U Zadru je 24. i 25. veljače 2022. održan 14. državni stručni skup za učitelje i nastavnike povijesti, s temom Protuoklopna borba i ratna fotografija u Domovinskom ratu. Prvi dan bio je posvećen protuoklopnoj borbi

Skup koji je okupio više od 80 sudionika organizirao je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (HMDCDR) u partnerstvu s Odjelom za povijest Sveučilišta u Zadru te suradnji s Hrvatskim vojnim učilištem “Dr. Franjo Tuđman” i Hrvatskim povijesnim muzejom.

Skup u Hotelu Kolovare na kojem su sudionici Domovinskog rata iznosili svoja iznimno vrijedna i potresna svjedočanstva i promišljanja organiziran je kako bi se naglasile znanstvene činjenice o Domovinskom ratu i njihova važnost, kako bi se razmjenom iskustava i svjedočanstvima ljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu borili protiv opasnog zaborava, ali i zato da se naglasi nužnost prirodnog sljubljivanja povijesnih činjenica i emocija u domoljublju. Tijekom prvog dana govorilo se o protuoklopnoj borbi u Domovinskom ratu, a sudionici su u terenskom dijelu imali priliku obići lokalitete na zadarskom području na kojima su se odvijale značajne bitke. Drugi dan skupa bio je posvećen ratnoj fotografiji.

Kao znanstvenik, ali i kao branitelj iz Domovinskog rata te stručnjak za protuoklopnu borbu vođenim raketnim sustavima Hrvatske vojske, skup je otvorio umirovljeni general-pukovnik prof. dr. sc. Krešimir Ćosić predavanjem Uloga i značaj snaga Hrvatske vojske za protuoklopnu borbu vođenim raketnim sustavima u Domovinskom ratu. Brigadir Miro Čolić, prodekan za vojnu izobrazbu na HVU-u, održao je predavanje Protuoklopna borba u završnim operacijama Domovinskog rata te primjena iskustava iz Domovinskog rata u izobrazbi HVU. Satnici Mario Nađ i Mirko Bašić govorili su o obuci i djelovanju vođenim raketnim sustavima u 3. gardijskoj brigadi s posebnim naglaskom na ratna iskustva u Slavoniji, Posavini, Dalmaciji te obrani od napada srpskih snaga na Livno u travnju 1992. godine. Bojnik Zdenko Horvat okupljene je upoznao s primjerima protuoklopne borbe u Vukovaru; ratni instruktor u PU Zadar Danko Knez govorio je o obuci i djelovanju protuoklopnih snaga SJP MUP-a RH u Domovinskom ratu; pukovnik Želimir Morović govorio je o ratnim iskustvima i osobnim stradanjima na predavanju Od Zemunika do Manjače – djelovanje protuoklopne raketne satnije sa zadarskog područja na području OZ/ZP Split i u završnim operacijama. Posebno je upečatljivo bilo izlaganje Stjepana Andabaka, sina Andrije Andabaka, koji je ispreplićući djetinja sjećanja i dnevničke zabilješke govorio o životu i ratnom putu svojeg oca.

U terenskom dijelu prvog dana skupa, uz vođenje sudionika ratnih događanja, slijedio je obilazak lokaliteta Dračevac, gdje je početkom listopada 1991. zaustavljen napad JNA i srpskih snaga na Zadar, te strateški važnog brda Križ kraj Bibinja s kojeg je neprijatelj nadzirao Zadar i Jadransku magistralu, a koje je oslobođeno u akciji Jaguar u svibnju 1992. godine.

 

---

Čuvajmo svoju prošlost kroz sadašnjost

Otvaranju 14. državnog stručnog skupa za učitelje i nastavnike povijesti Protuoklopna borba i ratna fotografija u Domovinskom ratu, u organizaciji HMDCDR-a te partnerstvu s Odjelom za povijest Sveučilišta u Zadru i suradnji s Hrvatskim vojnim učilištem “Dr. Franjo Tuđman” i Hrvatskim povijesnim muzejom, nazočio je izaslanik ministra obrane državni tajnik Zdravko Jakop, izaslanik ministrice kulture i medija ravnatelj Državnog arhiva u Zadru doc. dr. sc. Ante Gverić, izaslanik ministra hrvatskih branitelja državni tajnik Darko Nekić, savjetnica Predsjednika Republike za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković, rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican, zadarski župan Božidar Longin i drugi.

Državni tajnik Zdravko Jakop tom je prigodom zahvalio djelatnicima HMDCDR-a, na čelu s profesorom Nazorom, na iznimnoj energiji i sustavnosti u prikupljanju gradiva iz Domovinskog rata. “U vašem radu nije zastupljena samo iznimna stručnost već i neupitno domoljublje,” rekao je te napomenuo kako ga i samog nosi bujica osjećaja jer je tijekom Domovinskog rata odrastao kao branitelj-protuoklopnjak i na terenima oko Zadra proveo 840 dana. “Ovaj se skup održava u usložnjenim okolnostima, zbog izazova pandemije, ali i promijenjenih geopolitičkih okolnosti. No, možda je ta usložnjena situacija razlog više da se svi skupa analitički posvetimo temama iz Domovinskog rata, nalazeći u iskustvima tih povijesnih vremena i poruke – i za nas, neposredne sudionike tih događanja, i za naraštaje koji dolaze,” zaključio je Zdravko Jakop.

Rektorica Dijana Vican rekla je da smo znanje koje imamo dužni prenositi budućim naraštajima i čuvati svoju prošlost kroz sadašnjost. Župan Božidar Longin izrazio je zadovoljstvo što se ovaj važan skup održava u Zadru, na čijem se području tijekom rata odvijao niz bitaka presudnih za hrvatsku samostalnost.

---

Domaćin i organizator skupa prof. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR-a

“Razlog zašto se ovakvi skupovi održavaju je, prije svega, da se Domovinski rat ne zaboravi te da se uputi jasna poruka kako želimo da se nikome, nikad, nigdje više takve stvari ne dogode.”

---

Iz izlaganja prof. dr. sc. Krešimira Ćosića

Umirovljeni general-pukovnik, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i inženjer koji je u svojoj znanstveno-nastavnoj karijeri radio na Katedri za vođene raketne sustave Tehničke vojne akademije u Zagrebu, prof. dr. sc. Krešimir Ćosić otvorio je prvi dan stručnog skupa, posvećen protuoklopnoj borbi u Domovinskom ratu, izlaganjem pod nazivom Uloga i značaj snaga Hrvatske vojske za protuoklopnu borbu vođenim raketnim sustavima u Domovinskom ratu. Krešimir Ćosić se po povratku iz SAD-a, gdje je radio na Sveučilištu u Michiganu, uključio u obranu napadnute Hrvatske, a 1992. postaje specijalni savjetnik načelnika Glavnog stožera HV-a stožernog generala Janka Bobetka u stvaranju snaga za protuoklopnu borbu vođenim raketnim sustavima.

Profesor Ćosić u izlaganju se osvrnuo na tehnologiju preoblikovanja novije hrvatske povijesti koja, kako kaže, nije nimalo slučajna:

“Posebno nakon završetka Domovinskog rata, s druge strane čule su se sasvim drugačije interpretacije od onoga čemu smo mi kao ljudi svjedočili na ovim prostorima, ovdje, u Zadru i okolici, od Nuštra pa do hrvatskog juga. Ta tehnologija preoblikovanja novije hrvatske povijesti nije samo slučajna nego je to strategija pojedinih država kako bi se hrvatski obrambeni Domovinski rat prikazao drugačijim. Toga moramo biti svjesni i obvezni smo zaštititi našu nedavnu prošlost i povijest kao najdragocjeniji dio naše nematerijalne imovine te spriječiti sve pokušaje njezina kompromitiranja kojima se direktno ili indirektno ugrožava i nacionalna sigurnost RH. To je iznimno važna tema, koja zaslužuje posebnu pažnju i toga moramo biti svjesni. Zbog toga su ovakvi skupovi iznimno važni. Temelj naše nacionalne sigurnosti nisu samo tajne službe ili vojni podaci nego je ona vezana i uz mentalno, kognitivno stanovište hrvatskih ljudi o našoj nedavnoj prošlosti i Domovinskom ratu.”

O počecima obrane napadnute Hrvatske 1991. godine, o tadašnjim resursima, znanjima, stanju svijesti te ratnoj doktrini i strategiji neprijatelja Krešimir Ćosić kaže:

“Mi smo se u Domovinskom ratu branili, obranili, učinili smo nešto što nitko nije očekivao. Hrvatska 1991. nije imala ništa. Ne samo da nije imala naoružanje nego na najvišim razinama zapovijedanja nije imala ni svijesti o važnosti protuoklopne borbe. Oklopno-mehanizirane postrojbe bile su temelj jugoslavenske ratne doktrine i strategije. S nekoliko tisuća tenkova, oklopno-mehaniziranih vozila, borbenih vozila pješaštva i sličnog trebalo je u roku od 14 dana okupirati Hrvatsku. To su bile prognoze ozbiljnih međunarodnih institucija. Slično je bilo u SSSR-u za vrijeme hladnog rata, slično je danas u Ukrajini. Oklopne snage osvajaju prostor, probijaju ga, a iza njih slijede pješačke postrojbe koje osiguravaju probijanje crte i osvajanje terena. Bivša JNA bila je mentalna kopija načina razmišljanja, strategije, vojne doktrine Sovjetskog Saveza. Te 1991. godine ta strategija snažnih oklopno-mehaniziranih snaga bila je na djelu. Ne pretjerujem kad kažem kako mnogi nisu bili svjesni koliko će biti važna protuoklopna borba koja ima za cilj maknuti tenkove, ne dopustiti da priđu gradovima, naseljima, izbjeći dolazak pješaštva i pješačke borbe. Često se znalo pokazati kako tamo gdje zaustavimo prvi tenk, zaustavljamo i neprijatelja. Da mi nismo bili u stanju napraviti sve ono što smo uspjeli u protuoklopnoj borbi, tvrdim da bi bilo puno više žrtava, poginulih branitelja i tko zna koliko bi dugo rat trajao. Zadar je najbolje mjesto na kojem možemo govoriti o važnosti protuoklopne borbe u Domovinskom ratu. Da mi tad, početkom ’93., nismo imali organizirane snage za protuoklopnu borbu, pitanje je kako bi završio taj dio naše nedavne povijesti. Bez snažne protuoklopne borbe nema mogućnosti suprotstavljanja snažnim oklopno-mehaniziranim snagama neprijatelja.”

O ratnim događanjima i teškim bitkama u okolici Zadra, ali i ulozi koju je hrvatska protuoklopna obrana tad imala, Krešimir Ćosić naglašava:

“Mislim da je doktor Nazor donio dobru odluku odlučivši da skup održimo upravo na ovom mjestu, u Zadru. Ovdje je neprijatelj imao izvanredne uvjete za razvoj svojih oklopno-mehaniziranih snaga, no snažnom, dobro organiziranom protuoklopnom borbom zaustavili smo njihov prodor. Onog trenutka kad su tenkovi zaustavljeni, kad su stali, kad su se povukli u pozadinu stvorene su pretpostavke, ne samo ovdje nego i na svim drugim crtama, za promjenu situacije na bojištu.”

Krešimir Ćosić posebno ističe važnost mladih, obrazovanih znanstvenika – upoznatih s činjenicama, nadahnutih domoljubljem – koji su imali i uvijek će imati važnu ulogu u obrani.

“Uz naše ratnike i zapovjednike, nevidljive su snage svakog rata i ljudi koji stvaraju i osposobljavaju vojsku te rade nove oružne sustave. Dio znanstvenih istraživanja koja služe kao potpora svakim oružanim snagama zaslužuje pažnju. Očekujem od vas, molim vas, kad govorite o prošlosti i istini o Domovinskom ratu, onda pokušajte pogledati dublje – iza nje stoje neki vrhunski, mladi, pametni ljudi koji su radili na pronalaženju rješenja i unapređenju sustava obrane. Možda se i među našim učenicima danas nalaze oni koji imaju srca, talenta, energije, koji će svojom pameću učiniti Hrvatsku vojsku i Republiku Hrvatsku puno snažnijom i boljom, ili hrvatsku vojnu industriju konkurentnijom u smislu razvoja hrvatskog gospodarstva. Sinteza iskustava iz Domovinskog rata, domoljublja, osjećaja što i kako treba te ideja, znanja, volje, istraživanja, napora u stvaranju infrastrukture, simulatora, dijagnostičke opreme, budućnost je i priča koja pripada svima nama. Za mene je vrhunac rada u MORH-u bio kad sam uspio postići da na vojnom poligonu u Slunju zajedno sjede i rade doktori znanosti i vojnici.”

Tekst i foto: Lada Puljizević