Svemir je veliki izazov za čovječanstvo. Uz tradicionalne igrače, SAD i Rusiju, stasaju i novi kao što su Kina i Indija. Europa je zajedničkim naporima razvila nekoliko važnih programa, a planovi za budućnost su još ambiciozniji

Europski svemirski napori su u najvećem dijelu okrenuti civilnom i znanstvenom sektoru ali se ne može zanijekati važan sigurnosni aspket razvijanja raznih svemirskih programa. Svejedno je li riječ o programima koji su okrenuti izravno zemlji ili su razni istraživački projekti udaljenih planeta Sunčevog sustava.
Europska svemirska industrija je ključni igrač na svjetskom komercijalnom tržištu u proizvodnji satelita, uslugama lansiranja te upravljanjem satelita. Podupiranje konkurentske industrije (uključujući proizvođače, usluge servisiranja i upravljanja) zahtijeva nove razvoje i tehnologije. Međunarodna suradnja europskih država bila je od velike važnosti u osvajanju te pozicije. Svemirske aplikacije donose važne pogodnosti građanstvu (npr. satelitska radionavigacija, komunikacija putem satelita, promatranje zemlje u svrhu praćenja prirodnih nepogoda ili humanitarne pomoći). Niz godina je EU bila uključena na tom polju, preko svojih istraživačkih programa, ali njezina je uloga tek nedavno pojačana. Odgovornost za svemirsku politiku i aplikacije prebačena je s opće istraživačke uprave na onu za poduzetništvo i industriju. Odluke odražavaju nastojanja Komisije da gleda preko čisto istraživačkog aspekta svemirske politike te prepoznavanje sektora i njegove strateške vrijednosti za europsku industriju u cjelini. Sektor nudi glavne sporazume za razvoj međunarodnih sporazuma.

Na konferenciji u Bruxellesu pod nazivom “Pobjeda preko kooperacije : raspodjela pogodnosti koje pruža svemir”, više od 40 nacija i oko 20 međunarodnih organizacija zajedno su raspravljale o međunarodnoj suradnji u svemirskim projektima. Konferencija je osigurala forum između onih zemalja sposobnih za davanje svemirske tehnologije (strana ponude), te onih koje su ih voljne primjenjivati (strana potražnje). Kao odgovor na poziv, Europska komisija je reagirala na uočenu potrebu za iniciranjem platforme za dijalog između dviju strana. Na konferenciji je osnovan forum za sudionike u poslovima koji obihvaćaju uporabu svemira u cilju razmjene gledišta u međunarodnoj suradnji i za rasprave oko modela povećanja suradnje na svim poljima koja se odnose na svemir.  Konferencija je zauzela mjesto unutar događaja “Tjedan Zemlje i Svemira” koji je sponzorirala EU-ESA (Europska unija i Europska svemirska agencija) i obuhvaća devet dana priredbi i izložbi za građanstvo, a osobito su atraktivne one o svemirskim aktivnostima. Konferencija je nastavak trećeg skupa o promatranju Zemlje koji je bio 16. veljače 2004. Više od 50 zemalja i 30 međunarodnih organizacija posjetili su Bruxelles kako bi razmijenili poglede na politiku prema promatranju Zemlje te međunarodnoj suradnji u svemiru.

Široka europska suradnja u svemiru i sigurnosti

Komisija je ustrojila skupinu visokorangiranih predstavnika iz država članica koji će istraživati pitanja svemira i sigurnosti (skupina SPASEC). Ta je skupina eksperata došla do slijedećih glavnih prijedloga :
– u 2005. uspostaviti platformu za konsolidiranje sigurnosnih potreba korisnika podjelom u različite kategorije korisnika
– osiguranje međuoperativnosti između postojećeg svemirskog sustava u Europi, a na poljima promatranja Zemlje i komunikacija
– implementacija novih projekata (npr. nadziranje iz svemira),
– istraživanje svemira kao usluga za građanstvo
– globalno nadziranje okoline i sigurnost (GMES).
GMES inicijativa predstavlja, pojednostavljeno, konkretno nastojanje da se podaci i informacije dostavljaju zajedničkim snagama davatelja usluga i samih korsnika. Tako bi jedni bolje razumjeli druge te se složili kako izraditi informacije o okolini i sigurnosne postupke dostupne ljudima koji ih trebaju. Izazov za GMES predstavlja dobivanje relevantnih informacija te davanje usluga koje su inovativne, cjenovno pristupačne, trajne i jednostavne za korisnika. To će donosiocima odluka omogućiti bolje predviđanje ili upotpunjavanje kriznih situacija koje su pak povezane s upravljanjem kod pitanja okoliša i sigurnosti.
Usluge koje pokriva GMES uključuju :
– sigurnost morskog i priobalnog okoliša (zagađivanje, ekosustavi)
– upravljanje rizičnim čimbenicima s poboljšanim sustavom uzbunjivanja (npr. rano upozoravanje na opasnost od poplava i drugih vrmenskih nepogoda)
– nadzor zagađenja zraka preko implementiranja boljeg sustava za nadziranje kvalitete zraka (od lokalne do kontinentalne razine)
-uporaba zemljišta i stupanj pokrivenosti zemljišta, što je od pomoći u planiranju zemljišta, kvalitete vode te nadziranju resursa
– nadziranje šuma kako bi se potpomogli međunarodni sporazumi (npr. onaj iz Kyota),
– sigurnost hrane i sustavi za rano upozoravanje, čime se poboljšava organizacija za dostavu hrane
– promjene na globalnoj razini, s naglaskom na glavni doprinos od svemirskih promatranja te doprinos ka koordiniranim naporima u okviru međunarodnih ugovora
– pomorska sigurnost (uključujući pomorski transport i nadzor priobalnog područja, te nadziranje kretanja morskih ledenjaka),
– humanitarna pomoć s dostavljanjem novih informacija za donošenje kvalitetnih odluka
– planiranje, kao i podupiranje operacija potpore te rekonstrukcija nakon kriza.

Pozadinske informacije o GMES-u

Globalno nadziranje okoline i sigurnost (GMES) je zajednička inicijativa Europske unije (EU) i Europske svemirske agencije (ESA) slijedeći preporuke savjetovanja od 15. svibnja 2001. a pod geslom “Zajednica bi trebala pridonjeti uspostavi (do 2008.) europskih kapaciteta sposobnih za globalno nadziranje okoline i sigurnost”.
Potpora projektima za istraživanje i razvoj
Trenutačni akcijski plan za GMES temeljen je na određenom broju R&D (istraživanje i razvoj) projekata, koje su poduprle EU i ESA, a koji bi trebali pokazati (pre)operativne usluge od kojih bi zajednica imala koristi. Dostupna sredstva iznose 100 milijuna eura za FP6 (šesti okvirni program) poduprte aktivnosti u vezi sa svemirom (tu se ne ubrajaju ostale povezane R&D aktivnosti negdje drugdje u FP6) i slične poduprte aktivnosti za ESA. Zajednička EU-ESA struktura i GMES programski ured ustvrdili su koordinirano upravljanje takvih akcija okvirno od 2004. do 2006. To uključuje službenike iz raznih savjetodavnih tijela kao i one iz Europske agencije za okoliš, EUMETSAT, te Europske satelitske unije.
Unutar takvog vremenskog okvira implementacija GMES-a ovisi o dostupnosti kvalitetnih novčanih fondova, na obje razine – EU i ESA, a to bi ukupno iznosilo više milijardi eura. Dobitak bi bio višestran ? veća sigurnost, bolja zaštićenost okoliša i europska industrija informativnih usluga koja se može nositi s izazovima svjetskog tržišta svemirskih usluga. Europski standardi za okoliš koji se odnose na proizvodnju najviši su u svijetu. Oni bi se izvrsno uklopili u takve informacije vezane za pitanja zaštite okoliša i nadzora mogućih ugrožavanja.
Svemirski dio “Aeronautike i Svemira”, koji su prioritet dijela FP6, imaju dvije glavne teme i to : GMES, te GMES i satelitske telekomunikacije.

Globalni sustav za promatranje Zemlje (GEOSS)

Na trećem EO (promatranje zemlje) skupu u Bruxellesu, sudionici su potpisali dokument za 10-godišnji implementacijski plan za stvaranje globalnog sustava za promatranje Zemlje (GEOSS).
GMES inicijativa bio bi Europski doprinos za razvoj GEOSS-a. GEO (globalno promatranje Zemlje) je stvoren na prvom EO skupu u Washingtonu, u srpnju 2003., s primarnim ciljem razvoja 10-godišnjeg implementacijskog plana za stvaranje GEOSS-a.
Sustav GEOSS trebao bi se usredotočiti na slijedećih devet ključnih točaka od opće važnosti :
– poboljšanje vremenskih prognoza
– smanjenje ljudskih žrtava i materijalne štete u slučaju nepogoda
– zaštita i nadzor morskih resursa
– razumijevanje, procjena, predviđanje, ublažavanje i adaptiranje klimatskih varijacija i promjena
– potpora stalnosti agrikulture i šumarstva te borba protiv uništavanja zemlje
– razumijevanje učinka faktora okoline na ljudsko zdravlje i kvalitetu življenja
– razvoj kapaciteta za izradu ekoloških prognoza
– zaštita i nadzor vodenih resursa
– nadzor i upravljanje izvorima energije

Korist od izgradnje globalne promatračke mreže je velika. Mogli bismo, s većom preciznošću, znati kakvo će biti zimsko vrijeme te na temelju toga vidjeti sve implikacije na transport, energiju, medicinsko osoblje, poljoprivrednike, obitelji, tvornice, itd. Mogli bismo postići predviđanje vremena s još jednim stupnjem preciznosti više čime bi se moglo znatno uštedjeti na potrošnji energije. Također bi mogli bolje predvidjeti određene oluje i na taj se način bolje pripremiti kada nepogoda udari.
Dobici od još učinkovitijeg nadzora kvalitete zraka mogli bi osigurati informacije u realnom vremenu kao i precizne prognoze za dane unaprijed, a to bi nas moglo potaknuti da ublažimo učinke loše kvalitete zraka putem boljeg javnog prijevoznog sustava i učinkovitije uporabe energije.
Dobici od istraživanja oceana, u kombinaciji s poboljšanim satelitskim promatranjem Zemlje, mogli bi osigurati revolucionarnu preciznost svjetske i regionalne klimatske prognoze, pripremajući nas da npr. predvidimo godišnja sušna razdoblja. Posebni dobici iz nadzora u realnom vremenu i predviđanja kvalitete vode u svakom porječju te pratećim priobalnim područjima mogli bi biti interesantni za poljoprivredu. Tu bi se trenutačnom povratnom vezom moglo precizno dozirati potrebna količina umjetnih gnojiva i pesticida kako bi se osigurao najveći prinos po najmanjoj cijeni, a time bi se pomoglo zdravom ekosustavu i povećala količina ribe te dobitak od priobalnog turizma.
Tehnologija promatranja Zemlje za potrebe afričkih država
Procijenjeno je kako je 300 do 500 milijuna ljudi diljem svijeta svake godine pogođeno malarijom. S umreženim međunarodnim sustavom mogli bismo pokazati gdje bi se slijedeći napad SARS-a ili virusa zapadnog Nila ili malarije mogao dogoditi.
AMESD (afričko praćenje okoline za potrebe održivog razvoja) je afrički odgovor na europsku ponudu za otvaranje programa GMES za zemlje u razvoju. Glavni cilj AMESD programa je pomoć afričkim zemljama kako bi poboljšali upravljanje svojim prirodnim resursima, a uz uporabu visoke tehnologije koja uključuje promatranje Zemlje te uporabu informacija i komunikacija. AMESD bi također mogao pripomoći u definiranju njihovih potreba i identifikaciji potencijalnih primatelja pomoći. Projekt AMESD slijedi projekt PUMA (Meteorološka tranzicija prema Africi) kojim upravljaju 53 afričke države sa četiri regionalna središta koji pak imaju opremu, kadrove i logističku potporu, a sve zbog dobivanja i daljnje uporabe podataka za različite potrebe.

Galileo – europski GPS

Satelitska radionavigacija omogućuje vlasniku primopredajnika da komunicira i u svakom trenutku vrlo precizno odredi svoju poziciju po geografskoj širini, dužini i nadmorskoj visini, primajući signale s određenog broja satelita. Ovaj, stalno dostupni, svemirski “anđeo vodič” revolucionirao je brojna područja ljudskog rada i života kao što su:
– kontrola zračnog prometa
– upravljanje brodovima
– nadzor cestovnog i željezničkog prometa
– žurnu mobilizaciju potrebnih resursa u slučaju opasnosti
– praćenje raznih tereta tereta, osobito sigurnosno zanimljivih
– brojne primjene za potrebe vojske.
Zajedno s američkim GPS-om i ruskim GLONASS-om, Galileo će postati globalna infrastruktura dostupna svakome.

Ariane – europska raketa-nosač
Uspješna testiranja unaprijeđene inačice Ariane-5 znače na neki način jamstvo europskom pristupu u svemir u godinama koje dolaze. Nova će inačica vratiti punu konkurentnost programu Arianespace osiguravajući u idućih 10 godina sposobnost za lansiranje najtežih telecom satelita koji se pojave na tržištu. Trenutačna inačica Ariane-5 bi će progresivno, u fazama, napuštena u korist nove inačice. Europska industrija lansirnih vozila sada je u poziciji da se okrene k jednome modelu, smanjujući troškove i poboljšavajući učinkovitost proizvodnje. Iako će nova Ariane-5 ostati glavni stup europskog svemirskog lansirnog sustava, ESA nastoji postići dodatnu fleksibilnost uz kooperaciju s ruskim Sojuzom i novim malenim lansirnim sustavom VEGA.

Cassini-Huygens – svemirska letjelica istražuje Saturn
Svemirska sonda Huygens, koja je jedan dio Cassini-Huygens svemirske misije, je 14. siječnja 2005. projurila kroz atmosferu Titana, Saturnovog najvećeg mjeseca, poput vatrene lopte, te je odbacila svoj toplinski štit te sigurno sletjela na površinu Titana.
Huygens je prva zemaljska svemirska sonda koja je sletila na jedan svijet koji je unutar vanjskog dijela Sunčevog sustava. Razvoj misije Cassini-Huygens počeo je u listopadu 1997. kao zajednički projekt NASA-e, ESA-e i ASI-a (Talijanska svemirska agencija). Više od sedam godina kasnije, 25. prosinca 2004., Huygens je ispušten iz matičnog broda s Cassini. Nakon 20 dana puta te prijeđena četiri milijuna km sonda je dosegla Titanov gornji sloj atmosfere. Cassini-Huygens je projektiran kako bi razotkrio mnoge neriješene misterije s prethodnih promatranja kao što su :
– koji je izvor topline unutar Saturna a koji pak proizvodi 87% više energije nego što sam planet upija iz Sunčevog svjetla ?
– koje je podrijetlo Saturnovih prstenova?
– od kuda dolazi nježna i fina boja u prstenovima?
– ima li Saturn još neotkrivenih prirodnih satelita (mjeseca)?
– zašto mjesec Enceladus ima tako nenormalno glatku površinu?
– koje je podrijetlo tamne tvari koja pokriva jednu stranu mjeseca Iapetusa?
– koje se kemijske reakcije događaju u atmosferi mjeseca Titana?
– što je izvor metana, kojim je tako bogata atmosfera Titana?
– ima li na Titanu oceana?
– postoje li na Titanu mnogo složenije organske tvorevine i biomolekule?

Marijo PETROVIĆ

Foto: ESA