Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije trenutačno je u svijetu 1,7 milijardi odraslih ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom. Ono što nas posebno zabrinjava jest podatak da u RH 64% odraslih muškaraca i 54% žena ima prekomjernu tjelesnu težinu, a pretili su podjednako i muškarci i žene, 20%. Posebno zabrinjava činjenica da viška kilograma nije pošteđen ni sve veći broj djece

Debljina je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu. Odrasla osoba prosječne težine ima u svom tijelu više od 30 milijardi masnih stanica. Kod debelih osoba taj broj se višestruko povećava (100 do 200 milijardi masnih stanica). U slučaju pretjeranog nagomilavanja masti, koju stare stanice ne mogu pohraniti, mogu nastati i nove masne stanice. Jednom stvorena masna stanica lako se napuni mašću, ali je veliki problem tu mast iz nje eliminirati.

Prekomjerna težina i pretilost najčešće su posljedica većeg unosa energije u obliku hrane (kalorija) nego što je organizam troši. Dakle, primitak energije premašuje izdavanje energije. Na svakih 9,3 kcal. viška energije koja uđe u tijelo, pohrani se u njemu jedan gram masti. Unošenje energije u suvišku odigrava se samo u fazi kad se pretilost razvija, a čovjek koji već ima višak kilograma, ostat će i dalje debeo ako mu je unos energije jednak izdavanju energije. Da bi osoba s viškom kilograma smršavjela izdavanje energije mora biti veće od unosa.

Otprilike polovina energije koju čovjek svakodnevno troši trebala bi ići na mišićni rad, a u fizičkih radnika ovako se troši čak tri četvrtine. Mišićni rad je svakako najvažniji način na koji se u tijelu troši energija sagorijevanjem masti. Čim više mišićnog rada čovjek vrši, njegov dnevni utrošak energije je veći i brže nestaje njegov višak kilograma. Znači da je postupni forsirani napor bitan dio liječenja gojaznosti.

Uz genetsku podlogu, stil života, sjedenje na poslu, sjedenje pred računalom, u automobilu na putu s posla i na posao, pred televizorom kao i prehrambene navike na poslu i u obitelji (jedemo više nego što nam je potrebno), nedovoljnu fizičku aktivnost i neke bolesti kao primjerice depresija, neurološki poremećaji, uzimanje lijekova tipa kortikosteroida i antidepresiva također mogu dovesti do povećanja tjelesne težine. Prema statističkim podacima fizički je neaktivno 83% muškaraca i 95% žena, a to je u konačnici i rezultat prekomjerne težine građana Hrvatske.

Pretilost u svijetu
Procjenjuje se da je u svijetu 1,7 milijardi odraslih s prekomjernom tjelesnom težinom, 30 milijuna je ozbiljno debelo, a svake godine umire 2,5 milijuna ljudi od posljedica prekomjerne tjelesne težine. U Americi je svaka četvrta osoba pretila, a tri od pet osoba imaju prekomjernu tjelesnu težinu.

Pretilost u Europi
U Europi je oko 50% muškaraca i 35% žena s povećanom tjelesnom težinom. Od posljedica pretilosti umire svake godine 320 000 ljudi. Svaki drugi Nijemac predstavlja ugroženu grupaciju, a Britanci prednjače. U zadnjih 20 godina pretilost je u Britaniji porasla za 21%. Najveći uzročnici ovakvog stanja su nedovoljna fizička aktivnost i nepravilna prehrana.

Gdje smo mi?
Ukratko mi smo na neslavnom petom mjestu u Europi. Ispred nas su samo Britanija, Turska, Grčka i Malta. Između obrađenih 194 zemlje svijeta mi smo na 71. mjestu. Većina radno aktivnih obavlja lake poslove, a samo 17% muškaraca i 4% žena u slobodno vrijeme bavi se nekom aktivnošću. Polovica od dva milijuna Hrvata ima prekomjernu tjelesnu težinu, a najviše debelih živi u Zagrebu. U Zagrebu 60% osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu, a 12% učenika zagrebačkih osnovnih škola je preteško, dok je 4% pretilo. U Hrvatskoj nema pothranjenih, ali je evidentan specifični kvalitativni prehrambeni deficit i kvalitativni deficit vitamina i minerala.
Iako podaci više međunarodnih studija pokazuju da sljedbenici mediteranske prehrane imaju 9% nižu stopu mortaliteta (smrtnosti), 6% nižu učestalost karcinoma, 9% manju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti i 13% nižu učestalost Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, u našem priobalju sve je manje mediteranske prehrane i sve je više pretilih. Ribu i maslinovo ulje zamjenjuju crveno meso, industrijski pripremljena hrana i velik unos masnoća.

Prekomjerna težina i pretilost najčešće su posljedica većeg unosa energije u obliku hrane (kalorija) nego što je organizam troši
Kako odrediti stupanj pretilosti? Najraširenija metoda određivanja stupnja debljine jest indeks tjelesne mase BMI (Body Mass Indeks). Izmjeri se tjelesna težina u kilogramima i visina u metrima na kvadrat pa se tjelesna težina podijeli s visinom.

Indeks tjelesne mase BMI= T/V?
Ako je BMI manji od 20, osoba je premršava.
BMI 20 – 25 normalna tjelesna težina
BMI 25 – 30 višak kilograma
BMI 30 – 40 drugi stupanj pretilosti
BMI iznad 40 – treći stupanj pretilosti
Osim indeksa tjelesne mase, određuje se i obujam struka pri opuštenom trbuhu. Za muškarce rizičnim se drži struk deblji od 94 cm, a za žene iznad 80 cm. Obujam struka veći od 88 u žena i iznad 100 u muškaraca znak je abdominalne debljine.
Raspored masnog tkiva na trbuhu i kukovima procjenjuje se tako da se podijeli omjer struka s omjerom kukova na najširem mjestu. Rizik od zdravstvenih problema i obolijevanja od srčanih bolesti naglo se povećava u žena u kojih je taj odnos iznad 0,85, a u muškaraca ako odnos prelazi 0,95.

Liječenje pretilosti
Zdravstveno prihvatljiva dijeta treba postići da kalorijski unos bude manji od izdane energije, da prehrambena vrijednost namirnica osigura normalno funkcioniranje organizma i da gubitak kilograma bude postupan. Plan prehrane i tjelesnih aktivnosti treba uskladiti sa životnom dobi, kondicijom i zdravstvenim stanjem osobe koja se liječi. Općenito ukupan dnevni unos trebao bi sadržavati 55-60% ugljikohidrata, 10-20% bjelančevina, masti do 30% (od toga najviše 10% u obliku zasićenih masnoća).

U nas je još rasprostranjeno shvaćanje, koje nosimo iz djetinjstva, da je zdravo tri puta dnevno jesti i da svaki obrok treba biti zasitan. Naprotiv, hranu bi trebalo uzimati tijekom dana u pravilnim razmacima sa što više malih obroka, koji će uključivati više sirovog voća i povrća (i jedna jabuka je jedan obrok). Osobe koje se slabo ili uopće ne bave fizičkom aktivnošću, a posao uglavnom obavljaju sjedeći, trebale bi uzimati što je moguće manje visokokaloričnih namirnica.

Kombinacija dijete sa smanjenim unosom kalorija i povećane tjelesne aktivnosti u svakom slučaju dovodi do većeg smanjenja tjelesne težine nego svaka od njih pojedinačno.

Osobito je važno izvoditi kombinaciju vježbi. Za muškarce bi dobra bila kombinacija vožnje na biciklu ujutro, do oko pola sata i pravilnog izvođenja svih vrsta trbušnjaka (s tim da je lumbalni dio uvijek na podlozi kako se ne bi opteretila kralješnica) ili više puta ponavljano (15-20) dizanje lakših utega (oko 40% od maksimalne težine koju osoba može podići). Za oba spola dobro je brzo hodanje i plivanje samo ili s perajama za jačanje kralješnice. Vježbe u početku trebaju biti lakše i kraće s postupno svakodnevnim povećanjem intenziteta. Pretile osobe trebale bi izbjegavati trčanje kako ne bi preopteretile zglobove.

Za organizam je prihvatljiv tjedni gubitak od pola do jednog kilograma, a svaka drastičnija dijeta mogla bi imati određene posljedice za zdravlje (vraćanje na prijašnju težinu nakon dijete, oslabljen imunitet, umor, psihički problemi).

Smanjivanje tjelesne težine zahtijeva veliki trud, disciplinu i odricanje i to dugoročno da bi se postignuto smanjenje težine i održalo. Dobrobit, međutim koju čovjek na ovaj način čini ponajprije svom psihičkom i fizičkom zdravlju, ali i zadovoljstvo kad pogleda svoj lik u ogledalu, vrijedni su uloženog truda i vremena.

Mirjana ŽUROVEC GRUBIŠIĆ