Stalni muzejski postav Domovinskog rata iz Bjelovara ove je godine treći put sudjelovao u Noći muzeja. Program je zbog protuepidemijskih mjera bio usmjeren na online sadržaje, emitiran je iz studija na Barutani, a uključilo se 1500 pratitelja

Ovogodišnja je, 16. po redu nacionalna kulturna manifestacija Noć muzeja održana u skladu s preporukama Hrvatskog muzejskog društva, koje je njezin nositelj, a tema je bila Digitalna Noć muzeja. Bjelovarski je Stalni muzejski postav Domovinskog rata u skladu sa svim protuepidemijskim mjerama i preporukama ograničenom i dopuštenom broju posjetitelja otvorio svoja vrata na Trgu Stjepana Radića. Istodobno je iz studija na Spomen-području “Barutana 1991” uživo emitiran program u kojem je voditelj Stalnog muzejskog postava Domovinskog rata i inicijator tog pionirskog live projekta Marin Sabolović, kao urednik i voditelj u studiju kroz razgovore predstavio branitelje i civile te njihove životne priče nastajale u doba Domovinskog rata.

Online sjećanja svjedoka ratnih događanja

Pratitelji programa uživo koji je prenošen na Facebook stranicama Stalnog muzejskog postava Domovinskog rata i časopisa Hrvatski vojnik mogli su se tako upoznati s potresnom pričom Andree Posarić, kćeri branitelja Marija Posarića, koji je ekshumiran iz masovne grobnice u Kusonjama; pričom Damira Moćana, ročnog vojnika koji se 1991. zatekao u Subotici odakle se bježeći iz JNA preko Mađarske i Slovenije pokušavao vratiti u Hrvatsku. Svoju priču o borbama i teškom ranjavanju ispričao je i Darko Banjeglav, koji je tijekom rata bio tenkist; Mario Đurak ispričao je priču o ratnom putu i nizu bojišta koja je prošao kao specijalac. Glavni urednik Hrvatskog vojnika Željko Stipanović i njegova zamjenica Vesna Pintarić prisjetili su se vremena u kojem su kao ratni novinari pratili vojsku na bojišnicama i o tome pisali za Hrvatski vojnik te su se osvrnuli na vojno novinarstvo danas.

Premda su se djelatnici Stalnog muzejskog postava Domovinskog rata našli u izazovnoj debitantskoj ulozi jer su se prvi put okušali u uživo uređivanju, vođenju, režiji, kameri, studiju, rasvjeti i svemu onome što takav program nosi, projekt koji su organizirali bio je i više nego uspješan, a dvosatni je videomaterijal u prva 24 sata ostvario više od 4600 gledanja.

Cilj je nastaviti rasti

Prema riječima Marina Sabolovića, audiosnimanja i videosnimanja iskaza svjedoka događanja iz Domovinskog rata s ciljem arhiviranja te čuvanja istine i sjećanja na rat već su odavno dio plana priželjkivanih aktivnosti, a sad bi, nakon prvih snimki napravljenih upravo tijekom Noći muzeja 2021., mogli postati i dio sustavnog rada djelatnika Muzejskog postava i Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije – DOHVT.

Stalni muzejski postav Domovinskog rata napunio je u siječnju 2021. dvije godine rada i u to kratko vrijeme postigao je zadivljujuće rezultate vezano uz čuvanje sjećanja i promicanje vrijednosti Domovinskog rata. U godini koja je upravo počela DOHVT, koji upravlja Stalnim muzejskim postavom Domovinskog rata, nastavlja realizaciju projekta Europskog socijalnog fonda kojim će se osigurati uvjeti za otvorenje novog muzejskog koncepta u sklopu nedavno revitaliziranog Spomen-područja “Barutana 1991”. Muzej će, prema najavama, sadržavati predmete vezane uz OZ i ZP Bjelovar, a činit će ga i postav na otvorenom. Zasad se u okviru vanjskog postava nalaze BVP M-80 i tenk T-55, a očekuje se i nabava brojne druge tehnike, za što su dobivene i preporuke Ureda predsjednika Republike Hrvatske.

Društvo za očuvanje hrvatske vojne tradicije i Stalni muzejski postav Domovinskog rata zajedno s braniteljskim udrugama i udrugama proizišlim iz Domovinskog rata na razini Republike Hrvatske te s područja Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije potpisali su početkom prosinca 2020. godine Deklaraciju o suradnji i zajedničkoj inicijativi uspostave muzeja/zbirke koji će nositi naziv “Muzej Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar”. Time će svi zajedno nastaviti pridonositi zaštiti i očuvanju digniteta Domovinskog rata.

---

Marin Sabolović, voditelj Stalnog muzejskog postava Domovinskog rata i predsjednik Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije

“Stalni muzejski postav Domovinskog rata treću godinu zaredom sudjeluje u nacionalnoj kulturnoj manifestaciji Noć muzeja. Prve je godine zabilježeno 1000 posjeta, prošle godine 500, a u ovogodišnji online program uključilo se 1500 gledatelja, što se pokazao vrlo uspješnim. Događaj je pripreman u skladu s preporukama Hrvatskog muzejskog društva, koje je nositelj Noći muzeja, a tema je bila Digitalna Noć muzeja. Stoga smo odlučili u okviru podcasta i razgovora prezentirati priče naših članova i suradnika. Na temelju odlične suradnje pozvali smo i Hrvatski vojnik, koji je prenosio program, ali što je još zanimljivije, čuli smo priče ratnih reportera – Željka Stipanovića, danas glavnog urednika HV-a, i njegove zamjenice Vesne Pintarić. Program je debitantskog karaktera, prvi smo se put okušali u uživo uređivanju, vođenju, režiji, kameri, studiju, rasvjeti, što je bilo dosta izazovno. Epilog je dvosatni materijal kojim smo počeli ciklus razgovora sa svjedocima ratnih događanja, što planiramo i nastaviti.”

---

Program uživo

U programu uživo emitiranom tijekom Noći muzeja 2021. iz studija na Spomen-području “Barutana 1991” pratitelji su se mogli upoznati s potresnom pričom Andree Posarić, kćeri branitelja Marija Posarića, koji je ekshumiran iz masovne grobnice u Kusonjama; pričom Damira Moćana, ročnog vojnika koji se 1991. zatekao u Subotici odakle se bježeći iz JNA preko Mađarske i Slovenije pokušavao vratiti u Hrvatsku. Svoju priču o borbama i preživljenom teškom ranjavanju ispričao je i Darko Banjeglav, koji je tijekom rata bio tenkist. Mario Đurak ispričao je priču o ratnom putu i nizu bojišta koja je prošao kao dragovoljac i specijalac. Glavni urednik Hrvatskog vojnika Željko Stipanović i njegova zamjenica Vesna Pintarić prisjetili su se vremena u kojem su kao ratni novinari pratili vojsku na bojišnicama i o tome izvještavali.

---

700 eksponata

Stalni muzejski postav Domovinskog rata nastao je 2016., a iduće godine dobiva prostor na Trgu Stjepana Radića 9 u Bjelovaru. Voditelj Stalnog muzejskog postava Domovinskog rata i predsjednik Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije je Marin Sabolović. Stalnim muzejskim postavom upravlja Društvo za očuvanje hrvatske vojne tradicije. Svi su oni volonteri, po ljubavi i interesu predani odoroslovci, faleristi, heraldičari, veksilolozi – a u životnoj su svakodnevici ljudi različitih profesija i različitih generacija, mnogi sudionici Domovinskog rata, koji slobodno vrijeme, a nerijetko i ušteđevine, ulažu u čuvanje digniteta i uspomene na Domovinski rat, čije je otjelovljenje tijekom vremena postao upravo Stalni muzejski postav.

Stalni muzejski postav Domovinskog rata obuhvaća gotovo 700 eksponata obrađenih i izloženih u skladu sa suvremenim muzejskim standardima. Skupljani su na različite načine – neki su deponirani kao kolekcionarske zbirke, neki su donirani, neki kupljeni.

Stalni muzejski postav Domovinskog rata otvoren je javnosti, a osmišljen je u tri tematske cjeline. Prva prikazuje službene odore i oznake Ministarstva unutarnjih poslova i Oružanih snaga Republike Hrvatske, druga uključuje radne i ratne odore, opremu i oznake, a treća obuhvaća domicilno područje, u čijem su fokusu branitelji Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije u Domovinskom ratu. Novi koncept postava osmišljen je metodički i didaktički po uzoru na znanstvenu monografiju Odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990. – 1996., na čijem je temelju nastao jedinstveni projekt uokviren u cjelinu od gotovo 700 eksponata obrađenih i izloženih u skladu sa suvremenim muzejskim standardima. U fundusu stalnog postava nalaze se vrlo zanimljivi predmeti poput prvih odora pobočnika predsjednika Republike Hrvatske general-pukovnika Mile Ćuka, general-bojnika Krešimira Kašpara, prvog tajnika Hrvatskog sabora general-bojnika Velibora Kikereca, ali i predmeti hrvatskih branitelja koji su neposredno sudjelovali u ratnim opasnostima, u borbama u okviru Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar, kao i na bojištima širom Republike Hrvatske.

Posjetitelji tako na tom mjestu mogu razgledati predmete s početka raspada Jugoslavije i stvaranja Republike Hrvatske, predmete nikad odigrane utakmice Dinamo – Crvena zvezda, različite dokumente nadzora KOS-a nad Hrvatskom, razvoj odora policije, prijelazno razdoblje od ZNG-a prema OSRH, razvoj odora OSRH, rijetke primjerke prikrivnih odora, oznake gardijskih brigada i postrojbi za posebne namjene, zbirku beretki s oznakama pojedinih postrojbi te zbirku oznaka pripadnosti. Domicilno područje najemotivniji je dio postava. Sadrži znakovlje, opremu i odore postrojbi koje su proizišle iz Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije, a njegova su posebnost predmeti vezani uz 29. rujna 1991., kad su branitelji Bjelovara oslobodili grad od 265. motorizirane brigade 32. korpusa Jugoslavenske narodne armije. Iz tog se vremena u postavu nalazi zemljovid s planom izvlačenja JNA iz Bjelovara s potpisom zapovjednika 32. korpusa general-potpukovnika Jevrema Cokića i zapovjednika 265. motorizirane brigade pukovnika Rajka Kovačevića.

Tekst: Lada Puljizević

Foto: arhiva Stalnog muzejskog postava Domovinskog rata i Lada Puljizević