjem gradu.

Prvo predstavljanje javnosti Počasne predsjedničke garde bilo je 28. svibnja 1991. na povijesnom postrojavanju postrojbi Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici. Dva dana potom, 30. svibnja 1991., izvedena je i prva ceremonija Velike smjene straže na Markovu trgu i otad se redovito izvodila sve do 2000. godine.
Ideja je bila vojnike u povijesnim odorama kroz nastup i smjenu straže približiti narodu te dodatno naglasiti ulogu i važnost te odore kao malog, ali vrlo upečatljivog simbola hrvatske državnosti koji je to ostao i do danas. Prikaz hrvatskog vojnika, dočasnika i časnika, dopadljivog i elegantnog te istodobno čvrstog u postupanju s oružjem i uvježbanog u zajedničkim vojničkim radnjama, imao je u početku stvaranja moderne i samostalne hrvatske države zadaću prikazati težnju za priznanjem i integracijom u euroatlantske okvire, ali i sposobnost i volju za obranom vlastitog naroda, države i integriteta.

Odora u duhu višestoljetne vojničke tradicije

Počasna postrojba odjevena je u svečane povijesne odore koje su zamišljene kao originalna kreacija oslonjena na svečanu magnatsku nošnju hrvatskih velikaša i virilista Hrvatskog sabora iz doba banske Hrvatske te na odore hrvatskog nacionalnog i kulturnog pokreta iz XIX. stoljeća. Na taj je način u novonastalu kreaciju utkan duh vojničke tradicije i višestoljetna težnja hrvatskog puka i plemstva za vlastitom državom.
Materijal od koje su izrađene originalne odore kvalitetna je engleska čoja. Crvena boja odore označuje tradicionalnu hrvatsku boju kojom su se još iz doba otpora osmanskim osvajačima hrvatske postrojbe razlikovale od neprijatelja na bojnom polju. Crvena je boja do početka XX. stoljeća bila i boja Grada Zagreba. Upravo su zbog te boje i svojeg upečatljivog izgleda, vojnici koji su izvodili ceremoniju nakon prvih pojavljivanja u javnosti prozvani crvenim mundirima. Crno-bijela kombinacija izabrana je za časnike.
Uz dizajn odore upečatljivih boja te specifičan izgled vojnika koji su je nosili, sliku upotpunjuje kapa i remen sa zlatnim hrvatskim grbom, ovratnik, surka i menten (ogrtač), bijele rukavice te časnički bodež koji nosi zapovjednik i kožnati spremnik sa školskim streljivom za stražu.

Ceremonija – umjetničko djelo

Ceremonija Velike smjene straže oživljava i prikazuje dnevnu smjenu stražarske posade kakva se odigravala i u vrijeme Banovine Hrvatske neposredno prije Drugog svjetskog rata, o čemu svjedoče i fragmenti dokumentarnog filma iz tog vremena, koja traje između 10 i 15 minuta, ovisno o tempu izvođenja glazbene pratnje. Ona je zamisao renomiranih hrvatskih koreografa, umjetnika i profesionalaca iz Hrvatskog narodnog kazališta te je kao takva zapravo originalno umjetničko djelo u koje je uz karakteristične vojničke elemente utkan i plesni pokret.
Ceremonija se odvija na Gornjem gradu, na prostoru između Banskih dvora i crkve sv. Marka, a sastoji se od nekoliko dijelova s obzirom na elemente u izvedbi: dolaska obiju skupina na mjesto izvođenja smjene, pregleda naoružanja dolazeće smjene kroz radnju puške pokaži, male smjene straže pri kojoj se vrši smjena stražara na ulazu u Banske dvore i razvodnika iz obiju grupa, sklapanja noža na puškama odlazeće smjene kroz radnju bod sklopi, velike smjene straže između dviju skupina te odlaska s mjesta smjene. Polazak smjene je iz prostora Banskih dvora, dok druga skupina dolazi iz Kuševićeve i Ćirilometodske ulice.
U ceremoniji sudjeluju tri časnika u crno-bijelim povijesnim odorama te 26 vojnika i dočasnika u crveno-crnim povijesnim odorama. Časnici, zapovjednik Straže i zapovjednici smjena nose časničke bodeže u kožnatim futrolama obješenim o bok, dok su vojnici naoružani u našem slučaju poluautomatskom puškom M59/66, tzv. papovkom. Posebnost je i što su vojnici u glazbenoj pratnji zbog slobode pokreta odjeveni samo u surke.

Zagreb će tako poput mnogih europskih metropola koje se ponose sličnim vojnim ceremonijalnim programima dobiti s Velikom smjenom straže na gornjogradskim ulicama još jednu posebnost, nastaviti tradiciju koja nas vraća u vrijeme stvaranja moderne hrvatske države, ali i vojsku približiti građanima. Smjena će se izvoditi svake subote, blagdanima i praznicima u razdoblju od 27. svibnja do 1. listopada. Bit će to ne samo atraktivna turistička ponuda Zagreba, nego i promocija Oružanih snaga RH i Hrvatske kao zemlje duge vojničke tradicije.

---

Sedamdeset pripadnika Počasno-zaštitne bojne sudjelovalo je 14. srpnja 2013. na najpoznatijem i najstarijem mimohodu na svijetu kojim Francuzi slave Dan pada Bastille. Stupajući najpoznatijom pariškom avenijom Champs-Élysées, naši su vojnici svojom pojavom plijenili opću pozornost. Tradicionalna povijesna hrvatska odora koju su nosili, njihova prepoznatljivost, visina i vojničko držanje, izazivali su oduševljenje svih prisutnih.

---

Počasno-zaštitna bojna pristožerna je postrojba Glavnog stožera OSRH zadužena za izvršavanje protokolarnih (ceremonijalnih) zadaća za potrebe državnog i vojnog vrha (Predsjednica Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske), te zadaće zaštite i osiguranja vrhovne zapovjednice OSRH.
Postrojba je većim dijelom smještena u vojarni “Tuškanac” u Zagrebu. Dijelovi postrojbe smješteni su na lokaciji Pantovčak, Zagreb, te u vojarni “Peneda” na Velikom Brijunu.

---

Povijesne odore djelo su akademske scenografkinje i kostimografkinje Ike Škomrlj, dizajnerice za tekstil i odjeću Dženise Pecotić te scenografkinje i likovne umjetnice Latice Ivanišević. Ceremonija je rezultat rada renomiranog koreografa, redatelja i dramaturga Milka Šparembleka i koreografa Darka Kolara. Glazbena pratnja i zapovijedi djelo su akademika Igora Kuljerića.

---

Kratki povijesni osvrt

Kad su borbeni zrakoplovi JNA dana 7. listopada 1991. ispalili projektile na Banske dvore u kojima je u tim trenucima boravio i sam predsjednik dr. Franjo Tuđman, Predsjednička garda ostala je na svojim mjestima unatoč oglašenoj zračnoj opasnosti. Hrvatski vojnik time je još jednom pokazao svoju hrabrost i profesionalnost u izvršavanju dodijeljenih zadaća.
Nakon tog događaja Predsjednička garda preseljena je na Pantovčak, gdje osim protokolarnih obavlja i poslove osiguranja Predsjednika republike i štićenog objekta do ustrojavanja Specijalne jedinice i Odjela za zaštitu Predsjednika u okviru MUP-a početkom 1992. godine. Dio pripadnika Predsjedničke garde dragovoljno se javlja i odlazi na Južno bojište, a dio se pridružuje i specijalnim postrojbama Hrvatske vojske.
Početkom 1994. ta se počasna postrojba preustrojava u 1. gardijsku počasnu bojnu 1. hrvatskog gardijskog zbora, u okviru kojeg vrši protokolarno-ceremonijalne radnje i druge zadaće poput osiguranja štićenih objekata. Ukidanjem 1. hrvatskog gardijskog zbora u rujnu 2000., kao pravni sljednik ustrojava se Počasno-zaštitna bojna koja svoj rad nastavlja pod geslom Štit i dika, na čast i ponos svojem narodu i vodstvu od prvog hrvatskog predsjednika do prve hrvatske predsjednice. Postrojbom danas zapovijeda brigadir Elvis Burčul, jedan od sudionika danas povijesne prve Velike smjene straže 30. svibnja 1991. na Markovu trgu.

---

Vesna Pintarić, Foto Tomislav Brandt