Nakon desetljeća skromnog ulaganja u razvoj novih borbenih oklopnih vozila, prije svega tenkova i borbenih vozila pješaštva, situacija na Starom Kontinentu drastično se mijenja

Od raspada SSSR-a 1991. godine niti jedna europska članica NATO saveza nije razvila novi glavni borbeni tenk. Iznimka je jedino Turska, koja još uvijek, uz broje poteškoće, pokušava dovršiti razvoj Altaya. Osim njemačke obrambene industrije i njezinih borbenih oklopnih vozila Puma i Lynx, ostali su ili razvijali borbena vozila na kotačima ili ništa. Finska tvrtka Patria razvila je Armored Modular Vehicle ili AMV. Njemački konzorcij razvio je vozilo Boxer, a švicarski MOWAG Piranhu V. Talijanski Iveco i OTO Melara (danas Leonardo) zajedno su razvili Centauro II i Frecciu. Francuski Nexter Systems razvio je VBCI (Véhicule Blindé de Combat d’Infanterie). Austrijski Steyr-Daimler-Puch Spezialfahrzeuge razvio je vozilo Pandur II. Sve do jednog, to su borbena oklopna vozila na kotačima.

Isključivo za izvoz, njemački Krauss-Maffei Wegmann nastavio je razvijati tenk Leopard 2 pa su trenutačno došli do inačice A7+. Daljnji je korak u razvoju Leoparda 2 njemačke vojske ugradnja Trophyja, aktivnog sustava obrane od protutenkovskih projektila koji proizvodi izraelski Rafael. Ministarstvo obrane Izraela objavilo je 2. studenog 2021. da je njemačka tvrtka Krauss-Maffei-Wegmann, uz tehničku pomoć Rafaela i financiranje Ministarstva obrane Njemačke, provela prvo uspješno testiranje Trophyja na Leopardu 2A6 njemačke vojske. Precizni podaci o samom testiranju nisu objavljeni, osim da je uspješno uništeno 90 posto projektila te da je sustav uspio otkriti i precizno odrediti poziciju s koje su lansirani. Otprije su poznati planovi njemačke vojske da za početak sustavom Trophy opremi 17 tenkova i tako dobije satniju koja će služiti za realnije testiranje sustava u borbenim uvjetima.

Britanski priključak

Njemačka tvrtka Krauss-Maffei-Wegmann (KMW) i francuska Nexter Systems prikazale su na izložbi naoružanja i vojne opreme Eurosatory 2018 hibrid tenka E-MBT (European Main Battle Tank) koji se sastojao od tijela, podvozja i pogonskog sustava Leoparda 2 te kupole tenka Leclerc. Prikazani tenk odmah je privukao golemu pažnju, a predstavnici tvrtki tvrdili su da je razvijen u prvom redu za izvoz. Međutim, uskoro se pokazalo da je tenk više poslužio za privlačenje pažnje javnosti, jednako kao što proizvođači automobila na izložbama prikazuju studije budućih vozila koje nikad ne dođu do serijske proizvodnje.

Ozbiljniji je njemačko-francuski projekt Main Ground Combat System (MGCS) pokrenut još 2012. godine. Predviđalo se da će do 2017. biti gotovi koncepti i studije izvedivosti, ali program se oduljio tako da su novi rokovi za izradu demonstratora tehnologije pomaknuti na 2024., a izrada zasad nedefiniranog broja prototipova za razdoblje od 2024. do 2027. godine. Početak serijske proizvodnje pomaknut je na 2028., ali pod uvjetom da se tijekom razvoja ne pojave veći problemi. Ukupni troškovi razvoja MGCS-a ne bi smjeli premašiti milijardu i pol eura.

U međuvremenu su KMW i Nexter Systems formirali 2015. godine konzorcij KMW And Nexter Together (KANT), poslije preimenovan u KMW+Nexter Defense Systems (KNDS). Osim promjene imena, s projektom MGCS donedavno se nije ništa događalo. Razlog je bio nedostatak potpore dviju vlada. Tek su u svibnju 2020. godine KNDS i njemački Rheinmetall dobili ugovor MGCS System Architecture Definition Study – Part 1 (SADS Part 1). Njim je predviđeno da će se u roku od 18 mjeseci izraditi konačna studija koncepata. Riječ je o “konceptima”, a ne o “konceptu” jer je KNDS u međuvremenu postao projekt razvoja ne samo novog tenka već i borbenog besposadnog kopnenog vozila kao i borbene i izvidničke besposadne letjelice.

Dosad je projekt MGCS bio isključivo njemačko-francuski s podjelom troškova 50 : 50. No u siječnju 2021. objavljeno je da je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva počelo pregovore o uključenju. Za početak, kao promatrač s mogućnošću naknadnog uključivanja. Britanski interes za MGCS prije svega proizlazi iz potrebe za skorom zamjenom tenkova Challenger 2. Postoje i druge zemlje koje su pokazale interes za uključenje u MGCS. Tu je Italija, koja bi zamijenila tenkove C1 Ariete; Španjolska, koja razmišlja o zamjeni za Leoparde 2; te Poljska. Priča vezana uz potonju zemlju ipak je posebna.

Amerikanci bi u Europu

Ministarstvo obrane Poljske objavilo je 14. srpnja 2021. potvrdu o narudžbi 250 tenkova M1A2 Abrams SEPv3. Kao neposredan razlog kupnje navedena je potreba za zadržavanjem tehničke nadmoći nad ruskim tenkom T-14 Armata koji, doduše, još nije ušao u serijsku proizvodnju, ali prototipovi prolaze testiranja u ruskoj vojsci. Poljske oklopne snage već su opremljene sa 142 Leoparda 2A4 i 105 Leoparda 2A5. U tijeku je modernizacija Leoparda 2A4 na standard Leopard 2PL, koju zajednički provode Rheinmetall i Polska Grupa Zbrojeniowa (PGZ). Zbog toga će 250 Abramsa prije svega poslužiti za zamjenu zastarjelih T-72, kojih je trenutačno u uporabi oko 380.

Iako je Ministarstvo obrane Poljske najavljivalo da će prvi primjerci Abramsa biti isporučeni već 2022., Phebe Novakovic, izvršna direktorica General Dynamicsa, izjavila je 27. listopada 2021. da će prve isporuke početi za najmanje dvije godine, što znači 2023. ili početkom 2024. No ono još zanimljivije u toj izjavi potvrda je da su interes za Abrams pokazale još neke članice NATO-a: Češka, Danska, Rumunjska i Španjolska, kao i Švicarska te neimenovani bliskoistočni kupci.

Spominjanje Češke i Rumunjske nije posebno iznenađenje. Češka kopnena vojska opremljena je tenkovima T-72, tek je 30 primjeraka u poboljšanom standardu T-72M4 CZ. No, i takvi se u borbi ne bi mogli nositi s modernijim tenkovima kao što je T-14, ali i T-90. Rumunjske oklopne snage opremljene su tenkovima T-55 i domaćim izvedenicama TR-580 i TR-85. Ti tenkovi ne samo da su starijeg koncepta (glavno im je naoružanje top od 100 mm) već je njihovo održavanje zbog godina postalo preskupo. U smjeru nagađanja o vrlo brzoj odluci Češke o kupnji Abramsa, ide i vijest da je Ministarstvo obrane 5. studenog 2021. obustavilo program nabave novog borbenog vozila pješaštva. Naime, uobičajeno je da se prvo kupe tenkovi pa je lako moguće da je odluka o kupnji Abramsa (iako još neobjavljena) prouzročila otkazivanje kupnje BVP-a. U najuži izbor za novi češki BVP ušli su CV90 Mk IV tvrtke BAE Systems Hägglunds, ASCOD 42 tvrtke General Dynamics European Land Systems i Lynx KF41 tvrtke Rheinmetall.

Znatno je veće iznenađenje spominjanje Danske, Španjolske i Švicarske. Danska kopnena vojska opremljena je Leopardima 2A7 DK koji ulaze u skupinu deset najmodernijih tenkova na svijetu. Španjolska je licencijski proizvodila tenkove Leopard 2E (otprilike razina izvedenice A6) te ih ima čak 219. Švicarska, doduše, ima nešto stariju izvedenicu Leopard 2A4, koju je licencijski proizvodila kao Pz 87. Na standard Pz 87 WE modernizirana su 134 tenka, dok su preostali povučeni u pričuvu. Ukratko, ili je dio dosadašnjih korisnika Leoparda 2 zaključio kako njihovi tenkovi ubrzano zastarijevaju te je odlučeno naći zamjenu, ili u General Dynamicsu možda preuveličavaju njihov interes.

Najšira je njemačka ponuda

Njemački razvoj i proizvodnja borbenih oklopnih vozila gotovo su u cijelosti usredotočeni na izvoz. Svi planovi razvoja trenutačno su isključivo vezani uz projekt MGCS. Ako zbog tehničkih ili, vjerojatnije, financijskih problema i državnih ušteda MGCS bude otkazan, Ministarstvo obrane Njemačke u kratkom će vremenu morati pokrenuti program zamjene. Ne bi to bio prvi takav slučaj. Sjedinjene Američke Države i tadašnja Zapadna Njemačka zajedno su 1960-ih razvijale projekt revolucionarno novog tenka. Američka oznaka bila je MBT 70, a njemačka Kpz 70. Na kraju se projekt pokazao preambicioznim i preskupim te je početkom 1970. otkazan. Međutim, njemačka vojska trebala je hitnu zamjenu za zastarjele tenkove M48 Patton. Problem je donekle riješen brzim razvojem poboljšanih inačica tenkova Leopard 1, da bi već 1979. počelo uvođenje u operativnu uporabu prvih Leoparda 2.

KMW danas proizvodi tenkove Leopard 2 isključivo za izvoz – najnoviji je kupac Mađarska, koja će nabaviti nova 44 vozila u inačici 2A7+, a već je stiglo 12 rabljenih, ali remontiranih u inačici A4 (opširnije v. u tekstu Potpuna modernizacija Mađarskih obrambenih snaga, HV br. 645). Iako je Leopard konstantno poboljšavan, razina oklopne zaštite i paljbena moć došle su do krajnjih granica razvojnih mogućnosti. Masa inačice A7+ prelazi 67 tona te bi svako postavljanje dodatnog oklopa premašilo sve moguće gabarite. Zbog toga je njemačka vojska na svoje Leoparde 2 odlučila staviti izraelski aktivni sustav obrane od protutenkovskih projektila Trophy. U tu svrhu, 11. studenog 2021. objavljeno je da će KMW, Rafael Advanced Defense Systems i General Dynamics European Land Systems osnovati zajedničku tvrtku EuroTrophy, koja će proizvoditi Trophy za Europu i biti locirana u Njemačkoj.

Budući da prva borbena vozila razvijena unutar programa MGCS stižu u postrojbe početkom idućeg desetljeća, Ministarstvo obrane Njemačke odlučilo je modernizirati borbena vozila pješaštva Puma. Dosad ih je 40 modernizirano na standard S1 kako bi se 2023. uključila u NATO-ove Snage vrlo visoke razine spremnosti (Very High Readiness Joint Task Force – VJTF). Konzorcij PSM GmbH, u kojem Rheinmetall i Krauss-Maffei Wegmann imaju po 50 % vlasništva, dobio je ugovor vrijedan 1,04 milijarde eura za modernizaciju još 154 Pume na standard S1. Prioritet modernizacije ugradnja je protuoklopnog sustava MELLS, čiji su najvažniji dio protuoklopni vođeni projektili Spike LR Dual izraelskog Rafaela. Ministarstvo obrane Njemačke već je najavilo da će pri kraju te modernizacije (zadnja vozila trebala bi biti isporučena 2029.), naručiti jednak proces i za preostale Pume.

Rheinmetall Vehicle Systems proizvodi i borbeno vozilo pješaštva Lynx, no isključivo za izvoz. Jedna je od njegovih značajki prilagođavanje potrebama naručitelja zbog toga što nije razvijen za unaprijed poznatog kupca. Tako izvedenica Lynx KF31 ima najveću masu od 38 tona, a Lynx KF41 može dosegnuti čak 50 tona. Potencijalni kupci, ovisno o masi vozila i svojim potrebama, mogu birati između dizelskih motora snage od 555 do 850 kW (744 do 1140 KS). Prvi kupac Lynxa KF41 postala je Mađarska. U rujnu 2020. ugovorila je kupnju 218 vozila, a vrijednost posla premašuje dvije milijarde eura. Za početak će Rheinmetall isporučiti 46 vozila Lynx i devet inženjerijskih vozila Buffalo, nakon čega će se u Mađarskoj pokrenuti licencijska proizvodnja dodatna 172 Lynxa.

Australija je vjerojatni sljedeći kupac. Ministarstvo obrane Australije je 2019. unutar programa LAND 400 Phase 3 najuži izbor svelo na Lynx KF41 i korejski K21. U tijeku su testiranja prototipova, a konačna odluka najavljena je za 2022. godinu. Kako je Češka u međuvremenu odustala od nabave novih borbenih vozila pješaštva, kao potencijalni kupac Lynxa spominje se Ministarstvo obrane SAD-a unutar nekadašnjeg programa Next-Generation Combat Vehicle (NGCV), koji je u međuvremenu preimenovan u Optionally Manned Fighting Vehicle (OMFV). U oba slučaja tražila se zamjena za Bradley. Rheinmetall na službenim internetskim stranicama više ne spominje mogućnost prodaje Kataru.

Netko se vraća, a netko…

Ministarstvo obrane Italije u kolovozu 2021. objavilo je Višegodišnji programski dokument 2021. – 2023. Na više od 250 stranica spominju se programi razvoja novih oružnih sustava, a jedan je od njih i Borbeni sustav pješaštva (Sistema di combattimento per la fanteria), kojim bi se zamijenilo borbeno vozilo pješaštva Dardo. Najkraće rečeno, program vrijedan oko dvije milijarde eura predviđa razvoj cijele obitelji oklopnih vozila na kotačima, počevši od borbenog vozila pješaštva, vozila naoružanog minobacačem od 120 mm, vozila s protuzračnim sustavom (vjerojatno raketnim), preko izvidničkog, inženjerijskog, zapovjednog i sanitetskog vozila, sve do vozila za prijevoz streljiva. U dokumentu se ne spominje razvoj novog tenka koji bi zamijenio C1 Ariete, što bi moglo značiti da je odluka o uključenju u program Main Ground Combat System već donesena te samo čeka objavu. Trenutačno je program Sistema di combattimento per la fanteria u fazi razrade projekta i izrada studija izvedivosti. Izrada prvih prototipova planirana je za 2027., a početak isporuka serijskih primjeraka za 2035. godinu.

Dok se većina europskih vojski vraća na gusjenice, Španjolska je odlučila uložiti 2,1 milijardu eura u kupnju borbenih oklopnih vozila na kotačima. Za taj iznos bit će kupljeno 348 vozila Dragón VCR 8×8, a isporučitelj je General Dynamics European Land Systems. Iako nosi ime američke središnjice, ta se tvrtka nalazi u Španjolskoj, a narudžba Dragóna osigurat će 1300 izravnih radnih mjesta i još barem toliko neizravnih u idućih osam godina. U slučaju ugovora o isporukama stranim kupcima, to će se razdoblje produljiti. Navedeno vrijedi i ako Ministarstvo obrane Španjolske naruči dodatna vozila, npr. u sanitetskoj ili zapovjednoj izvedenici.

Otvaraju se zanimljive mogućnosti

Isporuka prvog Dragóna VCR planirana je za 2022., a zadnjeg za 2029. godinu. Pokrata VCR znači Vehiculos de Combate sobre Ruedas, tj. borbeno vozilo na kotačima. Kao osnova za razvoj Dragóna uzeta je Piranha V. Od 348 naručenih, 240 vozila bit će isporučeno s kupolom naoružanom topom kalibra 30 mm, dok će preostalih 108 biti isporučeno kao osnovno vozilo. Međutim, bit će prilagodljivo za ugradnju protuoklopnih ili protuzračnih vođenih raketnih sustava.

Odabir kupole kasni zato što se izraelski Rafael žalio na odabir modela Guardian 30 španjolske tvrtke Escribano. Iako neki izvori spominju kupolu s posadom, službene stranice Escribana ipak pokazuju da je riječ o daljinski upravljivoj kupoli prilagođenoj za ugradnju topova kalibra 30 i 40 mm. Bude li izraelska žalba odbijena, Dragóni će biti naoružani kupolom s automatskim topom Mk44 Bushmaster II Stretch kalibra 30 mm. Iako Escribano navodi da se kupola Guardian 30 može opremiti jednim dvostrukim lanserom za protuoklopne vođene projektile, ta se opcija (zasad) ne spominje za Dragóne.

Spomenuli smo da je Španjolska jedna od zemalja koje s General Dynamicsom pregovaraju o kupnji tenkova Abrams. Tvrtka General Dynamics European Land Systems nekad se zvala Santa Bárbara Sistemas i za španjolsku je vojsku licencijski proizvela 219 tenkova Leopard 2E (razina inačice A6). Osim toga, Španjolska je izravno od Njemačke kupila i 108 starijih tenkova Leopard 2A4. Zbog toga se donedavno smatralo da španjolska vojska ne treba nove tenkove. Međutim, kako se čini, u tamošnjem Glavnom stožeru i Ministarstvu obrane zaključili su da tenkovi Leopard 2 zastarijevaju te da ih treba početi zamjenjivati. Ipak, to se prije svega odnosi na Leoparde 2A4. Iako je Španjolska zainteresirana za uključivanje u projekt Main Ground Combat System, činjenica je da je on na samom početku te da će možda proći i dva desetljeća dok njegovi prvi tenkovi ne postanu operativni. Kako Španjolska na svojem teritoriju ima i proizvodne pogone tvrtke General Dynamics, otvaraju joj se zanimljive mogućnosti. Naime, naruče li neke europske zemlje dostatan broj Abramsa, možda SAD odluči pokrenuti proizvodnju baš u Španjolskoj, što bi značilo još stotine novih radnih mjesta. Doduše, vjerojatno bi se rad više odnosio na završno sastavljanje gotovih komponenti koje bi dolazile iz SAD-a. Pritom bi španjolska narudžba Abramsa znatno povećala vjerojatnost da se General Dynamics odluči za takvo rješenje.

Usklađivanje s avionom

Potpuno u skladu s trendovima s početka ovog stoljeća, i Francuska je počela razvoj velikog broja borbenih vozila na kotačima. Prvo je bilo spomenuto borbeno vozilo pješaštva na kotačima VBCI. Taj je sustav prije svega prilagođen za što lakši strateški transport pa je dimenzijama i masom optimiziran za transportne avione Airbus A400M. Pritom je najvažnija značajka vozila visina kako bi stalo u transportni prostor tog aviona. Osnovna je masa VBCI-ja 19 tona. No, kako mu je nosivost 13 tona, u pravilu služi za postavljanje dodatnog oklopa. Tako je borbena masa VBCI-ja u izvedenici borbenog vozila 28,5 tona. Za razliku od sveopćeg trenda naoružavanja borbenih vozila na kotačima besposadnim kupolama, VBCI je naoružan kupolom DRAGAR s jednim članom. Glavno je naoružanje top Giat 811 kalibra 25 mm. Specifičnost je kupole DRAGAR nedostatak protuoklopnih vođenih projektila. Sve je to posljedica činjenice da se VBCI prije svega razvijao za uporabu u misijama i operacijama izvan Francuske. Dosad je uporabljen u Afganistanu, Libanonu, Maliju i Srednjoafričkoj Republici. Nexter zasad još uvijek čeka prve strane narudžbe.

Trenutačno je najveći program razvoja novih borbenih vozila SCORPION. Aktivan je još od prosinca 2014., kad je Ministarstvo obrane Francuske s konzorcijem kompanija Engins Blindés Multi-Rôles (EBMR), koji čini Nexter, Arquus i Thales, potpisalo ugovor vrijedan 752 milijuna eura za razvoj dvaju borbenih vozila na kotačima. Prvi je Griffon, a drugi Jaguar. Griffon je Véhicule Blindé MultiRole (VBM), u prijevodu višenamjensko oklopno vozilo. Razvijen je kao zamjena za oklopne transportere 4×4 i 6×6 VAB. Unutarnja mu je zapremnina dvostruko veća od VAB-a, imat će pogon u obliku 8-litarskog motora Volvo/RTD snage 298 kW i masu 25 tona. Naoružanje se sastoji od daljinski upravljane paljbene stanice sa strojnicom kalibra 12,7 mm (postoji mogućnost ugradnje strojnice od 7,62 mm ili bacača granata od 40 mm). Ministarstvo obrane Francuske naručilo je u travnju 2017. godine 319 Griffona, a u rujnu 2020. narudžba je povećana za još 271 vozilo. EBMR je do rujna 2021. isporučio oko 300 Griffona, većinom u osnovnoj izvedenici Véhicules Transport de Troupes (VTT), te manji broj u izvedenici zapovjednog vozila Engin poste de commandement (EPC). EBMR će do 2030. isporučiti 1872 Griffona, naravno, pod uvjetom da ne dođu nove francuske ili strane narudžbe. Proizvodna cijena Griffona i Jaguara za francusku vojsku iznosi milijun dolara po vozilu.

Gdje su prvi primjerci?

Jaguar je Engin Blindé de Reconnaissance et de Combat (EBRC), tj. oklopno borbeno i izvidničko vozilo. Projektiran je kako bi zamijenio širok raspon borbenih vozila na kotačima francuske vojske. Prije svega, to su oklopna vozila AMX 10 RC i ERC 90 Sagaie, te Mephisto – protuoklopna inačica VAB-a s protuoklopnim vođenim projektilima Hot. Konfiguracija Jaguara klasična je, s vozačem sprijeda u sredini te još dva člana u kupoli – ciljačem i zapovjednikom. Jaguar je naoružan topom kalibra 40 mm i dvama lanserima protuoklopnih projektila MBDA MMP (Missile Moyenne Portée), kao i daljinski upravljanom paljbenom stanicom sa strojnicom 7,62 mm. Oklopna je zaštita kao i kod Griffona, odnosno STANAG 4569 razina 4. To znači otpornost na streljivo 14,5 mm x114 AP, krhotine topničkih granata 155 mm na 30 metara od eksplozije i mine s do 10 kg TNT-a. Masa vozila je 25 tona. Jaguar je još uvijek u razvoju, a bilo je najavljeno da će prvih 20 predserijskih primjeraka francuska vojska dobiti do kraja 2021. godine. Do objave ovog teksta to se još nije dogodilo premda je nužno da ih vojnici preuzmu što prije kako bi tijekom 2022., prema planu, bila obavljena testiranja u uvjetima terenske vožnje i djelovanja iz svega naoružanja. Budu li testiranja uspješno provedena, krajem 2022. ili početkom 2023. počet će isporuka serijskih primjeraka. EBMR planira do 2025. isporučiti prvih 150 Jaguara.

Francuska je, uz Njemačku, nositelj projekta MGCS. Međutim, kako se ulazak prvih tenkova koji će biti razvijeni unutar njega očekuje tek za deset godina, francuska vojska morala je pokrenuti program modernizacije tenkova Leclerc na standard XLR. Nexter je u lipnju 2021. potpisao ugovor za početak modernizacije prvih 50 primjeraka. Početak rada na tenkovima planiran je za svibanj 2022. Nakon što se provedu testiranja prvih primjeraka te uklone mogući nedostaci, Nexter će dobiti ugovor za modernizaciju još 150 tenkova. Zadnji Leclerc XLR trebao bi biti isporučen 2028. godine. Modernizacija će obuhvatiti ugradnju suvremenijeg taktičkog radija Contact s povećanom otpornošću na ometanje i većim kapacitetom prijenosa digitalnih podataka, nove opreme za noćno gledanje te sustava SICS za upravljanje borbom. Leclerc XLR dobit će još sustav za dijagnostiku i integriranu navigaciju s inercijskim i GPS sustavom. Posebna pažnja posvećena je povećanju razine zaštite te će biti ugrađen sustav za ometanje daljinski aktiviranih improviziranih eksplozivnih naprava BARAGE (Brouilleur Actif et Réactif avec Goniométrie) te novi NBKO sustav. Na krov kupole dolazi nova daljinski upravljana paljbena stanica T2 sa strojnicom 7,62 mm. Sve će to povećati masu tenka na i dalje prilično malih 57 tona. Bit će zadržan top CN 120-26 kalibra 120 mm i duljine cijevi 52 kalibra, ali uz poboljšanje sustava za upravljanje paljbom. Pogonski sklop ostaje jednak.

Nervoza u tvrtki

U britanskoj javnosti donedavno se vodio veliki “sukob” između zagovornika otpisa tenkova te onih koji su za njihovu modernizaciju (opsežnije o tome u tekstu Challenger 2 – nova šansa?, HV br. 617). Okončan je pobjedom zagovornika pa je 7. svibnja 2021. tvrtka Rheinmetall BAE Systems Land (RBSL), konzorcij dviju moćnih tvrtki, britanske i njemačke, dobila ugovor vrijedan 800 milijuna funti za modernizaciju 148 Challengera 2 na standard Challenger 3. Pogonski sklop i oklop neće se dirati, ali će umjesto starog topa s užlijebljenom cijevi L30A1 biti ugrađen znatno bolji njemački top L55A1 s glatkom cijevi. Bit će ugrađen i znatno napredniji sustav za usmjeravanje paljbe te digitalni radiouređaji. Zanimljivo je da se RBSL obvezao da će svih 148 vozila Challenger 3 isporučiti do kraja 2027. godine.

Počela je i serijska proizvodnja prvih od 528 britanskih oklopnih borbenih vozila na kotačima Boxer 8×8. Ugovor o kupnji potpisan je u studenom 2019. i vrijedan je 2,3 milijarde funti. Program razvoja nove obitelji borbenih oklopnih vozila na gusjenicama Ajax (vrijedan 5,5 milijardi funti) još uvijek je u velikoj krizi. Ugovor za razvoj dobila je tvrtka General Dynamics UK, no najveći dio poslova obavlja se u španjolskoj podružnici. GDELS je nedavno objavio da je već dovršio pola tijela od naručenih 589 vozila (245 Ajax, 93 Ares, 112 Athena, 50 Apollo, 38 Atlas i 51 Argus). Osim toga, do 1. rujna 2021. isporučeno je Ministarstvu obrane Ujedinjenog Kraljevstva 20 % naručenih vozila. U završnoj je fazi sklapanja 30 vozila u pogonima General Dynamicsa UK u Merthyr Tydfildu u Walesu. Zbog stupnja dovršenosti posla ne iznenađuje što na General Dynamics loše djeluju sve češće kritike u britanskim javnim glasilima, pa čak i pozivi da se projekt otkaže. Najveći su problemi prekomjerna buka i snažne vibracije, koji štete zdravlju posade. General Dynamics UK ističe da tijekom testiranja prototipova i tvorničkih testiranja prvih serijskih primjeraka ni Ministarstvo obrane UK ni vojska nisu spominjali te probleme.

Projekt pod povećalom

Međutim, državni tajnik za obrambene nabave Jeremy Quin najavio je 16. prosinca da će slučaj Ajax biti stavljen pod pravno povećalo. To se neće odnositi samo na konkretan slučaj buke i vibracija nego i na sve “procesne i kulturalne nedostatke”, što god potonje značilo. Kako bi smanjio kritike, General Dynamics naknadno je odlučio da će dio proizvodnje iz pogona General Dynamics European Land Systems u španjolskoj Trubiji prebaciti u pogone u Walesu. Tako će u Trubiji izraditi 100 vozila, dok će preostalih 489 Ajaxa biti dovršeno i testirano (assembly, integration and testing – AIT) u Merthyr Tydfildu. Na taj će se način ne samo sačuvati dosadašnjih 350 radnih mjesta već otvoriti i nekoliko desetaka novih.

Usto, kupolu za izvidničku izvedenicu isporučuje Lockheed Martin UK. Većina komponenti za kupolu, uključujući top CT40 kalibra 40 mm (proizvod tvrtke CTA International sa sjedištem u Bourgesu u Francuskoj), dolazi izvan Ujedinjenog Kraljevstva. Zbog toga će projekt izrade čak 589 vozila otvoriti niti 1500 radnih mjesta na Otoku. Mnogi komentatori pozivaju stoga na obustavu programa, uspoređujući ga, među ostalim, i s katastrofalnim projektom mornaričkog patrolnog aviona Nimrod MRA4 na koji je potrošeno 3,8 milijardi funti, a niti jedna letjelica nikad nije postala operativna.

Bez obzira na različite probleme s manje-više gotovim projektima ili razvojima koji traju (pre)dugo, ostaje činjenica da se nakon desetljeća vrlo slabog investiranja u razvoj novih borbenih oklopnih vozila, prije svega na gusjenicama, situacija u zapadnoj i srednjoj Europi uvelike mijenja. Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Ujedinjeno Kraljevstvo najavljuju mogućnost nabave više od 3200 teških oklopnih vozila u idućih 15 godina. Ako se najave ostvare, ukupna vrijednost premašit će 11,5 milijardi eura.

Tekst: Mario GALIĆ